Tramvaj u Puli

Itekako da je vozni red zavidan u odnosu na današnje vrijeme, polasci svakih 7 min, danas autobusi imaju interval svakih 20-40 minuta, kao i direktna veza sa željezničkim kolodvorom.

Za one koji zaista ne znaju njemački i za one koji se samo prave, zanimljivo je uočiti da se tijekom špica (početka i završetka rada u arsenalu te podneva) tramvaji kolodvorske linije pojačavaju prikolicama. E sad još da znamo kako se to tehnički izvodilo i gdje su ostavljali prikolice (na liniji bi trebalo prometovati barem 6 kola).

Hmm gdje su ostavljali prikolice preko dana, a valjda u remizi koja se nalazila u prostorima arsenala, danas je tu tvornica cementa.
Na ovoj slici se kao nazire remiza, pretpostavljam da je to, drugu sliku nažalost nemam za sad.

Natpis na jednom od stupova kontaktne mreže, nalazi se u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora.


Autor fotografije: Sendi Smoljo

Češki (u ono doba administrativno njemački) stup - Mannesmann Röhrenwerke Komotau

gaspa je napisao/la:Za one koji zaista ne znaju njemački i za one koji se samo prave, zanimljivo je uočiti da se tijekom špica (početka i završetka rada u arsenalu te podneva) tramvaji kolodvorske linije pojačavaju prikolicama. E sad još da znamo kako se to tehnički izvodilo i gdje su ostavljali prikolice (na liniji bi trebalo prometovati barem 6 kola).

Uglavnom su ih pojačavali prikolicama praznicima i tijekom vikenda na kasnijoj liniji prema Šijani.
Prikolice su (kao i vučna kola bila) bile spremljene u remizi, danas srušenoj. O tome govori i jedan novinski članak prije samog otvaranja.

Narcis je napisao/la:Njemački pretpostavljam da vam nije problem.

Red vožnje pulskog tramvaja iz 1904.


Ima i nešto starih slika, ovih dana ću otići do Pule, pa ću poslikati lokacije i usporediti sa današnjim izgledom, zatim na Stoji i u Arsenalskoj ulici (pokraj Uljanika) navodno ima dosta ostataka tramvajske infrastrukture, kao i kod željezničkog kolodvora što smo već vidjeli.

A našao sam i vodiča.

Većina redova vožnje je uglavnom na talijanskom, potvrđeno po novinama. Ovaj ovdje je iz jedne privatne kolekcije, fotka je samog vlasnika.
Od ostataka na terenu... Siromašno. Dvadesetak rozeta, tri cijela i dva fragmenta stupa, temelji jedne stanice (još ih proučavamo frend i ja). Ostatke poslj tramvaja fotkao sam pred deset godina - danas uništeni. Navodno ima ostataka tračnice (par desetaka metara)na mjestu nekadašnje remize, treba malo prokopati... Stotine novinskih članaka.

Još dva motiva, na kojima su, doduše, tramvaji manji nego na ostalim slikama





Napomena za skupljače: slike tj. linkovi su nejasnog trajanja pa ih odmah skinite, dok je vrijeme, i dok forumsko vijeće ne odredi neka pravila postupanja u ovakvim slučajevima.

Draga gospodo,
tko je od vas najbolji stručnjak za pulski tramvaj, a da pritom zna engleski ili njemački?
Prijatelj iz Austrije me zamolio za savjet. Piše knjigu o povijesti istarskog tračničkog prometa.
Javite se bez lažne skromnosti!
Hvala unaprijed.

Sa Facebook-a, sliku je postavio Goran Ofak

Pa, frend i ja imamo skromno receno vise stotina pisanih izvora o pulskom tramvaju, namijenjenih istome - knjizi. Ukoliko prijatelj iz Austrije ima kakvih arhivskih dokumenata o pulskom tramvaju, mozemo se dogovoriti.

izvor: facebook

Trol_Rijeka je napisao/la:Prijatelj iz Austrije me zamolio za savjet. Piše knjigu o povijesti istarskog tračničkog prometa.
Hvala unaprijed.

