Hrvatski željeznički muzej

I ove godine muzej je otvorio svoja vrata posjetiocima, bilo je dosta mlađih obitelji sa djecom koja su se čudila vlakovima te ponešto starijih da se podsjete....



Jedna novo uređena lokomotivica iz ribnjaka u Pakracu



te njezini vagoni za prijevoz bazena sa ulovljenom ribom

Lijepo je pogledati posložene i uređene lokomotive..

Došla je i Volga, uređena je kao da je nova



Plava ljepotica me uvijek iznova oduševi

druge nijesu toliko dotjerane no lijepo ih je vidjeti

33-ojka je dosta stisnuta pa ju ne mogu obuhvatiti cijelu



neki vagoni su obnovljeni pa su dobili i nekadašnje napise








[img]https://lh6.googleusercontent.com/xpsFdV0-yzdeclbaMEKJqsOqM-sCWVlUND4LJFVXZ6G8=w289-h202-p-no[/img

]

Ova stara E-lok je uvijek ostavljala dojam moćnog stroja

(nadam se da će i nju uskoro obnoviti)

Kroz (zamazani) prozorčić snimio sam i unutrašnjost depoa sa eksponatima koji čekaju obnovu



Jedna mala iz doba Gradskih željeznica Zagreba...

Puno više slika možete naći na https://plus.google.com/u/0/photos/116611424339907118993/albums/6066705974392594337
te još više snimljenih lani - https://plus.google.com/u/0/photos/116611424339907118993/albums/5929867772350631985
(prilozi iz prošle godine bi se mogli prebaciti u ovu temu, bit će toga jošte svakog ljeta)

Hrvatski željeznički muzej - kakav li je, takav li je - pročuo se i u svijetu (ili je svijet dobro informiran od insajdera) i postao predmet pisanja na jednom (finskom?) blogu. Zasad možemo propratiti prvu epizodu (a priča će se nastaviti).

Prva je ocjena dvojaka. Svakako da je nadasve simpatično da se netko sa strane pozabavio ovom temom ali priča izgleda kao da je piše netko tko sa željeznicama i nema suviše veze i kad vidi vlak na pruzi, viče, poput indijanaca nekad: Gle! Gvozdeni konj! (moja generacija čitala je te stripove). U ovom prvom uvodu sve je prikazano jako idilično, isčitava se entuzijazam, određena vrsta hvalospjeva, ali - iako je ideja za svaku pohvalu - bojim se da će napisi kod šire čitalačke publike (a obzirom da je blog na engleskom, čitat će ga u EU, možda i šire) izazvati ako ne salve smijeha, a ono bar neko drugo, ne osobito lijepo, iskazivanje emocija. Naime, ja sam tekst doživio kao opisivanje nečeg što se može nazvati čudo jedno, nečeg što uključuje vozni park od čak(!) 23 vozila itd. itd.

Naravno da ne bih ovime želio dodavati sol na ranu, naravno da ne podcjenjujem nastojanja pojedinaca u podizanju i očuvanju HŽM, naravno da cijenim i osvrte stranaca na ovo što imamo, ali valja pogledati istini u oči i shvatiti da je to što imamo u našem, što bližem, što daljem okolišu, kod drugih nastalo mnogo ranije a danas postoji u mnogo bogatijem obliku. I onda isticanje tog našeg (skromnog) blaga nekome može imati i posprdnu stranu (gle, i ovi balkanci imaju željeznicu!).

Pratit ćemo blog i dalje i očekujući dobru priču vjerovati u njegovu dobru namjeru. Tko zna, možda nekog od za to nadležnih, inicira na posvećivanje malo više brige (i sredstava) za HŽM?

