Promocije infrastrukturnih projekata

Jesu ih primili u normalan radni odnos ili na "stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa" (tj. za Mrsićevih 1.600 kuna bez obzira na radno vrijeme, prekovremene, uvjete rada...).

HŽ Putnički prijevoz sa 28 partnera iz 10 zemalja sudjeluje u projektu RAIL4SEE čija je svrha stvoriti jasne smjernice kako povećati priljev putnika u intermodalnome javnom prijevozu velikih željezničkih čvorišta u jugoistočnoj Europi te kako ih ojačati i bolje povezati. U projektu sudjeluju prijevozničke tvrtke, lokalne uprave, znanstvene institucije i udruge iz Italije, Austrije, Slovačke, Mađarske, Grčke, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 4,8 milijuna eura. Vrijednost dijela projekta koji se odnosi na HŽ Putnički prijevoz je 250.000 eura, od čega će se kroz instrument pretpristupne pomoći IPA bespovratno sufinancirati 212.500 eura. Predviđeno je da će projekt trajati 30 mjeseci.
U sklopu projekta održan je niz sastanaka na temu „Mreža gradova-čvorišta za povećanje dostupnosti i mobilnosti ljudi na području jugoistočne Europe“ u sklopu Programa transnacionalne suradnje u JI Europi – SEETCP. Projekt RAIL4SEE teži povećanju konkurentnosti i integracije u jugoistočnoj Europi implementacijom ne-infrastrukturnih mjera i aktivnosti koje će pridonijeti poboljšanju željezničkog i javnog prijevoza u kontekstu razvoja i integracije gradova-čvorišta kao što su Bologna, Venecija, Trst, Ljubljana, Beč, Bratislava, Budimpešta, Solun, Sofija, Zagreb, Bukurešt i Beograd. Ponajprije se radi na postizanju održivih političkih i financijskih rezultata kroz izravnu uključenost važnijih dionika i međusobnu interakciju tijela javne vlasti, prijevoznika i tehničkih tijela s mogućnošću utjecaja na prijevoz.
Uz optimizaciju veza i upravljanja koju provode državna tijela i poboljšanja dugoročnih investicijskih planova, projekt je koncipiran na način da ostvaruje konkretne rezultate u formi pilot-akcija za implementaciju informacijskih tehnologija: zajedničkih prijevoznih karata i IT sustava za korisnike prijevoznih usluga, uspostavljanje regionalnih transnacionalnih platformi za suradnju i opće unapređenje željezničkih usluga u jugoistočnoj Europi.
Projekt je ušao u ključnu fazu – njegov status i plan za provedbu u narednome, četvrtom radnom periodu bili su glavne teme posljednjeg sastanka Koordinatorske i Upravljačke skupine održanog u Solunu. Nakon temeljite inicijalne analize sektora prijevoznih usluga, mapiranja tekućih investicija i identifikacije investicijskih politika za različite gradove i države partnere, do sada su ustanovljene najbolje prakse i njihova primjenjivost u sklopu projekta te je provedena analiza ponude i potražnje usluga u željezničkome prijevozu putnika. Na temelju toga razrađuju se modeli, procjenjuju i profiliraju gradovi-čvorišta u kontekstu željeznice i intermodalnog prijevoza. Rezultati su osnova za raspravu o aktualnoj situaciji, za identifikaciju mogućnosti i davanje preporuka za specifične akcije: hitne i prioritetne mjere potrebne za sustav prijevoza, uključujući pripremu sporazuma, standarda, pravilnika i shema za mobilnost putnika.
Na sastanku u Solunu posebno su naglašene dvije ideje razvoja prijevoznih usluga željeznicom. Prvu je predstavio grčki partner Trainose, koji radi na konceptu tzv. tematskih vlakova kombiniranjem ljepota prirode s kulturnim i povijesnim nasljeđem Grčke i Balkana kako bi stvorili posebnu poslovnu liniju koja nudi željeznički turizam jedinstvenog doživljaja. Druga ideja je unapređenje mobilnosti putnika omogućivanjem dobivanja informacija putem ICT multimodalnog sustava, što je ujedno bila tema EU-ove konferencije. Uz osnovne prioritete za povećanje mobilnosti, sudionici konferencije dotaknuli su se i utjecaja informacijskih sustava na putnikov odabir načina prijevoza i dogovorili buduće akcije za unapređenje mobilnosti putnika sveobuhvatnim rješenjima za planiranje putovanja „od vrata do vrata“ implementacijom ICT-a.
RAIL4SEE je prvi EU-ov projekt u kojemu sudjeluje HŽ Putnički prijevoz te prvi projekt koji težište ne stavlja na infrastrukturu već na kreiranje prijevozne usluge i marketing.
Izvor: odnosi s javnošću HŽPP

