HŽ CARGO
+13
Pfaff
Josip
leteči vlak
K 357
kiki273
brena010
Laurus
klemenčič
Jean
novi_shef
ikar
gaspa
ICE-3M
17 posters
Stranica 5 / 5.
Stranica 5 / 5. • 1, 2, 3, 4, 5
Re: HŽ CARGO
dida je napisao/la:
Ne samo švedi, ne samo švedi, švabi imaju celu bulumentu aktivnih parnjača i sasvim pristojno svojim ljubiteljima željeznice uzimaju priličnu svotu od svake promo vožnje.
Jedino naš HŽ u tome nevidi profit ...
Nažalost to je tako, sve okolne države imaju parnjaču u voznom stanju, ali mi ne... Navodno su trebali obnoviti sisačku 22, nešto se o tome pričalo, ali brzo se sve smirilo. :(
Josip- Broj postova : 453
Age : 28
Lokacija : Svuda po malo
Registration date : 16.12.2012
Re: HŽ CARGO
Ovo sa parnjačama u Njemačkoj, Austriji i još nekim državama je stvarna istina, jedino ne treba zaboraviti da su to lokomotive u PRIVATNOM POSJEDU! One su od strane nacionalnih željeznica već odavno odpisane i prodane kao staro željezo nekom klubu ili zajednici, a ovi su sakupili velike sume novaca da su to renovirali, napravili atest i dobili dozvolu da voze na domaćim prugama. Ne želim ulaziti u stanje na DB, ali ÖBB nema niti jedne parnjače. One koje voze, koje se pokazuju na različitim susretima imaju uvijek i lijepu metalnu tablicu na kojoj piše kome ta lokomotiva pripada. Pa i u Sloveniji su one dvije vozne lokomotive u vlasništvu Muzeja u Ljubljani: jedino oni imaju više razumijevanja za tehničku kulturu, pa i više novaca.
Re: HŽ CARGO
Slovenija ima više voznih parnih lokomotiva ... i sve su vlast nacionalne željeznice.
Samo da napomenem da je i pokojna SFRJ imala nekoliko desetina parnih lokomotiva koje su bile u RR i u vlasti JNA pa su ih krajem osamdesetih sve poslali na rezanje. Nešto malo su kupili austrijci i slovenci ostalo je sve srezano. Na žalost parne lokomotive su za današnje vlake potpuno neprimjerne (osim u turističke svrhe)i jedina ozbiljna alternativa e-vuči je samo d-vuča
Samo da napomenem da je i pokojna SFRJ imala nekoliko desetina parnih lokomotiva koje su bile u RR i u vlasti JNA pa su ih krajem osamdesetih sve poslali na rezanje. Nešto malo su kupili austrijci i slovenci ostalo je sve srezano. Na žalost parne lokomotive su za današnje vlake potpuno neprimjerne (osim u turističke svrhe)i jedina ozbiljna alternativa e-vuči je samo d-vuča
Stjepan- Broj postova : 466
Lokacija : Slovenija,Hrvatska,BiH
Registration date : 12.03.2009
Novi otkazi i ukidanja na našim prugama
Iako je u travnju podjela otkaza u HŽ Cargu prekinuta nakon što je inspektorat Ministarstva rada i mirovinskog sustava utvrdio prekršaj prema čl. 149. Zakona o radu, do 19. rujna za 42 radnika HŽ Carga koji pripadaju Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu bit će uručeni poslovno uvjetovani otkazi.
– Sindikat je osigurao odvjetničku kuću koja će zastupati radnike, jer i dalje smatramo da su otkazi potpuno protuzakoniti. Uprava se držala kriterija s kojim je sve i započela, a to je “boja očiju”. Naime, otkaze su dobili stariji radnici, što je mimo zakona, jer je radni staž uvjet za opstanak pa čak i sindikalni povjerenici koji su, prema konvencijama međunarodne organizacije rada, zaštićeni. Jednoj strukturi se pogoduje, a drugima ne i svakako će biti tužbi zbog narušavanja kriterija za otkaz – poručio je Romeo Tomac, glavni povjerenik Sindikata željezničara Hrvatske.
Podsjetimo, na području cijele Hrvatske bila su predviđena 804 otkaza. Nakon što su neki djelatnici prihvatili otpremnine, a neki ušli u željeznički fond unutar HŽ Carga, na listi za “odstrijel”, kaže Tomac, ostalo je 340 radnika na razini Hrvatske, odnosno u istočnoj regiji njih 42. Posljednji uručeni poslovno-uvjetovani otkaz tako se očekuje do kraja ovog tjedna, a Tomac kaže da će oko 80 posto radnika, odnosno oni koji za to imaju osnove, putem odvjetničke kuće pokušati izboriti svoja prava sudskim putem.
Uz ogorčene radnike stali su i predstavnici Međunarodne federacije radnika u transportu (ITF), koji je u kolovozu održao globalni kongres te je tom prilikom izrazio zabrinutost zbog situacije u HŽ Cargu. Čak 1700 sudionika ITF-a iz 372 sindikata u 114 zemalja snažno podupiru zakonite zahtjeve ITF-ove podružnice, Sindikata željezničara Hrvatske za poštivanjem odredbi Zakona o radu u vezi zaštite radničkih predstavnika te podupiru nastavak konstruktivnih pregovora za kolektivni ugovor sa SŽH-om. Svoje mišljenje dostavili su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, ministru Siniši Hajdašu-Dončiću, kao i predsjedniku Uprave HŽ Carga Danijelu Krakiću.
Kad je u pitanju HŽ Infrastruktura, tamošnje radnike štiti klauzula kojom se štite od poslovno-uvjetovanog otkaza do prosinca 2015. godine, a za sada bez brige mogu biti i radnici HŽ Putničkog prijevoza.
Unatoč nastojanjima da dobijemo odgovore iz Uprave HŽ Carga o ovoj temi, jučer nam se u toj tvrtki nitko nije odazvao na pozive. Na web stranici HŽ Carga stoji kako su isplaćene poticajne otpremnine za 215 radnika HŽ Carga koji su pristali na sporazumni prekid radnog odnosa. Uz njih, na zbrinjavanje u Željeznički fond pristala su 202 radnika, dok će se program zbrinjavanja nastaviti prema odredbama čl. 120 Zakona o radu.
Vijest o otkazima za 42 Slavonca nije ujedno i jedina loša vijest za Slavonce, Osječane i općenito Slavoniju. Naime, prema Tomčevim riječima, od prosinca će biti ukinut i vlak koji prometuje iz Zagreba preko Strizivojne do Osijeka. “Vlak vozi preko Vinkovaca s presjedanjem u Strizivojni gdje ga čeka drugi vlak koji u Osijek dolazi u 1.50 sati. Bit će ukinut tako da će Osječanima na raspolaganju ostati samo vlak koji iz Zagreba vozi u 17 sati i neće više biti IC vlak, nego brzi. To će za putnike značiti nižu cijenu, ali s mnogo više stajanja te, nažalost, jedinu vezu nakon 17 sati iz Zagreba za Osijek”, najavio je Tomac.