(OT: Pitam se, pitam, koliko u HŽ zapravo uopće ima railfanova, a koliko je onih čiji je naziv poslanja proizašao iz prehrambene industrije)

U večernjem listu je izašao članak sa ponekim upitnim podatcima (da ne kažem i nebulozama)
A od točke A do točke B vukla je isključivo vlak u kojemu se vozio – Josip Broz Tito. Redovi vožnje bili su tajna, a spaljivali su ih odmah nakon obavljenog posla.
Ratna odšteta

– Lokomotiva 11-015 vozila je nakon II. svjetskog rata do 1960-ih – objašnjava Tamara Štefanac, voditeljica Hrvatskog željezničkog muzeja, još jednog u nizu manje poznatih. Smješten je u bivšoj tvornici Gredelj, pokraj Glavnog kolodvora; na otvorenom su izložena 24 stara vozila, a muzej kojim upravlja HŽ Infrastruktura ukupno ih ima 106, ali su ostala razasuta po cijeloj Hrvatskoj.

No ima se u bivšem Gredelju još toga za vidjeti: stari dokumenti, crno-bijele fotografije, makete, ali i uporabni predmeti vezani uz željeznicu. Na šinama stoji i dizel-lokomotiva jednog od starih Samoborčeka koja je vozila na relaciji Zagreb – Samobor, sagrađena 1942. u tvornici Gmeinder Lokomotivfabrik u Njemačkoj, ondje je i lokomotiva vlaka iz željezničke nesreće na Glavnom kolodvoru 1974. godine, oklopna lokomotiva iz II. svjetskog rata čiju je gradnju naredio Hitler, a u tadašnjoj Jugoslaviji završila je kao ratna odšteta, tzv. kennedyjevka koju su poklonili Amerikanci, ali i lokomotiva iz 1904. koja je vukla teret kada se gradila raška pruga u Istri…

– Sačuvana je i manevarska lokomotiva proizvedena 1971. u Đuri Đakoviću, gdje je 1991. i oklopljena limom debljine 20 milimetara za potrebe Domovinskog rata. Za vrijeme rata prevozila je zapaljivu robu, oklop je morala imati jer je bila izložena mogućim napadima – ističe T. Štefanac.

Uz velike lokomotive, na šinama stoji i pružni automobil volga, koji je služio za ophod pruge, ali i lokomotiva iz ribnjaka Crna Mlaka pokraj Jastrebarskog, koja se koristila za prijevoz ribe sve do 2003., kad se ribogojilište zatvorilo.

– Ribnjakom je išla uskotračna željeznica, a vozila je sve do kolodvora u Zdenčini, odakle je riba išla u izvoz – kaže T. Štefanac.

U muzej, dodaje, dolaze turisti, obitelji s djecom, učenici na školski izlet, ljubitelji željeznica… Bude i istraživača, osoba koje žele vidjeti kako je njihov grad nekad izgledao, ali i onih čiji su preci radili na gradnji pruga.
Nadvožnjak u Miramarskoj

U glavnoj zgradi može se vidjeti kako je izgledao Željeznički most dok se gradio, ali i posuđe iz luksuznog Orient Expressa, kalendar iz 1870-ih, stari satovi s kolodvora, fotografija otvaranja nadvožnjaka u Miramarskoj…

Ulaz se ne naplaćuje, potrebno je samo javiti se na telefon 3782-862 ili putem e-maila tamara.stefanac@hzinfra.hr

Tekst: večernji.hr
/boja na lokomotivi očigledno blijedi i propada, pred 2-3 godine je izgledala kao nova/

borna je napisao/la:
/boja na lokomotivi očigledno blijedi i propada, pred 2-3 godine je izgledala kao nova/

Prije bi rekao da je fotka starija od tri godine. Mislim da ni pliva nije više u onoj zgradi iza.

Ma prvih par podataka i nisu baš nebuloze, za drugo ne znam. Svi vlakovi voze od tačke A do tačke B pa i taj..
Vozni redovi (plavog vlaka) su bili velika tajna i zaista su spaljivani (komisijski), da ne govorim kako su samo ta "pravi" mogli raditi kad je vozio... Plavi voz je vukla do 1957, godina gore dole (1960) ...
Kako kažu naši političari, bolja je i slaba reklama nego nikakva, zato nebih tako oštar, neka se samo piše...

