Splavi

Osnivači foruma nisu ni sanjali da će se ova/ovakva tema pojaviti ovdje. Riječka ekipa, usmjerena na more, nije dolazila u doticaj s riječnim prometom koji je donekle obrađen u Unutarnjim plovnim putevima. Pa, kako ovaj dio nije izrijekom vezan uz more, pojavile su se, eto, i splavi. Je li splav brod? Hja, plovi. Klasičan brod nije, nije ni čamac. Ali prevozi teret i putnike. Pa, da otvorim novo područje rasprave. Potaknut ću bar jednog! A vjerojatno i dvojicu.

Danas ćemo naići na razne splavi, recimo splavi u Slavonskom Brodu u funkciji stambenog naselja ili beogradske splavi u funkciji ića, pića, pjesme i pratećeg. No, ja ću se usmjeriti na teretne splavi, što ostale ne priječi da temu prošire.

Splavarstvo je u povijesti u velikoj mjeri obilježilo Sloveniju. Splavi su se formirale u Ljubnom, gdje Savinja gubi svoj planinski karakter i tok pun stijena i brzaca, širi se i umiruje. Splavi su prevozile raznu trgovačku robu, uključujući i drvo. Bile su sastavljene od trupaca preko kojih je bila postavljena daščana paluba. Splavi su upravljala dva kormilara s dugačkim veslima-kormilima, jedan s pramčane, a drugi s krmene strane (iako se na splavi pramac ne razlikuje od krme). Te su splavi plovile Savinjom i Savom do Rugvice gdje su se povezivale u grupe jer je Sava omogućavala plovidbu ovakvim dužim i širim plovilima. Takve su splavi plovile do Broda, Mitrovice i Beograda, a u određenom razdoblju i dalje, skoro do Crnog mora.

O toj povijesti govori splavarska zbirka u Ljubnom, koju (još) nisam posjetio, a i spomenik splavarima (na slici još u radu) na jednom kružnom toku.



A sad vi.

I to je zanimljiva tema, odmah sam se zapitao što je bilo sa splavima kad bi doplovili na zadnje odredište,
splavari bi ih rastavili i prodali kao drvenu građu?

Da, to je bio jedan način prevoženja trupaca bez prevoznog sredstva