Preneseno sa: Glas slavonije
– Sindikat je osigurao odvjetničku kuću koja će zastupati radnike, jer i dalje smatramo da su otkazi potpuno protuzakoniti. Uprava se držala kriterija s kojim je sve i započela, a to je “boja očiju”. Naime, otkaze su dobili stariji radnici, što je mimo zakona, jer je radni staž uvjet za opstanak pa čak i sindikalni povjerenici koji su, prema konvencijama međunarodne organizacije rada, zaštićeni. Jednoj strukturi se pogoduje, a drugima ne i svakako će biti tužbi zbog narušavanja kriterija za otkaz – poručio je Romeo Tomac, glavni povjerenik Sindikata željezničara Hrvatske.
Podsjetimo, na području cijele Hrvatske bila su predviđena 804 otkaza. Nakon što su neki djelatnici prihvatili otpremnine, a neki ušli u željeznički fond unutar HŽ Carga, na listi za “odstrijel”, kaže Tomac, ostalo je 340 radnika na razini Hrvatske, odnosno u istočnoj regiji njih 42. Posljednji uručeni poslovno-uvjetovani otkaz tako se očekuje do kraja ovog tjedna, a Tomac kaže da će oko 80 posto radnika, odnosno oni koji za to imaju osnove, putem odvjetničke kuće pokušati izboriti svoja prava sudskim putem.
Uz ogorčene radnike stali su i predstavnici Međunarodne federacije radnika u transportu (ITF), koji je u kolovozu održao globalni kongres te je tom prilikom izrazio zabrinutost zbog situacije u HŽ Cargu. Čak 1700 sudionika ITF-a iz 372 sindikata u 114 zemalja snažno podupiru zakonite zahtjeve ITF-ove podružnice, Sindikata željezničara Hrvatske za poštivanjem odredbi Zakona o radu u vezi zaštite radničkih predstavnika te podupiru nastavak konstruktivnih pregovora za kolektivni ugovor sa SŽH-om. Svoje mišljenje dostavili su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, ministru Siniši Hajdašu-Dončiću, kao i predsjedniku Uprave HŽ Carga Danijelu Krakiću.
Kad je u pitanju HŽ Infrastruktura, tamošnje radnike štiti klauzula kojom se štite od poslovno-uvjetovanog otkaza do prosinca 2015. godine, a za sada bez brige mogu biti i radnici HŽ Putničkog prijevoza.
Unatoč nastojanjima da dobijemo odgovore iz Uprave HŽ Carga o ovoj temi, jučer nam se u toj tvrtki nitko nije odazvao na pozive. Na web stranici HŽ Carga stoji kako su isplaćene poticajne otpremnine za 215 radnika HŽ Carga koji su pristali na sporazumni prekid radnog odnosa. Uz njih, na zbrinjavanje u Željeznički fond pristala su 202 radnika, dok će se program zbrinjavanja nastaviti prema odredbama čl. 120 Zakona o radu.
Vijest o otkazima za 42 Slavonca nije ujedno i jedina loša vijest za Slavonce, Osječane i općenito Slavoniju. Naime, prema Tomčevim riječima, od prosinca će biti ukinut i vlak koji prometuje iz Zagreba preko Strizivojne do Osijeka. “Vlak vozi preko Vinkovaca s presjedanjem u Strizivojni gdje ga čeka drugi vlak koji u Osijek dolazi u 1.50 sati. Bit će ukinut tako da će Osječanima na raspolaganju ostati samo vlak koji iz Zagreba vozi u 17 sati i neće više biti IC vlak, nego brzi. To će za putnike značiti nižu cijenu, ali s mnogo više stajanja te, nažalost, jedinu vezu nakon 17 sati iz Zagreba za Osijek”, najavio je Tomac.
Preneseno sa: Glas slavonije
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Hrvatska mora privatizirati HŽ Cargo
Proces mora biti pokrenut u roku od 90 dana, stoji u pismu EK
Prema dobro obaviještenim izvorima iz Bruxellesa, Europska komisija dala je rok od 90 dana za pokretanje postupka privatizacije HŽ Carga. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture morat će u tom roku raspisati međunarodni javni natječaj za dokapitalizaciju jedne od najvećih hrvatskih državnih tvrtki, doznaje Telegram.
S restrukturiranjem HŽ Carga krenulo se još 2012. godine, s ciljem pripremanja za liberalizaciju tržišta ulaskom u Europsku uniju. Tada je cilj restrukturiranja bio osnaživanje HŽ Carga na tržištu transporta kako bi liberalizacijom tržišta željezničkog teretnog prijevoza tvrtka postala lider. No, pod utjecajem gospodarske krize, ogromnih kreditnih opterećenja i gubitaka, Ministarstvo prometa je dvije godine kasnije donijelo novi program restrukturiranja, sa zadaćom spašavanja tvrtke i izbjegavanja stečaja.
Kroz novi program restrukturiranja HŽ Cargo se trebao osposobiti za samostalno funkcioniranje na tržištu, bez oslanjanja na državne potpore, te ponovno pokretanje procesa privatizacije. Osnovni zadaci postavljeni u programu su smanjenje broja zaposlenih, financijska konsolidacija i rješavanje statusa tvrtki koje su u vlasništvu HŽ Carga. Početkom 2013. godine Ministarstvo je objavilo javni poziv za sudjelovanje u restrukturiranju HŽ Carga.
Pokušaj dokapitalizacije
Pismo namjere poslalo je sedam društava, među kojima su bili fond Quaestus Borislava Škegre i Đuro Đaković Holding. Nakon provedenih konzultacija Ministarstvo prometa ušlo je u pregovore o kupnji 75 posto vlasničkog udjela u HŽ Cargu s tvrtkom Feroviar, članicom rumunjske Grampet Grupe, koja je jedina podnijela valjanu obvezujuću ponudu.
Prema uvjetima iz natječaja, novi vlasnik HŽ Carga bi u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora morao uplatiti 30 milijuna eura za otplatu glavnice kredita, dodatnih 10 milijuna eura za obrtna sredstva i financirati obnovu voznog parka s dodatnih 20 milijuna eura. Uz to, trebao je preuzeti jamstva za kredite u visini od 80 milijuna eura. Pregovori su trajali dugih osam mjeseci i na kraju propali, a iz Ministarstva prometa je priopćeno da je rumunjska tvrtka u samom finišu poslala prijedlog ugovora koji nije bio usklađen s uvjetima iz obvezujuće ponude te je kao takav bio neprihvatljiv.
Izbjegavanje bankrota
Kao epilog priče o pokušaju prodaje HŽ Carga rumunjskoj grupaciji, nedavno je stigla vijest da je Gruia Stoica, vlasnik Grampet grupacije, u prvostupanjskom postupku u Rumunjskoj osuđen na četiri godine zatvora zbog korupcije. Stoica je, naime, prema optužnici, platio odvjetniku Doru Bostini 3 milijuna eura za odavanje povjerljivih podataka iz natječaja za prijevoz ugljena za rumunjsku energetsku kompaniju Complexul Energetic Olteni. Nakon što je postalo jasno da od privatizacije HŽ Carga neće biti ništa, krenulo se s postupkom sanacije preuzimanjem dugova i odobravanjem pozajmice od 250 milijuna kuna zbog izbjegavanja bankrota tvrtke.
