Željezničke pruge u Istri

Ma ne pada mi na pamet nikoga ništa tražiti, uostalom na osnovu čega neki anonimni Narcis sa nekog foruma, sam bog zna odakle su izvukli tu fotku i kada, pošto je snimljena prije skoro 3 godine. Nego mi je drago da se nekome svidjela ta fotka, zato ju je i spremio u svoj arhiv, da li je to dotični novinar ili netko drugi, nije ni bitno. Poanta cijelog članka je u tome, što je pristupanje RH u EU već gotova stvar 01.07.2013. i da je zadnji čas da se izvuče nešto novaca iz predpristupnih fondova za obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture u Istri, da željeznica postane konkurentna, naravno ukoliko vladajući budu imali sluha za sve to.

Da, ali ako se dobije lova iz EU fondova onda firme poput "Marić gradnja", "Jozić servis", "Perić ing." i inih neće moć stavit u žep enormne provizije!

Nekoliko povijesnih podataka o teretu i broju prevezenih putnika iz Istarske enciklopedije.
željeznički promet, u Istri se razvijao u skladu s općim gosp. prilikama. Za Austro-Ugarske služila je pruga Divača–Pula za opskrbu ratne luke i Arsenala u Puli. Njome je 1881. bilo prevezeno oko 50000 putnika i 39000t robe, ugl. ugljena, čelika, leda, piva i brašna. Promet se dosta povećao otvaranjem pruge Hrpelje–Kozina – Trst, koja je preuzela teret za luku Trst iz unutrašnjosti Monarhije i između Trsta i Pule. Za Italije služila je ponajprije za prijevoz između Trsta i Istre. God. 1928. na toj je relaciji prevezeno oko 292000 putnika i 159000t robe. Nakon II.svj. rata promet se povećao otvaranjem pruge Lupoglav–Štalije. Gl. teret bio je raški ugljen. Najviše ga je prevezeno 1966., i to oko 600000t. Na raškoj pruzi nije bilo većega putničkog prometa, a jak je bio na pruzi između Pule i Pazina zbog njihova ind. razvoja. Promet prugom Divača–Pula i Lupoglav–Raša jako je porastao 1980-ih i dostigao oko 800000t i milijun putnika. Na to je najviše utjecao prijevoz boksita iz Heka, ugljena za TE Plomin, sirovina za tvornice cementa u Koromačnu i Umagu, rad luka Bršica i Pula, prijevoz za Uljanik, prijevoz žitarica za Puris Pazin i 3. januar u Puli, prijevoz za voj. potrebe itd. Putnički promet bio je znatan u turist. sezoni i stalan na lokalnim linijama te iz Beograda, Zagreba i Ljubljane. Nakon 1991. promet Istarskom prugom smanjuje se, tako da je 2002. iznosio oko 240000 putnika i 250000t robe. Pruga Kanfanar–Rovinj služila je za lokalni prijevoz putnika i tereta za rovinjske tvornice. Pred zatvaranjem 1965. imala je promet od 27000t robe i 203000 putnika. Pruga Sv. Peter (Pivka) – Rijeka bila je izgrađena za potrebe lučkoga prometa u Rijeci. God. 1894. luka u Rijeci imala je promet od oko milijun t i približila se prometu Trsta, koji je imao samo oko 100tisuća t više. Oko trećine prometa dolazilo je prugom iz Pivke, a dvije trećine iz Karlovca. Za Italije promet je jako opao, pa je 1932. u riječkoj luci iznosio oko 480000t. Tada se oko 60% prometa odvijalo prugom iz Pivke. Putnički promet na ovoj pruzi bio je malen, osim što su u Opatiju luksuznim vlakovima dolazili gosti najvišega ranga. Nakon II.svj. rata promet tereta postao je jak zbog prijevoza rude u Austriju, a nakon 1991. opao je zbog rata u Hrvatskoj te smanjenja prometa u riječkoj luci. Promet uskotračnom prugom Trst–Poreč imao je lokalno značenje. God. 1928. njome je bilo prevezeno oko 220000 putnika i 90000t robe. Pruga Divača–Koper najdinamičnija je po prometu u Istri. Godinu dana nakon puštanja u promet (1968) promet je dostigao oko 700000t, 1990. iznosio je 4,3mil. t, a 2002. oko 6,4mil. t. Putnički promet tom prugom nije velik i iznosi samo oko 100000 putnika godišnje.