(ako mogu oni onda i Kapo sigurno može)

borna je napisao/la:
(ako mogu oni onda i Kapo sigurno može)

  Ako si mislio relaciju Matulji-Rijeka onda još i da,ali Rijeka-Moravice (škola) hmmm nebi zvukal nazgoru. 

Damir je napisao/la:

borna je napisao/la:
(ako mogu oni onda i Kapo sigurno može)

  Ako si mislio relaciju Matulji-Rijeka onda još i da,ali Rijeka-Moravice (škola) hmmm nebi zvukal nazgoru. 

Ki, taj? Pa si ga videl koliki je?

HŽ Infrastruktura kreće u prodaju svoje jedine tvrtke kćeri – Pružnih građevina. Riječ je o tvrtki koja se bavi remontom kolosijeka, izradom i montažom čeličnih mostova i čeličnih konstrukcija u zakovanoj izvedbi, izmjenom i montažom ležajeva mostova, ugradnjom željezničkih provizornih mostova, sanacijom željezničkih tunela, usjeka, mostova, gradnjom perona i uređenih površina u željezničkim kolodvorima itd. Tvrtka zapošljava 1500 radnika.
Poziv za dostavu neobvezujućih ponuda bit će objavljen do kraja studenoga ove godine, a potpisivanje ugovora o kupoprodaji poslovnog udjela u društvu Pružne građevine očekuje se početkom lipnja 2014., rekli su nam u HŽ Infrastrukturi. Nisu nam, međutim, željeli otkriti koliko bi novca mogli dobiti za prodaju Pružnih građevina “jer bi ta informacija mogla utjecati na cijenu potencijalnih ponuditelja”. No, prema neslužbenim informacijama, očekuje se minimalno 250 milijuna kuna. Taj novac neće ići u državni proračun, nego će pripasti HŽ Infrastrukturi.
U HŽ Infrastrukturi nisu željeli otkriti ni poslovne rezultate tvrtke, nego su samo rekli da posluju pozitivno. Prema dostupnim podacima, tvrtka je prošlu godinu završila s dobiti od 2,5 milijuna kuna, a prihodi su joj bili 60,8 milijuna kuna, što je za 8,3 posto manje negoli prije godinu dana.
Riječ je o tvrtki koja je specijalizirana za izvođenje radova na željezničkoj infrastrukturi, a prema riječima predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Darka Peričića, Pružne građevine “već sada imaju ugovorene poslove za 2014. godinu u iznosu od milijardu kuna, pa će novi vlasnik na taj način ući u važan segment građevinskih poslova u željeznici. Odluka o prodaji donosi se u trenutku kada će HŽ Infrastruktura raspisati natječaje za poslove u vrijednosti oko milijardu eura godišnje. U sljedećih sedam godina vrijednost radova mogla bi iznositi oko 50 milijardi kuna.
Osim toga, financiranje je osigurano kroz fondove EU, Svjetsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj. No, sve to nije natjeralo vodstvo HŽ Infrastrukture, a u konačnici ni nadležno Ministarstvo prometa da razmisle je li baš sad potrebno krenuti u prodaju tvrtke. Zanimljivo je da se prodaje cjelokupna tvrtka, a da si država ne ostavlja ni minimalnih 25 posto vlasništva. U HŽ Infrastrukturi kao razlog prodaje pomalo lakonski odgovaraju “ procijenjeno je da će privatni oblik vlasništva biti efikasniji”.
Predsjednik Uprave Darko Peričić i prije je tvrdio da se u HŽ Infrastrukturi ne namjeravaju baviti građevinskim poslom te da će privatni vlasnik biti organiziraniji i kvalitetniji. Za razliku od HŽ Infrastrukture i države, potencijal tvrtke Pružne građevine već su prepoznali privatni investitori. Potvrđuju to i u HŽ Infrastrukturi: “S obzirom na vrstu djelatnosti koje tvrtka obavlja i predviđena ulaganja u željezničku infrastrukturu, očekuje se velik interes”. O privatizaciji tvrtke Pružne građevine počelo se razgovarati još na proljeće.
Tada se oglasio Marko Gašpar, član NO-a HŽ Infrastrukture.
- Tko će biti odgovoran za eventualne nesreće koje bi se mogle dogoditi zbog nekvalitetnog održavanja željezničke infrastrukture? Svaki član Nadzornog odbora koji da suglasnost bez detaljne analize posljedica izdvajanja dijela Održavanja, a u konačnici i njegove privatizacije, snosit će ne samo moralnu nego i kaznenu odgovornost – upitao je tada javno Gašpar.
Još prije, u veljači ove godine, tvrtki su pridružena društva Remont i održavanje pruga d.o.o. i Posit d.o.o., čime je HŽ Infrastruktura “počistila svoj portfelj tvrtki kćeri i na taj način obavila dio restruktuiranja”.
Preneseno sa Jutarnji.hr