Tako je Ministarstvo financija u kolovozu prošle godine preuzelo dugovanja HŽ Carga pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital društva, čime je temeljni kapital povećan s 531 milijun kuna na 974,9 milijuna kuna. Radilo se o šest dugoročnih i jednom kratkoročnom kreditu kojima su se u razdoblju od 2006. do 2013. godine financirala ulaganja u nove vagone, tekuću likvidnost te zbrinjavanje viška zaposlenih.
Na poslovanje HŽ Carga značajno je utjecao pad prijevoza roba koji je uslijedio kao rezultat gospodarske krize, pada ekonomske aktivnosti i izostanka kapitalnih investicija
U listopadu je ponovno povećan temeljni kapital društva upisom ranžirnog kolodvora u katastarskoj općini Zaprudski otok za 168 milijuna kuna, na sadašnjih 1.674,112.000 kuna. Međutim, nakon liberalizacije tržišta željezničkog teretnog prijevoza koje je nastupilo ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., uvjet da dokapitalizacija HŽ Carga bude u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u skladu s regulativom EU o zaštiti tržišnog natjecanja, jest da država mora pronaći privatne ulagače koji će dokapitalizirati tvrtku s minimalno 40 posto iznosa preuzetih dugovanja. Europska komisija je za ispunjenje ovog uvjeta postavila rok od 90 dana, u protivnom će se HŽ Cargo naći u stečaju.
Prema izvorima Telegrama, trenutačno je u pripremi novi program restrukturiranja koji će obuhvatiti sve novonastale promjene i biti prilagođen novim smjernicama Europske komisije. Za izradu novog plana, koji bi trebao biti završen u roku od 60 dana, zadužena je konzultantska kuća KPMG Hrvatska.
Na poslovanje HŽ Carga značajno je utjecao pad prijevoza roba koji je uslijedio kao rezultat gospodarske krize, pada ekonomske aktivnosti i izostanka kapitalnih investicija. Ukupan prijevoz roba u razdoblju od 2007. do 2012. godine pao je za 5,831 milijun tona, što predstavlja pad od 33,8 posto u odnosu na predkrizno razdoblje. U 2012. godini HŽ Cargo je ostvario gubitak od 248,5 milijuna kuna, što se djelomično pripisuje isplatama poticajnih otpremnina za 448 zaposlenika. U 2013. uz ukupne prihode od oko 928,7 milijuna kuna zabilježen je gubitak od 178 milijuna kuna.
Prosječna starost vagona još se 2010. kretala oko 42 godine, a više od 75 posto vagonskog parka starije je od 30 godina
Osim gubitaka te nagomilanih dugova prema dobavljačima, dodatni uteg HŽ Cargu predstavlja i veliki broj sudskih sporova, njih više od tisuću, a negativni ishodi tih sporova predstavljali bi dodatno opterećenje za ionako nezavidnu financijsku situaciju tvrtke. Tu je i problem s neriješenim imovinskopravnim odnosima u pogledu nekretnina HŽ Carga. Prosječna starost vagona još se 2010. kretala oko 42 godine, a više od 75 posto vagonskog parka starije je od 30 godina.
Zainteresirane tvrtke
Interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji i ulazak u vlasničku strukturu još ranije su izrazile poljske tvrtke PKP Cargo, s kojim je HŽ Cargo već potpisao strateški sporazum o suradnji, i OT Logistics, uz državu najveći pojedinačni vlasnik Luke Rijeka.
PKP Cargo je najveća poljska tvrtka za željeznički prijevoz tereta i druga najveća u Europskoj uniji. Osim u Poljskoj, PKP Cargo s vlastitom infrastrukturom posluje u Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Mađarskoj i Litvi te ima pristup u svim glavnim europskim lukama.
Novi ministar prometa Oleg Butković preuzeo je resor opterećen s najviše problema, a pritom se prije svega misli na prezadužene državne tvrtke koje u njega spadaju. Tu su Hrvatske autoceste, kojima u ovoj godini na naplatu dospijeva 466 milijuna eura i 109 milijuna eura kamata, zatim Autocesta Rijeka-Zagreb, koja ove godine mora platiti 78 milijuna eura plus 20 milijuna eura kamata, te Hrvatske ceste, kojima dospijeva 190 milijuna eura glavnice i 55 milijuna eura kamata.
No, kako neslužbeno doznajemo, prioritet ministra Butkovića bit će pronalazak privatnih investitora za dokapitalizaciju i provedbu daljnjeg restrukturiranja HŽ Carga.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 30. siječnja 2016.
Prema dobro obaviještenim izvorima iz Bruxellesa, Europska komisija dala je rok od 90 dana za pokretanje postupka privatizacije HŽ Carga. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture morat će u tom roku raspisati međunarodni javni natječaj za dokapitalizaciju jedne od najvećih hrvatskih državnih tvrtki, doznaje Telegram.
S restrukturiranjem HŽ Carga krenulo se još 2012. godine, s ciljem pripremanja za liberalizaciju tržišta ulaskom u Europsku uniju. Tada je cilj restrukturiranja bio osnaživanje HŽ Carga na tržištu transporta kako bi liberalizacijom tržišta željezničkog teretnog prijevoza tvrtka postala lider. No, pod utjecajem gospodarske krize, ogromnih kreditnih opterećenja i gubitaka, Ministarstvo prometa je dvije godine kasnije donijelo novi program restrukturiranja, sa zadaćom spašavanja tvrtke i izbjegavanja stečaja.
Kroz novi program restrukturiranja HŽ Cargo se trebao osposobiti za samostalno funkcioniranje na tržištu, bez oslanjanja na državne potpore, te ponovno pokretanje procesa privatizacije. Osnovni zadaci postavljeni u programu su smanjenje broja zaposlenih, financijska konsolidacija i rješavanje statusa tvrtki koje su u vlasništvu HŽ Carga. Početkom 2013. godine Ministarstvo je objavilo javni poziv za sudjelovanje u restrukturiranju HŽ Carga.
Pokušaj dokapitalizacije
Pismo namjere poslalo je sedam društava, među kojima su bili fond Quaestus Borislava Škegre i Đuro Đaković Holding. Nakon provedenih konzultacija Ministarstvo prometa ušlo je u pregovore o kupnji 75 posto vlasničkog udjela u HŽ Cargu s tvrtkom Feroviar, članicom rumunjske Grampet Grupe, koja je jedina podnijela valjanu obvezujuću ponudu.