Egbert?

Mi u Puli imali smo sreće, pa nismo ni isprobali konjski tramvaj. Prošli smo bez dodatne prašine, buke i rzanja umornih životinja. Ali, moramo priznati da nismo prvi “tramvajci” u priobalju.

Skeptični kakvi jesmo, već zato što živimo na poluotoku, sumnjali smo da će naš pulski, električni tramvaj provoziti još ove, 1904. godine. To možemo zahvaliti širenju i razvoju našega grada, kao i broju stanovnika, koji se penje prema 60.000.

Električni tramvaj jest simbol ovoga vremena i novoga stoljeća. To prijevozno sredstvo pomaže u rješavanju problema urbanizacije i doprinosi bržem ritmu poslova. Tramvaj nas ubrzano uvodi u budućnost i olakšava nam svakodnevicu.

Ministarstvo željeznica naručilo je izradu idejnog projekta prijevoznog sredstva na konjsku vuču za Pulu još u kolovozu 1897., od inženjera Rudolfa Urbanitzkoga. No, u prosincu 1900. došlo je do revizije tog projekta, koju je obavilo poduzeće Wrede iz Beča. Na pulsku sreću, gradska uprava izdala je 1902. obveznice (javni radovi) u iznosu od 1,200.000 kruna. Prugu je trebalo “samo” trasirati i postaviti tračnice na dobre osovine.

Usprkos svim poteškoćama, pokusna vožnja bila je obavljena 15. II., a tramvajski promet svečano je otvoren jučer, 24. III. 1904., ispred Marine Casina. Prvi su se vozili članovi gradskoga poglavarstva i uzvanici, zajedno s limenom glazbom. Potom smo i mi ostali došli na red. Tramvaj ima četiri vagona, crvenkasto-žute je boje, kao što zna svaki galeb; na svakoj ga strani krasi pulski grb. Već je postao ponos našega grada. A jučer, prvoga dana, bilo je prodano 6500 karata.

Priznajmo, električni tramvaj dobili su prije nas Riječani. 1892. bilo je objavljeno javno nadmetanje za gradnju tramvaja koji će prevoziti putnike i robu. Pregovori između Općine Rijeka i baruna Oscara Lazzarinija trajali su skoro četiri godine. Konačno, 1896. sklopljen je ugovor o gradnji i prometu električnog tramvaja u Rijeci s Anonimnim društvom za riječki električni tramvaj, čiji je osnivač spomenuti barun.

Bila je sagrađena jednotračna pruga duga 4400 metara. Tramvaj je dobivao električnu struju iz centrale u blizini tramvajske remize, na Školjiću. Počeo je voziti 7. XI. 1899. i to od mosta na Rječini, duž Fiumare, do zadnje stanice Pioppi. U međuvremenu, broj tramvaja narastao je na osam, svaki s kapacitetom od 28 putnika. Zimi vozi od 7 do 22 sata, a ljeti od 6.30 do 22.30. Usput budi rečeno, električni tramvaj u Beču proradio je samo dvije godine ranije od riječkog, 1897.

Pretekli su nas, bili su pet godina brži. Zato su neki naši sugrađani išli u Rijeku, da bi pogledali kako se tramvaj kotrlja prugom. S druge strane, neki su riječki radnici došli k nama i radili na postavljanju naših tračnica.

Pojedinci među nama plašili su se da će nas Riječani opet preteći, zapravo Opatijci sa svojim tramvajem, iako su po broju stanovnika znatno manji. Znali smo da su preliminarni radovi na opatijskom električnom tramvaju započeli još 1900. No, nisu daleko odmakli. Koliko se čuje, dogovorena je koncesija za prugu dugu 12 kilometara, od Matulja do Opatije. Tamo su macaklini utihnuli. A naš pulski tramvaj, evo, kotrlja se pored Arene i Luka Sergijevaca, vozi nas u bolju budućnost.