J. Orbanić

Teretni promet na pruzi Rijeka - Pivka je opao i prije 1991. jer je prijevoz rudače i koksa za Austriju prebačen na kombiniranu rutu preko Siska pa dalje Savom i Dunovom do Linza. Susedi Janezi iz ŽG Ljubljana su se drali k'o da im kožu deru zbog izgubljenog tereta, ali se ovo s potocima i rijekama pokazalo jeftinije

Ma ja se sjećam da je i na istarskoj pruzi putnički promet počeo opadati isto tako i prije 1991. Jednom su bili skresali vozni red na svega 5 pari vlakova dnevno Divača-Pula-Divača i to je bilo to. Cijela halabuka se bila digla oko toga, Glas Istre, Radio Pula, čak i radnički vlak su bili ukinuli oko 15:30 iz Pule sa tvrdnjom da je nerentabilan, svakodnevni putnici-radnici su tvrdili drugačije, pa su ga nakon par dana ponovo uveli, to je bilo u zimi 1988. ako se ne varam.

prije cca godinu dana


I na dan 06.04.2012. ima jedna mala promjena

Cijelih 10 km/h Bolje išta nego ništa.

Gdje je to?

Predsignal kolodvora Borut iz smjera Lupoglava.

Narcis je napisao/la: ima jedna mala promjena

Ima i manje trave.

Da Vas častim u ove (pre)tople dane ...



Komentar(i) ?

*****
P.S.
Donji vlak (38830) ima i povratak kao 38831 (sa druge strane lista KVR-a). Relacija je ista samo u obrnutom smjeru

Zaboravio skoro, mislim da se vidi da je to iz KVR-a za VR 2008/2009.

Da nebi bilo zabune , da netko ne pomisli da je opet krenuo promet tim djelom pruge u hrvata (mislim na gornji dio na listu!)

To možemo samo sanjati.

Kako je krenulo počet ćemo mi puno toga samo sanjati a ovakvi papiri će nam služiti kao (gorko) podsjećanje na prošle dane i kao se nekad dobro ... vozilo

dida je napisao/la:
Komentar(i)
*****
P.S.
Donji vlak (38830) ima i povratak kao 38831 (sa druge strane lista KVR-a). Relacija je ista samo u obrnutom smjeru

Pa i ove godine je skoro isti ... to je strojna trasa od brzih 1473/1472 ... kako se priča i to će biti iduće godine samo lijepa uspomena...

Kako sam napisao i post iznad, bojim se ja da će puno toga od slijedećeg VR-a bit samo uspomene.

Nažalost, ali izgleda da će biti tako.

A da ukinemo HŽ? Brže, jednostavnije, jeftinije i svi zadovoljni. A onih nekoliko tisuća ljudi, što se može; 300.000 ili 320.000 nezaposlenih, who cares. Ali osmisliti kako bi se ti ljudi mogli iskoristiti, tako da rade koristan posao, to je science fiction. Ali uvijek možemo podići PDV na 30%, uvesti porez na udisanje zraka, plivanje u moru ili porez na posjedovanje fotića i blagajna se puni.

Tko će zaustaviti spiralu propadanja? Kažu, zatvaraju se pruge i ukidaju linije zbog slabog prometa. Pa, molim Vas, koliko se inteligencije mora posjedovati da se ne razumije da putniku ne odgovara vlak koji vozi 3 ili 4 puta dnevno, putuje 3 puta sporije od automobila , i na kraju košta duplo više. Čude se što promet opada. Gospodo, složite vozni red sa brojem polazaka i vremenima koja odgovaraju stanovništvu, remontirajte pruge da se prosječne brzine sa 40 povećaju na 80 km/h, složite cijene koje će biti konkurentne automobilima ili autobusima, administraciju prebacite na teren, složite algoritam za prijevoz tereta, lobirajte i rušite cijene tamo gdje ima interesa, zaratite s kamionskim lobijem, ako treba. Jednom izgubljeno poverenje teško se vraća, ali nije nemoguće. Željeznica ima stotine prednosti u odnosu na cestovni prijevoz, a među bitnijima su ekološke što treba iskoristiti za dobivanje sredstava iz EU. Povezivanje sa susjednim državama, zašto ne. Ali najlakše je dignuti ruke od svega, ukinuti pruge i vlakove, a zadržati plaće i pogodnosti. Nebu išlo.

kico101 je napisao/la:A da ukinemo HŽ? ...