Prema uvjetima iz natječaja, novi vlasnik HŽ Carga bi u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora morao uplatiti 30 milijuna eura za otplatu glavnice kredita, dodatnih 10 milijuna eura za obrtna sredstva i financirati obnovu voznog parka s dodatnih 20 milijuna eura. Uz to, trebao je preuzeti jamstva za kredite u visini od 80 milijuna eura. Pregovori su trajali dugih osam mjeseci i na kraju propali, a iz Ministarstva prometa je priopćeno da je rumunjska tvrtka u samom finišu poslala prijedlog ugovora koji nije bio usklađen s uvjetima iz obvezujuće ponude te je kao takav bio neprihvatljiv.
Izbjegavanje bankrota
Kao epilog priče o pokušaju prodaje HŽ Carga rumunjskoj grupaciji, nedavno je stigla vijest da je Gruia Stoica, vlasnik Grampet grupacije, u prvostupanjskom postupku u Rumunjskoj osuđen na četiri godine zatvora zbog korupcije. Stoica je, naime, prema optužnici, platio odvjetniku Doru Bostini 3 milijuna eura za odavanje povjerljivih podataka iz natječaja za prijevoz ugljena za rumunjsku energetsku kompaniju Complexul Energetic Olteni. Nakon što je postalo jasno da od privatizacije HŽ Carga neće biti ništa, krenulo se s postupkom sanacije preuzimanjem dugova i odobravanjem pozajmice od 250 milijuna kuna zbog izbjegavanja bankrota tvrtke.
Tako je Ministarstvo financija u kolovozu prošle godine preuzelo dugovanja HŽ Carga pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital društva, čime je temeljni kapital povećan s 531 milijun kuna na 974,9 milijuna kuna. Radilo se o šest dugoročnih i jednom kratkoročnom kreditu kojima su se u razdoblju od 2006. do 2013. godine financirala ulaganja u nove vagone, tekuću likvidnost te zbrinjavanje viška zaposlenih.
Na poslovanje HŽ Carga značajno je utjecao pad prijevoza roba koji je uslijedio kao rezultat gospodarske krize, pada ekonomske aktivnosti i izostanka kapitalnih investicija
U listopadu je ponovno povećan temeljni kapital društva upisom ranžirnog kolodvora u katastarskoj općini Zaprudski otok za 168 milijuna kuna, na sadašnjih 1.674,112.000 kuna. Međutim, nakon liberalizacije tržišta željezničkog teretnog prijevoza koje je nastupilo ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., uvjet da dokapitalizacija HŽ Carga bude u skladu s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u skladu s regulativom EU o zaštiti tržišnog natjecanja, jest da država mora pronaći privatne ulagače koji će dokapitalizirati tvrtku s minimalno 40 posto iznosa preuzetih dugovanja. Europska komisija je za ispunjenje ovog uvjeta postavila rok od 90 dana, u protivnom će se HŽ Cargo naći u stečaju.
Prema izvorima Telegrama, trenutačno je u pripremi novi program restrukturiranja koji će obuhvatiti sve novonastale promjene i biti prilagođen novim smjernicama Europske komisije. Za izradu novog plana, koji bi trebao biti završen u roku od 60 dana, zadužena je konzultantska kuća KPMG Hrvatska.
Na poslovanje HŽ Carga značajno je utjecao pad prijevoza roba koji je uslijedio kao rezultat gospodarske krize, pada ekonomske aktivnosti i izostanka kapitalnih investicija. Ukupan prijevoz roba u razdoblju od 2007. do 2012. godine pao je za 5,831 milijun tona, što predstavlja pad od 33,8 posto u odnosu na predkrizno razdoblje. U 2012. godini HŽ Cargo je ostvario gubitak od 248,5 milijuna kuna, što se djelomično pripisuje isplatama poticajnih otpremnina za 448 zaposlenika. U 2013. uz ukupne prihode od oko 928,7 milijuna kuna zabilježen je gubitak od 178 milijuna kuna.
Prosječna starost vagona još se 2010. kretala oko 42 godine, a više od 75 posto vagonskog parka starije je od 30 godina
Osim gubitaka te nagomilanih dugova prema dobavljačima, dodatni uteg HŽ Cargu predstavlja i veliki broj sudskih sporova, njih više od tisuću, a negativni ishodi tih sporova predstavljali bi dodatno opterećenje za ionako nezavidnu financijsku situaciju tvrtke. Tu je i problem s neriješenim imovinskopravnim odnosima u pogledu nekretnina HŽ Carga. Prosječna starost vagona još se 2010. kretala oko 42 godine, a više od 75 posto vagonskog parka starije je od 30 godina.
Zainteresirane tvrtke
Interes za sudjelovanje u dokapitalizaciji i ulazak u vlasničku strukturu još ranije su izrazile poljske tvrtke PKP Cargo, s kojim je HŽ Cargo već potpisao strateški sporazum o suradnji, i OT Logistics, uz državu najveći pojedinačni vlasnik Luke Rijeka.
PKP Cargo je najveća poljska tvrtka za željeznički prijevoz tereta i druga najveća u Europskoj uniji. Osim u Poljskoj, PKP Cargo s vlastitom infrastrukturom posluje u Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Belgiji, Nizozemskoj, Mađarskoj i Litvi te ima pristup u svim glavnim europskim lukama.
Novi ministar prometa Oleg Butković preuzeo je resor opterećen s najviše problema, a pritom se prije svega misli na prezadužene državne tvrtke koje u njega spadaju. Tu su Hrvatske autoceste, kojima u ovoj godini na naplatu dospijeva 466 milijuna eura i 109 milijuna eura kamata, zatim Autocesta Rijeka-Zagreb, koja ove godine mora platiti 78 milijuna eura plus 20 milijuna eura kamata, te Hrvatske ceste, kojima dospijeva 190 milijuna eura glavnice i 55 milijuna eura kamata.
No, kako neslužbeno doznajemo, prioritet ministra Butkovića bit će pronalazak privatnih investitora za dokapitalizaciju i provedbu daljnjeg restrukturiranja HŽ Carga.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 30. siječnja 2016.
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
EK: NOVI PLAN ZA HŽ CARGO ILI MORA U STEČAJ
Europska komisija odbila je prošli tjedan plan restrukturiranja HŽ Carga. Predstavnici Ureda EK za tržišno natjecanje – DG Competition – prošli su tjedan na sastanku s ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem izrazili nezadovoljstvo planom restrukturiranja HŽ Carga jer su ocijenili da za tog državnog teretnog željezničkog prijevoznika nema pomoći i da bi trebao ići u stečaj.
Bez državnih potpora
No Butković je, kažu nam sugovornici, uspio privoljeti ljude u DG Competitionu da Cargu daju još jednu šansu pa je postignut dogovor da se krene u izradu novog plana restrukturiranja koji bi u DG Competition trebao stići do sredine lipnja kad će se opet odlučivati o sudbini te tvrtke. Novim planom restrukturiranja trebalo bi se dokazati europskim birokratima koji se bave zaštitom tržišnog natjecanja da Cargo može preživjeti na liberaliziranom tržištu teretnog željezničkog prometa bez potpore države.