U pravu si što se tiče starosti slike, bit će da je iz razdoblja kad je lokomotiva dovučena sa Gk prije zadnjeg uređenja (mogli su barem
slikati ili "posuditi" neku noviju sliku)
Mali paja na zeljeznice.net o paljenju piše:
Vozni redovi su doslovno spaljeni komisijski.
Prometni dnevnici su ostajali ali se palio vozni red i popis osoblja koji je radio kod prolaza vlaka. To se palilo komisijski kod šefa kolodvora.
Pod najveću nebulozu bih naveo oklopnu lokomotivu čiju je gradnju naredio Hitler!?
/no dobro, bolje išta da se piše nego ništa/

Hrvatski željeznički muzej, čini se, ipak pokazuje nekakvu inicijativu. Nama, muškim šovinističkim ... (cenzurirano) možda djeluje pomalo čudno da taj muzej vode tri dame, bez Bože zvanog Pub odn. bilo kakvog railfana.

Muzej je (napokon?) izašao iz okvira svoje katastarske čestice te je u Knjižnici Marina Držića (u Zagrebu, gotovo preko puta HŽM-a) 10.02. postavljena izložba Muzej u gostima, s izlošcima (nažalost preskromnim) iz HŽM-a. Ističe se uređaj za utiskivanje suhog žiga na kartonske karte iz kolodvora Skrad. Naglasak je dan na vozne redove kroz stoljeća koji nisu prikazani zorno već samo opisima i slikama na nekoliko panela postavljenih u izlozima knjižnice. Nadasve pohvalno, mada meni pomalo razočaravajuće, jer po riječima voditeljice knjižnice (još u prosincu) izložba je trebala biti bogatija a muzej je knjižnici, na uporno dosađivanje i nagovaranje voditeljice, trebao ustupiti i nemalu količinu literature koju oni ne koriste (?!).

Očekujem razgovor s voditeljicom (uvijek je u kontrasmjeni kad ja dođem) i pokoji detalj više. A možda ipak i koja knjiga ugleda svjetlo dana (ili se bar mojim očima ukaže).

gaspa je napisao/la:Hrvatski željeznički muzej, čini se, ipak pokazuje nekakvu inicijativu. Nama, muškim šovinističkim ... (cenzurirano) možda djeluje pomalo čudno da taj muzej vode tri dame, bez Bože zvanog Pub odn. bilo kakvog railfana.

Spol nije bitan, bitna je sposobnost. Tri mlade dame su definitivno pozitivni kontrast u odnosu na vrijeme predsjedanja jedne polupismene novinarke. Da ima prostora za napredak, ima, ali u ovim okolnostima...

Nadasve pohvalno, mada meni pomalo razočaravajuće, jer po riječima voditeljice knjižnice (još u prosincu) izložba je trebala biti bogatija a muzej je knjižnici, na uporno dosađivanje i nagovaranje voditeljice, trebao ustupiti i nemalu količinu literature koju oni ne koriste (?!).

To su pitanja tehničke prirode...svaki muzej ima prečesto prevelik fundus knjiga za kojih em nema mjesta, em se ne koriste, a davanje na korištenje posjetiteljima i stručnjacima nije samo tako moguć (legislativa je gadna stvar). Je li bolje da knjige budu u muzeju gdje ih nitko nikad neće pogledati ili u knjižnici koja je sama po sebi ustanova koja i daje na korištenje vlastitu građu?

