Pravac Dugi otok

Dugi otok



Dugi otok je površinom sedmi otok hrvatske obale Jadrana,iza Krka,Cresa,Brača,Hvara,Paga i Korčule.Drugi je u prostoru zadarske regije,iza Paga,a najveći u zadarskoj županiji.Brojem stanovnika 1991.godine ( 3 052 st. ) zauzimao je tek četrnaesto mjesto na Jadranu,iza Korčule,Krka,Brača,Hvara,Raba,Lošinja,Paga,Ugljana,Visa,Pašmana,Čiova,Murtera i Cresa,četvrto mjesto u regiji ,iza Paga,Ugljana i Pašmana.Danas na njemu živi 2873 stanovnika.
Prostorno je položen u vanjskom nizu otoka istočne obale Jadrana u kojem predstavlja,s obzirom na svoju istaknutu izduženost,veoma značajnu prirodnu zaštitu sjevernodalmatinskog arhipelaga i kopna.Na sjeverozapadu ga važni međunarodni pomorski prolaz Maknare dijeli od molatske skupine otoka,a na jugoistoku ga prolaz Vela Proversa dijeli od skupine Kornatskih otoka,a od otoka Iža u Srednjem kanalu odjeljen je Iškim kanalom.Na Dugom otoku se nalaze naselja : Sali,Zaglav ,Žman, Luka ,Savar, Brbinj ,Dragove. Božava ,Zverinac, Soline ,Verunić ,Veli Rat .
Dugi otok je prometno dobro povezan s kopnom trajektima i brzim brodovima.Otokom prolazi cesta koja povezuje sva otočka mjesta.Putujući ovom cestom pružaju se veličanstveni vidici.
Dugi otok sa susjednim manjim otočićima (Lavdara,Katina,V.Sestrica,Krknta i dr.obuhvaća 118,90 kvadratnih kilometara,a bez njih 114,44 kvadratnih kilometara.
Najveća dužina Dugog otoka,od Suhe Punte kod Velog Rata do rta Vidilica (Belvedir) kod Sali,iznosi 44,55 km.Najveća širina je znatno manja i iznosi svega 4,55 km kod Sali,a u središnjem dijelu otoka je izrazito sužen pa mu je južno od Savara na potezu Vela luka – Hrljetine širina iznosi samo 1,23 km.Dužina obale Dugog otoka iznosi 179,75 km,a s pripadajućim otočićima 265,93 km.
Dugi otok jedna je od geomorfoloških najistaknutijih cjelina istočne obale Jadrana.Hipsografski je s obzirom na veliku izduženost i suženost znatno istaknut i to najizrazitije u svom srednjem,najužem djelu.Na izduženom karbonatnom bilu najviši je vrh Vela Straža (337 m),a ističu se još Veli vrh (328 m),Crljina Straža (303 m) i dr.
Ponos otoka je značajan krajolik s istaknutim svjetionikom na sjeverozapadnoj strani, te Park prirode Telašćica na jugoistoku. Plodovi mora uz raznovrsne plodove krša čine ovaj otok ekološkom cjelinom.

Doći Dugom otoku, znači doći iskonskom sebi. Svojemu tijelu, a i svojoj osobnosti možete ugađati u lješkarenjima na dugootočkim plažama, sami ili s drugima, plivajuću u začudno kristalno čistom moru. U Salima i u Božavi pak možete postati članom ronilačkog kluba i roniti, poput šutljivih riba.

Svako dugootočko mjesto svoju feštu ima. Hedonizam i mediteranska kultura sa specifičnostima pojedinih mjesta, od trka tovarov, narodnih kola do kazališnih predstava i glazbenih koncerata u ambijentu otočke arhitekture, oživljava najpotisnutije čovjekove snove.

Na put prema Dugom otoku (Brbinj) iz Zagreba krenuli smo 11.08.2009.god.autom,u želji da stignemo na trajekt Vladimir Nazor koji za Dugi otok polazi - isplovljava iz Zadra u 09.00 h.Zbog željenog,iz Zagreba smo morali krenuli u 4,30 sati da kasnije nebi požalili ako se ne uspijemo ukrcati na trajekt zbog ljetne turističke gužve.Cijelim putem nas je pratila jaka kiša..Uspjeli smo doći na vrijeme i ........




M/T Vladimir Nazor.Priprema za ukrcaj.
Treba naglasiti da je to trajekt koji je sasvim slučajno ušao u flotu Jadrolinije. Bio je namjenjen tvornici DINA Petrokemija i služio bi za prijevoz željezničkih vagona. Po propasti tog projekta brod je bio prepušten brodogradilištu. Kasnije je postignut ugovor s Jadrolinijom te su iz broda izvađene tračnice a brod je konačno 1986 godine zaplovio za Jadroliniju.