Svjež kapital u tu tvrtku bi trebao stići prodajom imovine, koja još nije podijeljena između triju željezničkih poduzeća – Carga, Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. Cargo bi od prodaje te imovine mogao doći do 400 milijuna kuna.
U planu restrukturiranja, koji je izrađen za bivše Vlade, a kojim su nezadovoljni u Bruxellesu, sporno je oko milijardu kuna kojim je država prošle godine dokapitalizirala HŽ Cargo. S obzirom na to da se tržište teretnog željezničkog prometa u Hrvatskoj liberaliziralo još 2013. godine, zabranjene su bilo kakve državne potpore u tom sektoru.
Bivša je Vlada dokapitalizaciju Carga na već liberaliziranom tržištu pravdala time da su obveze koje je preuzela na sebe od te tvrtke nastale prije nego što je liberalizacija stupila na snagu. Tako je u svibnju 2015. godine Ministarstvo financija preuzelo dug HŽ Carga temeljem jamstava za šest kredita u iznosu od 521 milijun kuna.
Dotad je Ministarstvo financija, odnosno država, otplatilo 454 milijuna kuna kredita te tvrtke pa je i ta potraživanja unijelo u njezin temeljni kapital. Dokapitalizaciju su tada u Vladi obrazložili tako da je ona nužna za stabilizaciju bilance jer je akumulirani gubitak HŽ Carga premašio 512 milijuna kuna i približio se razini temeljnog kapitala.
Kako kažu naši sugovornici, za Cargo su sada otvorene tri opcije. Jedna je pronalazak strateškog partnera, što će biti teško bude li tvrtka morala preuzeti ponovno na sebe dugove države, druga je da se ponovno oformi HŽ Grupa koja bi objedinila sva tri državna željeznička poduzeća, a treća je opcija stečaj.
Stečaj izbjeći pod svaku cijenu
No stečaj će se pokušati izbjeći pod svaku cijenu jer je od strateškog interesa države da ima teretnog željezničkog prijevoznika zbog tokova prijevoza roba iz naših luka dalje prema Europi. Nijedna hrvatska Vlada ne bi dopustila taj scenarij.
Izvor: Večernji.hr/vlakovi.com
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
HŽ CARGO VRAĆA ŽELJEZNIČKI TERETNI PROMET U ZADAR
U HGK Županijskoj komori Zadar ovih je dana održan sastanak oko vraćanja teretnog željezničkog prometa, gotovo do kraja ugašenog odlukama o ukidanju zadarske ispostave HŽ Carga s početka 2014. godine.
Službeni je razlog vraćanja teretnog prometa i ovog sastanka najavljeno povećanje tereta koji se očekuju u gospodarskim subjektima u luci Gaženica, a neslužbeno pak razlog se krije u smjeni Vlade i čelnih ljudi u resornom ministarstvu, a time i promjenom Zadru nesklone politike bivšeg ministra Siniše Hajdaša-Dončića.
Ukinuta ispostava
Još početkom 2014. godine lokalni su se poduzetnici zapitali hoće li Zadar ostati bez teretnog prijevoza robe na pruzi Zadar-Knin, povodom čega je i tada organiziran sastanak u HGK Županijskoj komori Zadar. Povod razgovora bio je novi pravilnik HŽ Carga kojim je ukinuto 25 radnih mjesta u područnom centru Zadar-Bibinje te je bio predviđen samo jedan djelatnik u Bibinju. Praktično je time ukinut zadarski centar HŽ Carga, a u Zadru nije ostao niti jedan njihov djelatnik, iako je na cijeloj pruzi od Zadra do Ploča bilo predviđeno oko 200 djelatnika.
Nažalost, osim samih radnika HŽ Carga na sastanak se nisu odazvali predstavnici Uprave i usprkos svemu HŽ Cargo je na koncu praktički ukinuo teretni promet od Zadra prema Kninu. Kako su tad i sami radnici HŽ Carga kazali, pruga Zadar-Knin je sustavno zanemarivana te je promet od 470.000 tona iz 2010. godine u samo nekoliko godina višestruko smanjen.
HGK Županijska komora Zadar je od čelništva HŽ Carga ponovo uputila zahtjev za sastankom, jer je istaknuto da je takvo ukidanje zadarske podružnice HŽ Carga, ujedno i praktično gašenje teretnog prometa, neprihvatljivo i štetno za lokalno gospodarstvo. No, iz HŽ Carga sve donedavno nije dobiven nikakav odgovor, niti je udovoljeno zahtjevu za sastankom, što je samo pokazalo odnos bivše Vlade prema Zadru i zadarskom gospodarstvu.
Promjenom Vlade i dolaskom Domoljubne koalicije stvari se očito počinju kretati te se u Zagrebu početkom travnja ove godine organizira sastanak u resornom Ministarstvu, na inicijativu pomoćnika ministra Alena Gospočića, koji je saslušao zahtjeve zadarskih poduzetnika i najavio dolazak resornih državnih tvrtki u Zadar.
Obećano – ispunjeno, ovih dana u Zadru su osvanuli predsjednici Uprava HŽ Carga, HŽ Infrastrukture, Agita – Agencije za integralni transport i resornog ministarstva te je održan sastanak s predstavnicima tvrtki koje se bave prihvatom, distribucijom i skladištenjem tereta. Radi se o Tankerkomercu koji je potpisao dva nova ugovora s Croduxom i očekuje veliko povećanje tekućeg tereta kroz luku Gaženicu, Kepol terminala koji je također potpisao nove ugovore za prijevoz tekućih tereta, Sojare s najavljenim povećanjem prometa rasutog tereta, Luke Zadar d.d. i drugih poduzetnika.
Na sastanku u Zadru dogovoreno je kako će HŽ Cargo i Agit poduzeti sve da se najavljeni tereti iz Gaženice prugom nesmetano prevezu do ugovorenih odredišta. Obzirom da prvi tereti stižu već za 15-ak dana, dogovoren je i kontrolni sastanak u Županijskoj komori, a ako treba i ranije, kako bi vidjeli ima li ikakvih tehničkih problema i hoće li takav aranžman HŽ Carga i Agencije za integralne terete kvalitetno zadovoljiti potrebe zadarskih poduzetnika.
Kreće teretni prijevoz
Predsjednik Uprave HŽ Carga Danijel Krakić kazao je pak kako su 2014. ukinuli ispostavu Zadar zbog drastično smanjenog prometa, no kako će se sada vidjeti hoće li vratiti poslovanje tvrtke na razinu kakva je bila i ranije, a time vratiti i ukinutu ispostavu.
Kako smo dogovorili trenutno, prijevoz bi trebao početi već od idućeg tjedna, što znači da su navedeni problemi zadarskih poduzetnika već riješeni. Pojeftinjenje prijevoza se ipak ne može očekivati jer se prije toga moraju posložiti drugi uvjeti, a svakako ćemo svojom organizacijom rada nastojati da se ta cijena nešto snizi – sumirao je aktualni dogovor Danijel Krakić. Za Narodni list kazao je kako će eventualni povratak zadarske ispostave, a time i djelatnika HŽ Carga, ovisiti o prometu koji bi se trebao ostvarivati iz Zadra.