Vlada je danas u Sabor uputila prijedloge izmjena zakona o cestama i zakona o željeznici kojima predlaže drugačiju raspodjelu novca od trošarina za pogonska goriva pri čemu bi se smanjio iznos za Hrvatske autoceste, a povećao iznos za Hrvatske ceste te u raspodjelu uključila i HŽ Infrastruktura
Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Hrvatskim autocestama (HAC) i Hrvatskim cestama (HC) pripada po 60 lipa po litri naplaćene trošarine za pogonska goriva, dok se sada predlaže da se iznos za HAC smanji na 20 lipa, za HŽ Infrastrukturu bi također išlo 20 lipa, a iznos za HC bi se povećao na 80 lipa.

Tako bi se godišnji iznos koji HC dobiva iz trošarina na gorivo povećao na 1,8 milijardi kuna, dok bi HAC i HŽ Infrastruktura dobivali po 460 milijuna kuna.

To će, kaže ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, omogućiti zamašnjak u financiranju obnove cestovne i željezničke infrastrukture u Hrvatskoj.

To je važno jer je prioritet Vlade i EU-a ulaganje u prometnu infrastrukturu, a HŽ Infrastruktura i Hrvatske ceste treba novac za vlastito financijsko učešće u investicijskim projektima, rekao je Hajdaš Dončić.

On je podvukao da se trošarina od 20 lipa, prema prijedlogu izmjena zakona o željeznici, odnosi isključivo na HŽ Infrastrukturu, a ne za HŽ Putnički prijevoz.

Sve je to isprazno - ja bi svu lovu od trošarina usmjerio na traženje rješenja za teleportaciju...

U cilju povećanja razine sigurnosti i bolje protočnosti cestovnih vozila na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), u petak, 29. studenoga 2013., HŽ Infrastruktura pustila je u rad ukupno devet uređaja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima na ŽCP-ima na dionici željezničke pruge Koprivnica – Osijek, od čega čak četiri na prostoru Grada Našice.
Ove godine dinamika ugradnje novih signalno-sigurnosnih uređaja na željezničkoj mreži RH višestruko je povećana, čemu svjedoči podatak da je, za razliku od razdoblja od 2008. do 2012. godine, kada je ukupno bilo ugrađeno novih uređaja na 57 ŽCP-a u vrijednosti 60 milijuna kuna, samo ove godine suvremenim uređajima osigurano 40 željezničko-cestovnih prijelaza u ukupnoj vrijednosti oko 40 milijuna kuna. HŽ Infrastruktura tijekom sljedeće godine, na modernizaciju uređaja za osiguranje na željezničko-cestovnim prijelazima planira uložiti čak 100 milijuna kuna.
Na svim ovim moderniziranim ŽCP-ima ugrađeni su uređaji za automatsko osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza, sa cestovnim svjetlosno-zvučnim signalima i polubranicima. Investitor radova je HŽ Infrastruktura, a vrijednost radova na jednom željezničko-cestovnom prijelazu iznosi oko 1,5 milijuna kuna. Radovi na modernizaciji su započeli početkom ljeta, a izvođač radova bile su Pružne građevine.
U sklopu otvaranja moderniziranog željezničko-cestovnog prijelaza u Našicama, na samom prijelazu održana je preventivno-edukativna akcija „Vlak je uvijek brži“, kojoj su nazočni bili Nikola Ljuban, član Uprave HŽ Infrastrukture i Božo Papac, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Našica, službenici Policijske postaje Našica i djelatnici HŽ Infrastrukture.
Akcija »Vlak je uvijek brži« namijenjena je vozačima, ali i učenicima osnovnih škola, a svrha joj je djelovati preventivno i sve sudionike u prometu upozoriti na opasnosti koje vrebaju pri neopreznom prelaženju preko željezničko-cestovnih prijelaza.
Tako su 28. studenoga 2013. godine u Osnovnoj školi „Kralja Tomislava“ u Našicama i Osnovnoj školi „Ivane Brlić Mažuranić“ u Koški, održane radionice s učenicima. Radionicama su bili obuhvaćeni učenici trećih i četvrtih razreda gdje su bila djeca upoznata s prometnom kulturom i mogućim opasnostima prelaska pruge na neobilježenim mjestima, opasnostima igranja uz prugu. S učenicima dva osma razreda održane su debatne radionice na temu opasnosti uz željezničku prugu i vandalizma u željezničkim prostorima.
IZVOR: HŽ Infra