Čini se da se u skraćenom osvrtu nisam najjasnije izrazio. Naravno da spol nije bitan, ali kao posebnost ističem i spol i njihov entuzijazam čime su na neki način očitale lekciju muškom dijelu populacije. Tehnika je, ipak, područje zanimanja prvenstveno muškog roda, HŽ je, po prirodi posla, zahtjevima i uvjetima rada, prvenstverno muška firma i za očekivati je da se među njima nađe ponetko kome bi HŽM bio na srcu. (Zapravo me zanima koliko je među radnicima HŽ-a uopće railfanova)

Damama, naravno, sva čast i pohvale, i želje za uspješnim radom (u datim okolnostima). Još da muzej, kakav je - da je, bude otvoren za javnost a ne samo za grupe uz najavu...

gaspa je napisao/la:Hrvatski željeznički muzej - kakav li je, takav li je - pročuo se i u svijetu (ili je svijet dobro informiran od insajdera) i postao predmet pisanja na jednom (finskom?) blogu. Zasad možemo propratiti prvu epizodu (a priča će se nastaviti).
...

Prava istina o ovome je ova: Vlatka Škorić je došla na ideju da predstavi 6 osoba zaljubljenika u željeznicu od kojih dobija mejlove sa fotografijama a nju je pak kontaktirala ta cura što piše blog o muzejima. Koliko sam vidio prije par trenutaka svih 6 osoba je predstavljeno na blogu i koliko znam više od toga neće bit predstavljeno. Da li nas šestorica predstavljamo sve railfanove iz Hrvatske ... neznam, nemogu o tome suditi. Znam samo jedno, ja mogu predstavljati samo samoga sebe, vuka u janjećoj koži, koji zna kako doć do onoga što mu zapne za oko. Textove za blog smo pisali sami s time da ih je g-đa Škorić uobličila u priče i mi smo ih dobili na autorizacije. Tko je g-đi Škorić sugerirao da pozove baš ovih 6 osoba neznam.

Iste priče i istim redom pojavljuju se i na stranici HŽ Infre a treba ih tražiti u 6 RAZLOGA ZAŠTO VOLJETI ŽELJEZNICU. Trenutno zadnja objavljena priča je o meni. Slijedeća priča bi trebala bit o D. Staničiću, pa o B. Žiliću i na kraju o S. Abramoviću (forumski nickovi daco, lovac_na_pruge i cisalpino)

Poštovani posjetitelji, korisnici i prijatelji HŽM-a

Povodom 25. rođendana Hrvatski željeznički muzej organizira seriju stručnih predavanja koja će se održavati srijedom od 18.00 sati u periodu od 21.9. do 19.10. 2016. na različitim lokacijama: Plavi salon Zagreb Glavnog kolodvora, muzejsko-poštanski vagon te Zagreb Zapadni kolodvor.

Pozivamo vas da nam se pridružite!

Srdačno
Tamara Štefanac

Zanimljiv članak je na http://lupiga.com/reportaze/logorski-kolosijek-na-glavnom-kolodvoru
U njemu ima još linkova vezanih na tu temu kao npr Link
parnjače su (koje na domaćim prugama ne prometuju već točno trideset godina) mogle do 1918. nositi natpis MÁV (Mađarske državne željeznice, Magyar Államvasutak), do 1941. JDŽ (Jugoslavenske državne željeznice), do 1945. HDŽ (Hrvatske državne željeznice), od 1945. opet JDŽ, pa od 1976. ŽTP (Željezničko-transportno poduzeće) Zagreb. Nikako nijedna nije mogla nositi natpis HŽ, no baš se on pojavljuje na tome kvazimuzejskome izlošku, jer netko bi da izmišlja tradiciju;
Ili ovaj Link Muzej bez krova nad glavom
U svemu ima još i podataka koji su prešućeni - ta nesretna lokomotiva je nakon rata još dosta godina vozila na sličan način kažnenjike u logor
Stara Gradiška npr

ŽTP? A ne možda JŽ?

Jučer bijah u HŽM-u nakn duže vremena (sram me bilo ) pa slikah neke novosti i starosti....


U radnoj sobi i hodniku imade nešto modela


Neki nisu baš nešto ali neki i jesu!


Ovi veeliki su u mjerilu 1:10




Ova parna je mogla biti i bolje napravljena?