-Na moju ogromnu žalost, došlo je posljednjih godina do izuzetnog pada prijevoza iz luke Zadar, tako da je u prošloj i pretprošloj godini prosjek prijevoza koji smo mi radili bio oko 45-55 tisuća tona, a to nije dovoljno da bi se držala posada u Zadru. To ne znači da sad u Zadru ne možemo održavati prijevoz, ali nadopunjujemo ljude iz drugih područja kad potreba za takvim prijevozom postoji. Ako bi došlo do značajnijeg povećanja prijevoza, to znači da bi došlo i do potrebe za zaposlenicima na području Zadra. Oko 2009. godine naš prijevoz iz Zadra bio je na oko 400 tisuća tona, pa onda možete misliti ako je pao na 40-50 tisuća tona, kolika je to razlika u troškovima. – kazao je Krakić i dodao kako se prema ovim, ali i nekim drugim najavama očekuje povećanje prometa na godišnjoj razini od otprilike 100 do 150 tisuća tona, pa čak i više.
Iako Krakić ukidanje zadarske podružnice HŽ Carga pravda drastičnim padom prometa treba istaknuti kako se radi o prometu HŽ Carga, a da podaci sestrinske tvrtke – Agencije za integralni transport govore o nekoliko puta većem prometu iz zadarske luke. Naime, prema Agitu, teretni promet luke Gaženica iznosio je 2010. doista visokih 607 tisuća tona, da bi 2014. pao na 218 tisuća tona, što je ipak značajno više od 40-ak tisuća na koje se poziva HŽ Cargo.
Kako bilo, promjena u politici resornog ministarstva i državnih tvrtki za prijevoz tereta konačno se mijenja, a Zadar bi ponovo mogao dobiti aktivni željeznički promet, bez čega se uostalom ne može računati ni na ozbiljni razvoj teretne luke u Gaženici, a time i na razvoj zadarskog gospodarstva općenito.
Kreće i nastavak obnove pruge Zadar-Knin?
Osim hitne organizacije najavljenih tereta, na sastanku u Zadru razgovaralo se i o obnovi pruge Zadar-Knin, kako bi se teretni promet prema Zadru normalno odvijao i u budućnosti. Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša kazala nam je kako je približno 50 posto dionice Zadar-Knin već obnovljeno 2013. godine i u to je uloženo 44 milijuna kuna.
-Potrebno je investirati još toliko da bi cijela dionica postigla osovinsko opterećenje od 20 tona po osovini, što se konkretno odnosi na mogućnost većeg broja vagona u kompoziciji. Paralelno se radi i studija u kojoj se nastoji vidjeti stanje najugroženijih pružnih građevina i mogu li one podnijeti 21 tonu osovinskog opterećenja, čime bi na trasi Zadar-Knin imali kompozicije od 24 vagona i puno manji trošak po lokomotivi, odnosno puno manji trošak željezničkog prijevoza nego li je to danas. – kazala je Suša i najavila kako će HŽ Infrastruktura nastojati iznaći potrebna sredstva za obnovu pruge, što bi se moglo realizirati već za oko godinu dana.
Izvor: Narodni-list.hr/vlakovi.hr
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: HŽ CARGO
U prvoj rečenici je sve rečeno!
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11077
Age : 75
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: HŽ CARGO
Pfaff je napisao/la:U prvoj rečenici je sve rečeno!
inflameswetrust- Broj postova : 758
Age : 34
Lokacija : Požega-Osijek
Registration date : 24.10.2014
'Možda netko zaustavi budalu'
Procesi rada su na razini Austro-Ugarske, Cargo je jedini primjer u Europi koji je u procesu liberalizacije na jednoj pruzi izgubio 50 posto tereta u šest mjeseci...
Sindikat strojovođa Hrvatske u četvrtak je na konferenciji za novinare skinuo rukavice i žestoko napao šefa Uprave HŽ Carga Željka Pokrovca teško ga optužujući da novcem te tvrtke spašava TŽV Gredelj u stečaju i HŽ Putnički prijevoz kako bi ova tvrtka mogla godinu završiti "u plusu".
Pokrovac je u Gredelj poslao šest lokomotiva na popravak koje su mjesec dana prije toga vozile i doslovce su se same odvezle do Zagreba. Odjednom iz Gredelja javljaju da je na svih šest lokomotiva uočen puknuti blok motora i da se troškovi povećavaju za milijun kuna. To je kvar koji do sad u HŽ-u nismo poznavali – izjavio je predsjednik sindikata Nenad Mrgan. Inače, Željko Pokrovac došao je na mjesto direktora HŽ Carga iz prodaje TŽV Gredelja. Mrgan se obrušio na Pokrovca ističući da je Cargo dobio kredit Svjetske banke za lokomotive, da novci stoje i idu kamate, a da je Pokrovac mimo tog novca odlučio popravljati lokomotive u Gredelju planirajući da se to plati iz tekućeg poslovanja Carga, umjesto iz kredita. Za Pokrvca je više puta istaknuo da ranije u Gredelju radio u vrijeme nedavno uhićenog stečajnog upravitelja Pere Hrkaća te je uvjeren da je lokomotive u Gredelj poslao kako bi pogodovao svojoj bivšoj tvrtki, i to bez natječaja, planirajući također potpisati anekse ugovora kojim bi trošak popravaka bio što veći. Time nameće zaključak da novcem Carga spašava Gredelj koji je u stečaju i za koji misli da nema ni radnika ni sredstava da lokomotive zaista i poprave. Mrgan je naveo i da se radi o lokomotivama starim 50 godina, koje će i nakon popravka zbog starosti trošiti enormnih 100 litara ulja na ličkoj pruzi između Splita i Ogulina, dok bi normalno bilo da troše oko 40 litara.
Pojasnio je zašto gotovo pet godina niti jedan HŽ nije u Gredelj slao lokomotive na popravak, iako je nominalni vlasnik Gredelja HŽ Putnički prijevoz. Rekao je kako je prijašnjih godina HŽ poslao u tu tvrtku tri lokomotive koje su se pod garancijom vratile u Gredelj jer su one izgorjele na probnoj vožnji. Mrgan optužuje da te opožarene lokomotive i dalje stoje u Gredelju, da se nikad nisu vratile te da je Cargo zbog njih podigao tužbe. Sindikalni čelnik kaže i da su dolaskom Pokrovca iz Gredelja u Cargo te tužbe povučene pred samu prvostupanjsku presudu i da je tako direktno oštetio Cargo.
- Zgroženi smo čovjekom koji je opterećen lokomotivama i koji priča kako Cargo ima 170 lokomotiva koje nitko do njega nije popravljao. Cargo trenutačno ima dovoljno lokomotiva za svoje terete i popravci nam uopće ne trebaju - rekao je Mrgan.
Uz svog zamjenika Dalibora Petrovića, koji je sindikalni čelnik strojovođa u HŽ Putničkom prijevozu, optužio je Pokrovca da uz sve ovo namjerava novcem Carga spašavati i Putnički prijevoz.