Nakon zadnje obnove ništa staro nije ostalo, samo lim i oplate! Sve je u salonu novo, i podovi, i plafon, i stolovi i stolice i šank; kao da je novogradnja. Glavni salon je "obučen u plavo" a uređeni su i bočni saloni te sanitarni čvorovi putnika.U kompletnu rekonstrukciju utrošeno je 600 tisuća eura.
Sve je spremno možemo isploviti.Za nevjerovati je nema gužve



Napuštamo zadarsku luku







Brod u prolazu.U pozadini se vidi otočić Ošljak na kojem je Lazaret i mjesto Preko na otoku Ugljanu,a ono najdalje su konture Dugog otoka.



Ruta plovidbe



Prolaz kroz V.Ždrelac,vođeni sigurnom Barbinom rukom.Pogled je u smjeru najsjevernije točke (Rt Sv.Petar) otoka Ugljana i uvale Muline



Desno otok Rivanj



Pogled na brazdu trajekta.Vidi se otočić Jidula



Mirna i sigurna plovidba uz otok Rivanj







Obrisi Dugog otoka se sada već dobro naslučuju kao i ljepše vrijeme.



Još pogleda na otok Rivanj



Mjesto Rivanj na istoimenom otoku





Pogled na otok Sestrunj i mjesto Sestrunj



Ponovni osvrt na brazdu i prijeđeni put



Malo pogleda na garažu.Kapacitet trajekta je 60 automobila





Komandni most



Jedrlica u prolazu.Obostrani snimak.Rt Koromašnjak





Na samom domaku cilja.
Brbinj sa svojim prekrasnim uvalama išaranim razgranatim krošnjama bujnih maslina, znamenit je po svojoj časnoj osamsto godina staroj povijesti. Ponosan je zbog svojih svećenika glagoljaša, budnih čuvara baštine. Iznad mjesta nalazi se ilirska kamena gomila.Preko brda nalazi se slikovita uvala Brbišćica, okružena moćnim stijenama i brojnim spiljama, najsigurnija uvala otoka prema otvorenom moru.



I sada ono najzanimljivije.
Trajekt ispred trajektne luke Brbinj se okreče krmom naprijed pokazujući svoje zavidne maritmine sposobnosti neki kažu najbolje u Jadroliniji. Pravi je gušt .Trajekt okreče usred uvale u Birbinju koja nije velika,a sve se to odvija skoro u punoj brzini.Svaka pohvala trajektu,ali naravno i "barbi" odnosno posadi koja ovaj manevar izvodi savršeno,a za nas laike i atraktivno.







Evo nas krmom prema naprijed.Priprema za silazak.
Brbinj je smješten između dvije slikovite zaštićene uvale Jaz i Lučina, u kojoj se i nalazi ovo trajektno pristanište za cijeli Dugi otok. Okružen je borovima i maslinicima......



Ovi na obali spremno čekaju na ulazak.Srećom da ih je manje od 60-tak jer prekobrojni bi morali čekati slijedeći plov u smjeru Zadra što je ove sezone bio čest slučaj.Postoji dato obećanje za slijedeću godinu da će na ovoj relaciji voziti novi trajekt sa dvostruko većim kapacitetom vozila.Živi bili pa i to dočekali



Srdačan pozdrav !

Krasan putopis i hvala ti za fotke zadarskog arhipelaga, po meni najljepši dio Jadrana.
Ove slike Brbinja vraćaju me u djwetinjstvo, kad sam tuda plovio s barkom prije nekih 20-ak i više godina.
A bogami i trajekt je dobrano pun.

Hvala ti za ovo lijepo slikovito putovanje na Dugi Otok. Rijetko sam bio na njemu, pa si mi tim više pogodio pravu temu

Fantastično. O Dugom otoku do sada sam znao vrlo malo. Super si nam prikazao putovanje mojim najdražim trajektom, koji je dugi niz godina plovio na liniji Split-Supetar. Njegove manevarske sposobnosti su apsolutno najbolje u Jadrolinijinoj floti, šteta samo što je kapacitetom relativno malen, no budući originalno i nije bio namijenjen prijevozu automobila takav je kakav je. Kada sam prvi put njime plovio ukrcao je 77 automobila, no to je bilo 1986, tada su auti bili kraći i uži nego danas. Ono što je za tebe Dugi otok, za mene je Brač, kako je meni najdraži otok dobio nove trajekte velikog kapaciteta tako se nadam da će i Dugi otok dobiti svoju novogradnju, a da će Vladimir Nazor i dalje ploviti na sebi primjerenim linijama.

Odlična morska reportaža, taman da me malo odmori od pisanja diplomskog, a opet da me ne udalji previše od teme (pišem o Biogradu na Moru).

Sad je jasno i zašto jedan Zagrepčanin ima nick Sali...

Tko bi rekao da i cisti morski putopis moze biti tako zanimljiv, a jos smo dobili i dosta informacija o otoku koji je nekako manje poznat od ostalih.

Hvala Sali.

Barney