Jučer, 21. prosinca od 12:20 sati zbog aktiviranja klizišta za promet je zatvorena dionica Novi Marof-Turčin pruge Zaprešić-Čakovec.
Putnici će se do daljnjega na relaciji Novi Marof – Varaždin i obratno prevoziti autobusima.
Izvor: evarazdin.hr

U četvrtak, 2. siječnja 2014., HŽ Infrastruktura kao najveći korisnik sredstava iz fondova EU u RH, u okviru Operativnog programa Promet 2007.-2013., objavila je poziv za nadmetanje za izradu projekata za modernizaciju i obnovu na dvokolosiječnoj pružnoj dionici Okučani – Vinkovci. Procijenjena vrijednost projekta iznosi 91,65 milijuna kuna i sufinancirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF). Ta pružna dionica duljine 131,3 km sastavni je dio Osnovne EU prometne mreže, nekadašnjeg X. paneuropskog prometnog koridora.
Projektom će biti obuhvaćena obnova i modernizacija kompletne željezničke infrastrukture na toj dionici, odnosno svih infrastrukturnih podsustava (obnova pružnoga gornjeg i donjeg ustroja, zamjena 23 mosta novim konstrukcijama, denivelacija 23 i ukidanje 13 željezničko-cestovnih prijelaza, rekonstrukcija 12 kolodvora i 13 stajališta te rekonstrukcija kontaktne mreže i signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog podsustava).
Iz Europskog fonda za regionalni razvoj također se planira sufinancirati i projekt izgradnje pruge za prigradski promet Gradec – Sv. Ivan Žabno za koji je HŽ Infrastruktura objavila poziv za nadmetanje 23. prosinca 2013. Okvirna vrijednost projekta iznosi 205 milijuna kuna, početak radova na izgradnji pruge planira se u listopadu 2014., a završetak je predviđen u prosincu 2016 godine.
Nakon više od 40 godina gradit će se nova pruga za prigradski željeznički promet, koja će biti duljine 12,2 km s pripadajućim stajalištima i novim kolodvorom Gradec. Rekonstrukcija postojećega kolodvora Sveti Ivan Žabno te izvedba signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u skladu je sa zahtjevima za željezničke pruge i od značaja za lokalni promet. Odvajat će se od postojeće magistralne željezničke pruge na Mediteranskom koridoru Osnovne mreže, nekadašnjem ogranku Vb paneuropskog koridora Državna granica-Botovo-Dugo Selo u kolodvoru Gradec, a priključit će se na postojeću prugu Križevci-Bjelovar-Kloštar u kolodvoru Sv. Ivan Žabno. Pruga je projektirana za brzinu od 120 km/sat (s izuzetkom prvog luka iza stajališta Gradec koji je projektiran za brzinu od 100 km/sat) i za osovinsku masu od 22,5 t i 8 t/m.
Izvor: Hž Infra