- Pokrovac želi od Putničkog prijevoza unajmiti deset pokvarenih lokomotiva i popraviti ih, iako Cargo ima bolje lokomotive koje također čekaju popravak. Priprema se ugovor o najmu od 60 milijuna kuna na 42 mjeseca. Privatnici istovremeno lokomotive mogu unajmiti za 500 eura po danu i nitko ih ne sili da se vežu na duže vrijeme kao što se želi vezati Cargo – ističe Mrgan.
Na pitanje novinara zašto bi Pokrovac unajmljivao od Putničkog prijevoza pokvarene lokomotive i slao ih na popravak, odgovorio je Petrović.
- Krpanje. Namjera je da se Europskoj komisiji zamažu oči. Naime, HŽ Putnički prijevoz ove godine mora završiti restrukturiranje i imati najmanje kunu dobiti, ako ne žele da Europska komisija stavi šapu na tu tvrtku. Kada bi Europska komisija to napravila, to bi značilo zaustavljanje lopovluka. Da bi se spriječilo da EK dođe, tvrtka mora završiti s dobiti, a sada im nedostaje desetak milijuna kuna – rekao je Petrović.
Zato, tvrde ovi sindikalisti Cargo priprema uzeti u najam lokomotive Putničkog prijevoza i upumpati novac kako bi ovi završili godinu s dobiti. Ovaj sindikalni dvojac doslovce je rekao kako se "Cargu uvaljuju stare lokomotive te da se Cargo uništava namjerno". Petković je napomenuo i to da Putnički prijevoz završava godinu u minusu unatoč tome što na godinu dana prima velikih pola milijarde kuna državnog novca, a sada ih i Cargo mora spašavati koji istovremeno zbog liberalizacije tržišta ne prima nikakve državne potpore. S obzirom da je Petrović član Nadzornog odbora Putničkog prijevoza, nije mogao iznositi detalje njihova poslovanja, ali je rekao kako su u razdoblju od 2011. do 2016., prema javno dostupnim podacima, izgubili 65 posto putnika. Na konferenciji su istaknuli kako najam spomenutih deset lokomotiva od Putničkog prijevoza još nije potpisan, ali da se on priprema i da je cilj Sindikata strojovođe Hrvatske da to spriječe. Napomenuli su i to da bi te lokomotive vukle terete iz riječkog bazena i to najviše 250 tona, dok konkurencija s jačim lokomotivama vuče i 800 tona.
Najviše od svega, strojovođe Pokrovcu na teret stavljaju to što se za njegova mandata od svega nekoliko mjeseci teret pobjegao od Carga privatnicima. Nanizali su kako su izgubili teret iz Luke Ploče, da će vjerojatno izgubit i Petrokemiju, kao i druge kooperante.
- Dok se u Opatiji održavao skup prijevoznika na kojem se ugovaraju tereti i poslovi, Pokrovac na ekskurziju vodi ljude u Brčko i banči, a tek pod pritiskom šalje svog pomoćnika u Opatiji – optužio je Mrgan. Petrović se nadovezao kako je Cargo u šest mjeseci izgubio 50 posto tereta na mađarskoj pruzi.
- Kao posljedica politike uzgajanja slabih lokomotiva koje generiraju veliki trošak, a procesi rada su na razini Austro-Ugarske, gubitak je vlakova na pruzi prema Mađarskoj od 50 posto, a mi smo jedini primjer u Europi da je državni operater nakon liberalizacije tržišta u tako kratkom vremenu izgubio toliko tereta – rekao je Petrović. Sindikalisti su napomenuli kako su o svemu obavijestili premijera i resorne ministre prometa i uprave, ali da nije bilo odgovora.
/24sata.hr/
Sindikat strojovođa Hrvatske u četvrtak je na konferenciji za novinare skinuo rukavice i žestoko napao šefa Uprave HŽ Carga Željka Pokrovca teško ga optužujući da novcem te tvrtke spašava TŽV Gredelj u stečaju i HŽ Putnički prijevoz kako bi ova tvrtka mogla godinu završiti "u plusu".
Pokrovac je u Gredelj poslao šest lokomotiva na popravak koje su mjesec dana prije toga vozile i doslovce su se same odvezle do Zagreba. Odjednom iz Gredelja javljaju da je na svih šest lokomotiva uočen puknuti blok motora i da se troškovi povećavaju za milijun kuna. To je kvar koji do sad u HŽ-u nismo poznavali – izjavio je predsjednik sindikata Nenad Mrgan. Inače, Željko Pokrovac došao je na mjesto direktora HŽ Carga iz prodaje TŽV Gredelja. Mrgan se obrušio na Pokrovca ističući da je Cargo dobio kredit Svjetske banke za lokomotive, da novci stoje i idu kamate, a da je Pokrovac mimo tog novca odlučio popravljati lokomotive u Gredelju planirajući da se to plati iz tekućeg poslovanja Carga, umjesto iz kredita. Za Pokrvca je više puta istaknuo da ranije u Gredelju radio u vrijeme nedavno uhićenog stečajnog upravitelja Pere Hrkaća te je uvjeren da je lokomotive u Gredelj poslao kako bi pogodovao svojoj bivšoj tvrtki, i to bez natječaja, planirajući također potpisati anekse ugovora kojim bi trošak popravaka bio što veći. Time nameće zaključak da novcem Carga spašava Gredelj koji je u stečaju i za koji misli da nema ni radnika ni sredstava da lokomotive zaista i poprave. Mrgan je naveo i da se radi o lokomotivama starim 50 godina, koje će i nakon popravka zbog starosti trošiti enormnih 100 litara ulja na ličkoj pruzi između Splita i Ogulina, dok bi normalno bilo da troše oko 40 litara.
Pojasnio je zašto gotovo pet godina niti jedan HŽ nije u Gredelj slao lokomotive na popravak, iako je nominalni vlasnik Gredelja HŽ Putnički prijevoz. Rekao je kako je prijašnjih godina HŽ poslao u tu tvrtku tri lokomotive koje su se pod garancijom vratile u Gredelj jer su one izgorjele na probnoj vožnji. Mrgan optužuje da te opožarene lokomotive i dalje stoje u Gredelju, da se nikad nisu vratile te da je Cargo zbog njih podigao tužbe. Sindikalni čelnik kaže i da su dolaskom Pokrovca iz Gredelja u Cargo te tužbe povučene pred samu prvostupanjsku presudu i da je tako direktno oštetio Cargo.
- Zgroženi smo čovjekom koji je opterećen lokomotivama i koji priča kako Cargo ima 170 lokomotiva koje nitko do njega nije popravljao. Cargo trenutačno ima dovoljno lokomotiva za svoje terete i popravci nam uopće ne trebaju - rekao je Mrgan.
Uz svog zamjenika Dalibora Petrovića, koji je sindikalni čelnik strojovođa u HŽ Putničkom prijevozu, optužio je Pokrovca da uz sve ovo namjerava novcem Carga spašavati i Putnički prijevoz.