Nekoliko maketa prikazuje nastanak i razvoj radionice kolskih vozila Gredelj, prva je 1895 godine


Druga prikazuje 1920 godinu


Zadnja prikazuje vrhunac 1960 godine


Na netu sam našao krasnu sliku Glavnog kolodvora i Gredelja (iz novijeg doba)


/bit će još dosta nastavaka/

Kućni red




Dobili su i stalnog čuvara u kućici kraj ulaska (nisam ga slikao jer me je sumnjičavo gledao)


Odmah sam zamijetio novi eksponat, jedan mališan


Imao sam kontra sunce pa su se javili duhovi




Dosta je ruzinav no nadam se da će ga urediti (barem nije velik)


Druga strana je jao, bio je neki sudar sa težim vozilom na pruzi?


Od svih vozila jedino je Volga zaštićena nadtrešnicom...
/kad bih stavljao samo po jednu sliku ovo bi trajalo do kraja godine /

U jednom koliko-toliko uređenom depou se čuvaju neki uređaji te još ponešto....




Dražen Bijelić i Željko Halambek su donijeli nešto pruge s namjerom da se postavi tzv vrtna željeznica (samo treba dobiti odobrenje od uprave HŽ-a)


Tu je i jedna mala dresina, vjerojatno sa najmanjim motorićem od svih izrađenih


Nju sam imao priliku snimiti početkom 1974 godine u Zaprešiću

Za ovoga posjeta sunce je bilo dosta nisko pa je za slikanje nekih lokomotiva bilo taman kako treba












Ova je u sjeni: dosta je propala od zadnjeg slikanja (kada je bila kao nova)

Malo detalja sa nekih lokomotiva...

Ostalo je još slika zadnjeg posjeta

Udruga Hrkljuž je započela izradom pruge u dvorištu muzeja, danas sam na kratko u prolazu slikao radove




Ovo je samo postavljanje za probu, kasnije će se napraviti nasip po propisu




Svečano otvorenje (bez političara) očekuje se za otprilike mjesec dana?

Programi:

Izložba Orient u Zagrebu: tematska izložba posvećena vlakovima sustava Orient-expressa.

Vožnja vrtnom željeznicom: Modelna željeznica na otvorenom. Vožnja za posjetitelje organizirana subotom i nedjeljom od 15.00 do 19.00 sati

Poklanjam dobre vibracije: Vozite se vlakovima? Poklonite nam vaše iskorištene vozne karte, na njima napišite poruku, vama važnu misao ili doživljaj s putovanja. Muzeji čuvaju i sjećanja.

Internacionalna željeznička-tehnička baština: Izložena vozila na vanjskom postavu HŽM-a predstavljaju internacionalnu kulturnu baštinu.

Edukativno-pedagoški program u muzejskom vagonu: radionice namijenjene najmlađima.



Radno vrijeme: pon-ned. od 15.00 do 19.00 sati.

Ulaz je besplatan!

Gdje?
Ulica grada Vukovara 47
Kada?
02.12.2017. - 07.01.2018.
/Link/

Sa jednog drugog foruma prenosim poruku Željka Halambeka:
Za početak samo skromna najava da će u Hrv. želj. muzeju u Zagrebu biti postavljena prva pruga vrtne željeznice u Hrvatskoj, a u sklopu manifestacije "Advent u Zagrebu". Da ne bi "skakali pred rudo" reći ću samo da se nadamo da će sve ići po najavama i da će pruga opstati i nakon manifestacije.

Pripremni radovi su u tjeku, a trasa će biti duga oko 170m sa 4 skretnice i 2 stanična kolosijeka.

Kolosijek će biti sa širinu 127 i 184 mm (5˝+7 1/4˝).

Ukupna dužina pruge iznosi cca 168m.

U sklopu manifestacije predviđene su i dodatne aktivnosti u muzeju.

Više o svemu kad dođe vrijeme...