Nekadašnji brodovi

Ajmo, ekipa! Lovu na sunce i idemo otkupiti Ilok! Preuredimo ga u original boje koje je nosio tamo kada je porinut (60 i koje ili nešto poslije)...

Da, slažem se da ovakvu sudbinu nije zaslužio. Dostojanstvenije bi bilo da su ga oteglili do prvoga rezališta!

Garage je napisao/la:Ajmo, ekipa! Lovu na sunce i idemo otkupiti Ilok!

Rado, ali upravo prikupljam sredstva za novi Pfaffmobil...

Jamačno je kupljen za brod-restaurant samo se investicija pokazala (možda) neisplativom pa brod propada.
Inače, zbilja me fasciniraju ljudi koji tako bace svoj novac. Npr. neki Talijan je kupio sve Jadrolinijine trajekte koje su namjeravali rashodovati-Ero, Božava, Lovrijenac, Nehaj... Ali već godinu dana ne dolazi po te brodove koji trunu u Creskom škveru.
Milijunaš iz SAD-a je kupio zrakoplov MD-82 propalog Air Adriatica koji je na Aerodromu Rijeka na Krku, ali već više od godine se ne javlja.

Jednostavno to ne kužim. Što, primjerice kupim Marka Pola i ostavim ga u nekoj luci da propada...

Taj Talijan još nije platio te brodove.

2062 036 je napisao/la:Taj Talijan još nije platio te brodove.

Vidi, vidi još mogu kupit Eru...
Ima li nako sliku broda TRIBUNJ???

Garage je napisao/la:... primjerice kupim Marka Pola i ostavim ga u nekoj luci da propada...

... i kad dovoljo istrune prodaš ga k'o staro železo ... naravno, po malo višoj cjeni nego si ga kupil.

Ja bih radije prodo OZLJA nego ILOKA jer je ILOK veći i brži

port rijeka je napisao/la:Ja bih radije prodo OZLJA nego ILOKA jer je ILOK veći i brži

Zato ga i prodaju jer se ne uklapa u standarde ponuđenih prijevoznih usluga...

tomo je napisao/la:

Garage je napisao/la:... primjerice kupim Marka Pola i ostavim ga u nekoj luci da propada...

... i kad dovoljo istrune prodaš ga k'o staro železo ... naravno, po malo višoj cjeni nego si ga kupil.

Aha, to je znači ta politika! Hvala na prosvjetljenju.

port rijeka je napisao/la:Ja bih radije prodo OZLJA nego ILOKA jer je ILOK veći i brži

Prema Hrvatskom registru brodova Ilok je 0,6 čv brži od Ozlja. (13 čv Ilok; 12,4 čv Ozalj)

ILOK kad je prodan nije bio bas u losem stanju ja ga nebi ostavljo da ovako trune

port rijeka je napisao/la:ILOK kad je prodan nije bio bas u losem stanju ja ga nebi ostavljo da ovako trune

Pa nebi ga niko normalan kupio i pustio da trune... Da je lik nešto htio napravit s brodom bio bi ostavio motore...

I čuo sam da je Ilok prodan po samiješno maloj cijeni, nešto oko 15 tisuća kuna ili čak i manje...

max je napisao/la:I čuo sam da je Ilok prodan po samiješno maloj cijeni, nešto oko 15 tisuća kuna ili čak i manje...

Točnije 75.000 kn

Robert je napisao/la:

max je napisao/la:I čuo sam da je Ilok prodan po samiješno maloj cijeni, nešto oko 15 tisuća kuna ili čak i manje...

Točnije 75.000 kn

Dobro Ali je svejedno mala cijena...

http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija/TRIBUNJ-01_b.jpg

Na gornjoj adresi se nalazi slika broda Tribunj, kako ulazi u luku Zadar.

Isto utipkajte u trazilicu "jadrolinija" i otvoriti ce se domena Simplon ili tako nekako.

Tribunj je na strani 2.

Inace slike svih brodova Jadrolinije nalaze se u knjizi: Brodovi i sudbine, koja prati brodove
od gradnje do rezalista.

Brodovi su obuhvaceni do 2007. godine

Pozdrav

Edo Tijan

Jadrolinija - Page 2: Post War Passenger Ships - Simplon Postcards
www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html - Prevedi ovu stranicu
Blokiraj sve rezultate web-lokacije www.simplonpc.co.uk
Jadrolinija Fleet List. Page 2: Passenger Ships Built Since 1947. Rasa.
(Jadrolinija: 1948-1952). 132 gt - length 25.9 m -
Deutz diesel 140 kW - speed 7 knots ...