... tko bi nas onda uveseljavao

Vlak na rovinjskom kolodvoru, 09.09.1900.


Izvor: Facebook, autor Pier Angelo Marchese

Zbog teške gospodarske situacije krađe sekundarnih sirovina koje na tržištu postižu značajne cijene u posljednjih su godinu postale masovne, a najteža je situacija na željeznici. Samo u prvih osam mjeseci ove godine na pruzi Pula-Buzet dogodila se 61 krađa bakrene vodne žice. Lopovi su sa željezničkih stupova do rujna skinuli čak 6,5 tona, odnosno 103.310 metara žice što je, ako usporedimo, dulje i od same istarske pruge.

Ukoliko se krađe nastave ovim intenzitetom, niti povremeni višednevni prekidi prometa nisu isključeni, upozorava šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a Mihaela Tomurad Sušac.

- Pruga u Istri izgrađena je među prvima na području Republike Hrvatske i djelatnici HŽ Infrastrukture nastojat će da ne dođe do najgoreg - prekida željezničkog prometa, navodi Tomurad Sušac.

Povremena kašnjenja vlakova

Otuđuje se bakrena žica promjera tri milimetra koja služi za telekomunikacijsko povezivanje kolodvora putem kojih se Morseovim kodom regulira sav željeznički promet. Najviše se takvih slučajeva bilježi na relaciji Pula-Kanfanar.

- Krađe u svakom slučaju ometaju promet, a povremeno dolazi do kašnjenja vlakova. Radi nemogućnosti nabave te vrste bakrene žice, jer se više nigdje ne proizvodi, privremeno se oštećenja na zračnoj telekomunikacijskoj liniji saniraju kabelom za privremene veze koji je manjeg promjera pa je čujnost slabija. Financijske štete su velike, ne samo direktne štete zbog krađa i sanacije oštećenja, već i zbog ometanja prometa, kažu nam u HŽ-u u kojem na razne načine pokušavaju pomoći policiji u hvatanju prestupnika.

Dežurni željezničari su se tako domislili da neprestano provjeravaju postoji li i dalje linija kako bi još tijekom krađe policija uspjela na licu mjesta uloviti lopove.

Preblage kazne

Pazinska je policija nedavno uhvatila jednu grupu kod Heki i drugu kod Cerovlja. "Ima brdo tih ekipa, vidiš da jedne ulove i ne prođe puno već se pojave drugi. Navodno je kila bakra oko 33 kune, a oni znaju na noć ukrasti i nekoliko stotina kilograma", pojašnjava nam željezničar.

Apsolutni rekorder u količini otuđene žice je 36-godišnji Daruvarčanin koji je ove godine od travnja do lipnja uz prugu između Pazina i Pazinskih Novaka ukrao oko 10 kilometara žice. Dobio je nepravomoćno deset mjeseci zatvora.

- Suradnja s policijom u Istri je dobra, a najviše otkrivenih počinitelja je na području Pazina, kažu u HŽ-u te dodaju da su sudske kazne za počinitelje preblage.

(Anđelo DAGOSTIN), Glas Istre

...koja služi za telekomunikacijsko povezivanje kolodvora putem kojih se Morseovim kodom regulira sav željeznički promet...

Ufff,al ga pretjera... morseovim "kodom" se promet ne reguliše bar 40 godina ako ne i više... nažalost sve drugo napisano drži

Novinari su plaćeni po kartici teksta, nisu li? Zanimljiva je dinamika razvoja radnje u članku. Od Morseovih signala, prvog evolucijskog koraka nakon dimnih signala, do uporabe privremenog komunikacijskog voda kod kojega je čujnost (čega? Morseovih signala?) slabija. Netko će pomisliti na mobilne komunikacije, ali željeznica je svijet za sebe, gdje se mnogo polaže na sigurnost prometa (ne smijte se, bezobraznici!) i izravna veza žicom se još uvijek čini sigurnija. Da li? Naravno, nekad u procjeni rizika nitko ovakve slučajeve nije uzimao u obzir. Jer - tko bi krao žicu? (isto kao u Švedskoj gradio bez građevne dozvole). Veza podzemnim kabelom bila bi skuplja, jer bi i kabel bio skuplji, a i trošak kopanja i zatrpavanja nije mali.