- Pokrovac želi od Putničkog prijevoza unajmiti deset pokvarenih lokomotiva i popraviti ih, iako Cargo ima bolje lokomotive koje također čekaju popravak. Priprema se ugovor o najmu od 60 milijuna kuna na 42 mjeseca. Privatnici istovremeno lokomotive mogu unajmiti za 500 eura po danu i nitko ih ne sili da se vežu na duže vrijeme kao što se želi vezati Cargo – ističe Mrgan.
Na pitanje novinara zašto bi Pokrovac unajmljivao od Putničkog prijevoza pokvarene lokomotive i slao ih na popravak, odgovorio je Petrović.
- Krpanje. Namjera je da se Europskoj komisiji zamažu oči. Naime, HŽ Putnički prijevoz ove godine mora završiti restrukturiranje i imati najmanje kunu dobiti, ako ne žele da Europska komisija stavi šapu na tu tvrtku. Kada bi Europska komisija to napravila, to bi značilo zaustavljanje lopovluka. Da bi se spriječilo da EK dođe, tvrtka mora završiti s dobiti, a sada im nedostaje desetak milijuna kuna – rekao je Petrović.
Zato, tvrde ovi sindikalisti Cargo priprema uzeti u najam lokomotive Putničkog prijevoza i upumpati novac kako bi ovi završili godinu s dobiti. Ovaj sindikalni dvojac doslovce je rekao kako se "Cargu uvaljuju stare lokomotive te da se Cargo uništava namjerno". Petković je napomenuo i to da Putnički prijevoz završava godinu u minusu unatoč tome što na godinu dana prima velikih pola milijarde kuna državnog novca, a sada ih i Cargo mora spašavati koji istovremeno zbog liberalizacije tržišta ne prima nikakve državne potpore. S obzirom da je Petrović član Nadzornog odbora Putničkog prijevoza, nije mogao iznositi detalje njihova poslovanja, ali je rekao kako su u razdoblju od 2011. do 2016., prema javno dostupnim podacima, izgubili 65 posto putnika. Na konferenciji su istaknuli kako najam spomenutih deset lokomotiva od Putničkog prijevoza još nije potpisan, ali da se on priprema i da je cilj Sindikata strojovođe Hrvatske da to spriječe. Napomenuli su i to da bi te lokomotive vukle terete iz riječkog bazena i to najviše 250 tona, dok konkurencija s jačim lokomotivama vuče i 800 tona.
Najviše od svega, strojovođe Pokrovcu na teret stavljaju to što se za njegova mandata od svega nekoliko mjeseci teret pobjegao od Carga privatnicima. Nanizali su kako su izgubili teret iz Luke Ploče, da će vjerojatno izgubit i Petrokemiju, kao i druge kooperante.
- Dok se u Opatiji održavao skup prijevoznika na kojem se ugovaraju tereti i poslovi, Pokrovac na ekskurziju vodi ljude u Brčko i banči, a tek pod pritiskom šalje svog pomoćnika u Opatiji – optužio je Mrgan. Petrović se nadovezao kako je Cargo u šest mjeseci izgubio 50 posto tereta na mađarskoj pruzi.
- Kao posljedica politike uzgajanja slabih lokomotiva koje generiraju veliki trošak, a procesi rada su na razini Austro-Ugarske, gubitak je vlakova na pruzi prema Mađarskoj od 50 posto, a mi smo jedini primjer u Europi da je državni operater nakon liberalizacije tržišta u tako kratkom vremenu izgubio toliko tereta – rekao je Petrović. Sindikalisti su napomenuli kako su o svemu obavijestili premijera i resorne ministre prometa i uprave, ali da nije bilo odgovora.
/24sata.hr/
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: HŽ CARGO
Jel zna netko konkretne podatke o teretnom prometu. Meni je podatak da Cargu pada promet malo čudan jer u zadnjih pet godina otprilike jednom tjedno putujem Maksimir - Dugo Selo i dok je 2012 kad sam počeo putovat srest teretni bio kao dobitak na lotu u zadnje dvije godine stalno srečem teretnjake i večina ih je od Carga. Evo jučer sam ih sreo 4 plus dvije strojne vožnje od PPD-a(oba puta 2044) i od tih 4 je jedan bio od PPD-a, dva su bila od Carga, a jedan je imao vagone za šljunak od Carga ilokomotivu daleko u mraku, pa ne znam od koga je taj vlak. Sad jel ja to u zadnje vrijeme imam dosta sreče ili je promet stvarno porastao? Nije mi jadsno ni ovo kaj veli Mrgan da ni jedna lokomotiva ne treba na reviziju. Pa kaj ne bi trebale lokomotive redovito ič na reviziju ili Cargo ima viška lokomotiva pa nije šteta ako neke stoje neispravne jer su nepotrebne. Ne bi htjeo ispast kao odvjetnik uprave, ali sam malo skeptičan prema sindikatima i to sindikatima opčenito, a ne samo preema ovom.
ICE-3M- Broj postova : 852
Age : 40
Lokacija : Zagreb - München
Registration date : 18.10.2011
Re: HŽ CARGO
U svakom slučaju raznih mućki i zakulisnih igara ima na svim stranama a sve ide na štetu HŽ-a (i nas sviju) ukupno
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
HŽ Cargo preuzeo prvu od pet obnovljenih manevarskih lokomotiva
Prva obnovljena manevarska lokomotiva od pet ugovorenih predana je u petak na uporabu HŽ-u Cargo u slavonskobrodskoj tvrtci OV Održavanje vagona
"Ovo je prva od pet manevarskih lokomotiva koje ćemo obnoviti. HŽ Cargo kao nacionalni operater jedino moderniziran može zadržati vodeću poziciju. Posebno smo sretni što je posao obavljen u našem ovisnom društvu, jer mislim da ima znanje, energiju i iskustvo", rekao je predsjednik uprave HŽ Carga Gordan Žurga.
Obnova manevarskih lokomotiva financira se sredstvima prikupljenim prodajom dotrajalih lokomotiva i vagona. Tvrtki CE-ZA-R prodana su 92 teretna vagona i 38 lokomotiva koji su godinama stajali neiskorišteni.
Akcijskim planom za razdoblje od 2018. do 2020. godine, HŽ Cargo uz obnovu pet manevarskih lokomotiva planira i obnovu četiri dizelske lokomotive te reviziju 5.300 vagona.
Tijekom 2019. godine HŽ Cargo obavit će reviziju 825 vagona, a tijekom 2020. godine još 825. Dio obnove lokomotiva i vagona pokrit će se i sredstvima Svjetske banke.
Žurga kaže da HŽ Cargo nakon restrukturiranja i obnove voznog parka planira zadržati poziciju vodećeg željezničkog prijevoznika tereta u Hrvatskoj i na području susjednih zemalja.
/tportal.hr/
borna- Moderator
- Broj postova : 8789
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Stranica 5 / 5. • 1, 2, 3, 4, 5
Stranica 5 / 5.
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.
|
|