Ovo je kopija adrese cijele domene Simplon.

Uzivajte i pozdrav

Edo Tijan

Dobar dan Gaspa

Prema monografiji Bijela flota hrvatskog jadrana, str 169, brod koji ulazi u luku Crikvenica je Makarska.

Nadam se da sam pomogao.

Pozdrav

Edo Tijan

M/B Jedinstvo

1998. u Selcu m/b "POREČ"

kriticar je napisao/la:
evo skenirane slike i KOTORA(KARLOBAGA) i SINJA
http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija1947/Karlobag-ex-Kotor-1938-01.jpg
http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija1947/Sinj-ex-Sarajevo-01.jpg
pa tražite razlike
Sada ni se čini da je na obje gaspine slike SINJ

Kraljevini Jugoslaviji dugo je trebalo da shvati gospodarski potencijal tisuću kilometara jadranske obale.Tako je nakon kupnje nekoliko novih brodova u inozemstvu tek 1938.godine izgradila svoja prva dva nova putnička parobroda u splitskom škveru. Bili su to brodovi blizanci :

Sarajevo i Šumadija

Vlasnik : Jadranska Plovidba
Tip : Obalno – putničko teretni parabrod
L*B*H : 49,5m*7,8m*2,16m
Kapacitet putnika : 450
Glavni pogon : Parni stapni tricilindrični stroj McKie&Baxter Paisley na ugalj
Snaga : 1300 KS
Brzina : 14 čvorova

Izvor podataka : Brodograđevna industrija Split d.d.,Split



Porinuće oba broda je obavljeno istog dana, 6.studenog 1937.godine, sa navoza Jadranskih brodogradilišta d.d. u Splitu. Kume broda su bile supruge ministra prometa Mehmeda Spahe i predsjednika Vlade Milana Stojadinovića.

Prvo je u more tog 6.studenog u prijepodnevnim satima porinuta novogradnja 27 koja je dobila ime Šumadija da bi odmah potom brojni uzvanici otišli na svečani banket na brod Prestolonaslednik Petar.

Poslijepodne nakon raskošnog banketa svi su se ponovo vratili u brodogradilište gdje je porinuta novogradnja 26 koja je dobila ime Sarajevo.Svita uzvanika je nakon ove svečanosti krenula na još jedan velebni banket,ovaj put priređen na brodu Kraljica Marija.

Ovi parobrodi su od proljeća 1938.godine plovili na lokalnim ali i dužobalnim prugama sve do Dubrovnika.Vrlo su često plovili i Neretvom do Metkovića......



Ne zadugo, jer počinje Drugi svjetski rat u kojem Šumadija plovi prvo kao talijanski Bruno Caleari, a potom kao njemački bolnički brod pod imenom Bonn.

Sarajevo prevozi ratne transporte kao Baiamonti,ali su ga Nijemci potopili u Mesinskom tjesnacu 1943.godine da ne bi pao u ruke saveznika. Potopljeni Baiamonti izvađen je iz mora 1946. i sa Sicilije otegljen na popravak u splitsko brodogradilište „Vicko Krstulović“. Ložište kaldaje ( parnog kotla ) sa ugljena preinačeno je na naftu, a povećao se i kapacitet putnika na 650 putnika.Plovio je na liniji Rijeka-Dubrovnik-Kotor.

Osnivanjem riječke Jadrolinije u siječnju 1947.godine u njen sastav ulaze i brodovi Šumadija i Sarajevo .

Šumadija mijenja ime u Kotor



Kotor je 1966.godine pod nešto ranije promijenjenim imenom kao Karlobag .....



.......razrezan u staro željezo u Brodospasovom rezalištu Sv.Kajo kraj Solina.

Sarajevo mijenja ime u Sinj.



Sudbina Karlobaga (Kotor,Šumadija ) bila je namjenjena i Sinju (Sarajevo),raspremljenom 1965.godine i već usidrenom na istom mjestu.Međutim u zadnji ga je trenutak spasila putnička agencija Atlas iz Dubrovnika koja ga je 1966.godine otkupila od Brodospasa te na Korčuli do slijedeće turističke sezone kompletno preuredila u brod za izletnička kružna putovanja.Dobro ušminkani brod u godinama,sukladno Atlasovoj tradiciji da svi njeni brodovi nose ime koje počinje sa slovom A, dobio je i prikladno ime Antika.