Treba podsjetiti, na kraju, da najstariji tramvaj u našem dijelu Carstva prometuje od daleke 1884. u ravnoj Slavoniji, u Osijeku. Ide na konjsku vuču; konje mali Osječani zovu Crni vrag i Bijeli anđeo. Još prometuje i očekuje se da će elektrika zamijeniti umorne četveronošce. Slično je u Zagrebu, od 1891. vozi konjski tramvaj. A građani još šaptom govore da će električni stići iduće godine. No, struja ih zaobilazi. Neka dođu k nama, u Pulu. Vidjet će da je život lakši s električnim tramvajem.
Link

Korištenjem pruge rješavaju se prometne ljetne gužve


Izračun pokazuje da gotovo milijun ljudi godišnje prođe rivom, a najveća je koncentracija u ljetnim mjesecima. Svi su oni potencijalni korisnici budućeg tramvaja. Umjesto da automobilima ulaze u grad i preuske prometnice, mogli bi se na velikim parkiralištima ukrcati na tramvaj. U konačnici korist bi bila višestruka. Grad bi iskoristio svoje napuštene resurse - željezničku prugu i rješavao na ekološki prihvatljiv način dio prometnih gužvi

Može li uvođenje električnog tramvaja uzduž rive znatno smanjiti prometne ljetne gužve i eliminirati kolaps na pulskim ulicama. Može - tvrde inženjeri Livio Nefat i Ivan Skol koji upravo dovršavaju projekt o uvođenju električnog tramvaja u Puli reaktiviranjem napuštenih željezničkih kolosijeka u gradu. Umjesto putovanja u prošlost ovaj nas projekt uvodi u budućnost, kao u filmu. Zamišljamo kako bi to bilo sjesti u niskopodni tramvaj i odvesti se duž cijelog pulskog zaljeva, tamo gdje već sada postoji pruga iz nekih davnih vremena. Otići tramvajem na plivanje na Punta Krišto, Štinjan i Hidro bazu s jedne strane ili u šoping u Max Stoja s druge. A kako bi tek bilo ljeti sjesti u tramvaj koji bi nas proveo tunelima ispod Monte Zara sve do izlaza nedaleko Elektroistre? Djeluje nestvarno, a zapravo nije neizvedivo. Vizija je to Puležana koji se zadnjih četiri godina uporno i s puno entuzijazma ozbiljno bavi ovom idejom.

Još dosta teksta je na Linku

Hrvatska turistička zajednica provodi veliko vanjsko oglašavanje na ključnim emitivnim tržištima poput Velike Britanije, Nizozemske, Švedske, Italije, Francuske, Češke, Rusije, Ukrajine i Slovenije.

Tramvaji, autobusi i trolejbusi, odnosno javni gradski prijevoz brojnih europskih gradova poput Milana, Moskve, St. Petersburga, Kijeva, Lviva, Brna, Plzeňa, Amsterdama, Den Haaga, Stockholma, itd. na najfrekventnijim lokacijama prometuju oslikani motivima Hrvatske.

„Vizualni efekt dokazano privlači veliku pozornost mnoštva ljudi i stvaraju jak i dugotrajan doživljaj kod potencijalnih turista. Veliko vanjsko oglašavanje na najfrekventnijim prometnicama velikih europskih gradova i metropola jedan je od projekata realiziran u sklopu dodatno izdvojenih 10 milijuna kuna za marketinške i PR aktivnosti na emitivnim tržištima u ovoj godini“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako je vanjsko oglašavanje Hrvatske kao turističke destinacije provedeno putem billboarda u iznimno prometnom londonskom i pariškom metrou, ali i u Pragu, Ljubljani, Rotterdamu, itd.





http://kastela.org