Lako se nama sad sprdati, ali problem je tu. Možda bi rješenje bilo zabraniti otkupnim stanicama otkupljivanje žica, sabirnica i sličnih proizvoda od bakra (aluminija, cinka...?) ali onda bi domišljati tu žicu isjekli u komadiće i strugotinu, pa opet ništa. Metoda koja opet košta bila bi trajno slati tom žicom nadzirani signal čiji prekid generira alarm koji se proslijeđuje nekoj instituciji za tupa-tapa poslove i koja bi prompto djelovala na alarmiranom odsječku (najbolje tupa-tapa metodom).

gaspa je napisao/la:Novinari su plaćeni po kartici teksta, .... Metoda koja opet košta bila bi trajno slati tom žicom nadzirani signal čiji prekid generira alarm koji se proslijeđuje nekoj instituciji za tupa-tapa poslove i koja bi prompto djelovala na alarmiranom odsječku (najbolje tupa-tapa metodom).

Nisam baš od tog, ali kažu da optična vlakna nisu zanimljiva ovim kolekcionarima

Dvadesetčetverogodišnjaka iz Rijeke policija sumnjiči za tri krađe bakrene žice na pruzi Pula - Buzet s početka kolovoza ove godine. Utvrdila je da je Riječanin u tri navrata 4. i 5. kolovoza ukrao 25 kilometara bakrene žice, odnosno 1.500 kg, oštetivši poduzeće iz Ogulina za više desetaka tisuća kuna. Protiv njega je nadležnom odvjetništvu podnijeta kaznena prijava.


Izvor: Glas Istre

Za koju godinu Eurostarom iz Pule......

Od Pule do Ljubljane vlakom za jedan sat
Objavljeno: 22.10.2012

Revitalizacija istarske željeznice, osim u prometne i gospodarske svrhe, bila bi prvenstveno u funkciji daljnjeg razvoja turizma u Istri bez granica, zaključak je okruglog stola koji je u sklopu Sajma pršuta održan u Domu mladih u Tinjanu.

Željeznica, koja je u Istri prisutna duže od 130 godina i koja je kroz povijest bila njena žila kucavica, resurs je koji je većim dijelom napušten ili nedovoljno iskorišten, izjavio je sudionik okruglog stola županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović uvjeren da bi obnova željeznice povećala broj turističkih noćenja u Istri.

"Na istarsku bi obalu dnevnim vlakovima stizali turisti iz primjerice Muenchena ili Berlina, a sa sobom bi u teretnim vagonima mogli prevesti osobne automobile kojima bi se onda kretali Istrom. S obzirom da Europa daje željeznicama apsolutnu prednost i sama gradi pruge kojim se vlakovi kreću brže od 300 kilometara na sat korektno bi bilo da mi planiramo rekonstruirati našu prugu, da od sadašnjih 40 kilometara na sat vozi barem 150 kilometara na sat i da se od Pule do Zagreba željeznicom dođe u dva i pol sata, a do Ljubljane za sat vremena", kazao je Antolović. Pritom je naglasio da su dobro organizirane željeznice mnogo jeftinije od kamionskog prometa te mnogo manje štetne po okoliš.

Hoće li se kroz strukturne fondove moći financirati obnova pruge Pula - Ljubljana (Zagreb) upitali smo sudionika okruglog stola i savjetnika za gospodarstvo u Veleposlanstvu Republike Slovenije Bojana Škodu.

- To je projekt kojeg Europska unija zapravo i želi. Da se poboljša, odnosno obnovi nešto što je već bilo sagrađeno, a željeznica je europska perspektiva i zato mislim da imamo velike šanse da dobijemo sufinanciranje. Mislim da bi za dvije do tri godine projekti mogli biti operativni, a u realizaciju bi se krenulo nakon 2014. godine, kazao je Škoda.

Okrugli stol su organizirali Općina Tinjan i Društvo za slovensko-hrvaško čezmejno sodelovanje in druženje na območju eko parka Kras. (A. DAGOSTIN)

Najbolji prijedlog kojei sam čuo u zadnje vrijeme, samo bojim se da će po starom dobrom običaju ostati na tome.