Nažalost, stara kaldaja više nije mogla izdržati ovako dinamične plovidbe pa je bespomoćna Antika u jesen 1977.godine otegljena u Rijeku dubrovačku a potom u Split.Popravak se doista više nije isplatio.U rujnu 1978.godine,nakon godinu dana čekanja na mrtvom vezu,Antika je konačno izrezana u Sv.Kaji, prekoputa mjesta gdje je i rođena,svojoj posljednjoj luci u koju je po drugi put uplovila,ali ovaj put bespovratno.

Antika je bila posljednji putnički brod na Jadranu koji je za pogon glavnih strojeva koristio – paru. Tako je ovaj brod zanimljive prošlosti obilježio završetak jedne značajne povijesne faze razvoja putničkog brodarstva na hrvatskoj obali.



Srdačan pozdrav !

p/b Istra

Putničko-teretni brod za dužobalnu jadransku plovidbu.Izgrađen 12.veljače 1909.god. u brodogradilištu Cantieri Navali Triestino u Monfalconeu kao novogradnja br.2 krštena imenom Split D od 882 GT, dužine 60 metara,pored 180 tona tereta mogao je prevoziti i 573 putnika. Stapni parni stroj trostruke ekspanzije ukupne snage 706 kW, proizveden u D.Rowan & Co Glasgow, omogućavao mu je plovidbu brzinom od 11 čvorova.
Početkom Prvog svjetskog rata, Split D je 28.srpnja 1914. nakratko rekviriran, ali je već 1916. vraćen vlasniku koji ga upošljava na održavanju brze pruge Split – Metković. Koncem rata dolazi u ruke savezničke vojske pod francuskom zastavom da bi 1921.godine bio još jednom vraćen vlasnicima, brodaru Dalmatia, koji je svoje sjedište u međuvremenu prebacio u Split. Od tada nosi i novo ime – Split, pod kojim plovi i od 1923. kada se matično poduzeće zajedno s ugarsko-hrvatskim parobrodarskim društvom uklopilo u sustav državnog brodarskog društva Jadranske plovidbe d.d. na Sušaku.

Početkom Drugog svjetskog rata, Split pada u ruke talijanskoj mornarici koja mu 1941. još jednom mijenja ime u Spalato.Kapitulacijom fašističke Italije, njegova je posada u Rijeci onesposobila glavni pogonski stroj da brod ne padne u ruke Nijemcima. Ipak, su ga Nijemci po zauzeću vrlo brzo popravili. U plovidbi iz Šibenika za Rijeku, u noći 4.siječnja 1944. Spalato se nasukao na otok Prišnjak. Već je sljedećeg dana postao lakom metom savezničkog ratnog zrakoplovstva.

Odred za spašavanje JRM 1946.godine uspio je otegliti ostatke broda u splitski škver gdje je nacionaliziran i dodijeljen Jadroliniji, koja mu vraća staro ime – Split.
Kada je sljedeće godine potpuno obnovljen ponovo zaplovio, još je jednom dobio novo ime – Istra, pod kojim sljedećih 17 godina uspješno održava dužobalne brze brodske pruge.

U ljetnom programu 1960. prema redu plovidbe od travnja do listopada "Istra " je održavala relaciju Rijeka – Zadar – Biograd – Šibenik – Split – Korčula – Dubrovnik – Kotor – Risan – Tivat – Zelenika – Bar, a u povratku Bar – Dubrovnik – Korčula – Hvar – Split – Šibenik – Zadar – Rab – Baška – Rijeka.

Izgradnjom novih putničkih krstaša, Istre i Dalmacije, stari Jadrolinijini istoimeni vapori  mijenjaju imena,pa je tako parobrod Istra, promijenila ime u Poreč.

18.travnja 1965.god.Poreč poput većine Jadrolinijinih starijih brodova toga vremena uplovio je u zadnju svoju luku, Brodospasovo rezalište u Svetome Kaji gdje je do konca godine razrezan.

p/b Istra u Trpnju



Srdačan pozdrav !

Mala ispravka. P/b Poreč (ex Istra) izrezan je 1965. Da je izrezan ranije ne bi ni trebao mijenjati ime jer je nova m/b Istra porinuta 1965. Ime je promijenio 1964. jer je tada već bilo predviđeno ime novog broda.

Trol_Rijeka je napisao/la:Mala ispravka. P/b Poreč (ex Istra) izrezan je 1965. .

Hvala za ispravak netočnog navoda.

Srdačan pozdrav !