100. godišnjica potonuća Titanica

RMS Titanic je putnički brod koji je 14. travnja 1912. g. nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu.

U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay predsjednik White Star Linea i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine, potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (kasnije Britannic) koje će konstruirati Tomas Andrews

Gradnja Titanica započela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 a širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51,500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".
Titanic je krenuo iz luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York kapetan je namjerno krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanog, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23:40 Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2:40h. Titanic se prepolovio na dva dijela.
Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.227 putnika i članova posade preživjelo je samo 706. Poginulo ili utopilo ih se 1.517, od toga 1.360 muškaraca i i 157 žena i djece. Među njima i 27 Hrvata.
Titanic je pronađen 1985. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.

Isplovljavanje


Titanic, 02. 04. 1912.


Titanic, 10. 04. 1912.


Bočni nacrt


Stubište


Restoran


Kapetan Edward Smith


Titanic na dnu oceana


I još puno toga na:
http://www.titanichistoricalsociety.org/

Putnici dolaze iz više od 20 zemalja svijeta a na Balmoralu će im biti služeni isti hrana i piće kao na Titanicu.

Kruzer Balmoral isplovio je iz luke u Southamptonu u isto vrijeme kao i slavni Titanic čijom će rutom ploviti povodom 100. obljetnice tragičnog potonuća broda, prenose svjetski mediji.

Na brodu su i rođaci nekih od putnika i članova posade koji su bili na Titanicu, i ovim će im putem odati počast i prisjetiti se tragičnih događaja od prije sto godina.

Na Balmoral se ukrcalo 1309 putnika točno koliko ih je bilo i na Titanicu, a plovit će potpuno istom rutom preko Cherbourga u sjeverozapadnoj Francuskoj i Cobha kod južne obale County Corka u Irskoj do mjesta gdje je Titanic potonuo.

Titanic je udario u santu leda 15. travnja 1912. godine i potonuo, a neki od putnika čiji su rođaci stradali na brodu ponijeli su vijence i osobne stvari svojih predaka kako bi obilježili stoljeće njihova stradanja i odali im počast.

Putnici dolaze iz više od 20 zemalja svijeta a na Balmoralu će im biti služeni isti hrana i piće kao na Titanicu.

- Bit će to vrlo emotivan trenutak za mene, i siguran sam da bi moj djed Alexander James Littlejohn bio ponosan da zna kako će njegova priča biti podijeljena s putnicima na ovom povijesnom putovanju, kazao je prije isplovljavanja za BBC Philip Littlejohn unuk tog preživjelog člana posade s Titanica.

Karte za ovo putovanje koštale su i do 9000 američkih dolara.



http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/sto-godina-od-tragedije-brod-balmoral-plovit-ce-rutom-titanica.html

Evo ga na AIS-u. Upravo oplovljava u irsku luku Cobh. Posljednju luku iz koje se Titanic otisnuo.


Za one koji nisu znali:
Putnički brod Carpathia bio je vlasništvo britanske parobrodarske kompanije Cunard Line, koja je 1903. godine otvorila prekooceansku liniju Rijeka - New York. Točnije, prvi Cunardov brod koji je isplovio iz Rijeke prema New Yorku bila je Aurania, 14. studenoga 1903. godine. Svaka dva tjedna jedan je brod iz Cunardove flote kretao iz Rijeke prema Americi noseći na svojim palubama iseljenike Talijane, Hrvate, pokojeg Austrijanca te Mađare u najvećem broju.

Jedini preostali spasilački prsluk na tlu Europe nalazi se u Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju. Postoje još četiri takva sačuvana prsluka u SAD-u i Kanadi.

Kruzer "Balmoral", koji je u nedjelju isplovio iz Southamptona, na svoje putovanje u sjećanje na točno 100 godina od potonuća Titanica, već na početku putovanja, naišao je na mnoge poteškoće. Loše vrijeme i visoki valovi (i do 6 metara), kod mnogih putnika izazvali su pojavu morske bolesti, zbog čega je morala i intervenirati medicinska ekipa s kopna zajedno s obalnom stražom, zbog čega je brod morao skrenuti s kursa i vratiti se ususret pomoći.
To je malo poremetilo planove, jer u nedjelju treba biti na mjestu gdje je "Titanic" potonuo, a zatim nastaviti svoje spomen-putovanje prema New Yorku.
100 godina poslije potonuća Titanica, otprilike 600 km južno od Newfoundlanda, nesmetanoj plovidbi i dalje prijete ledeni brijegovi. Radari, GPS-i, satelitski snimci i mnoga druga pomagala, olakšali su značajno plovidbu, pa je sjeveni Atlantik sigurniji, nego je to bilo ranih 1900-ih.
Unatoč svemu nabrojanom, događa se da brodovi imaju bliske susrete s ledenim santama i danas. Kako prenosi BBC, od 1980. do 2005. godine, zabilježeno je 57 incidenata brodova, koji su se sudarali s ledom. 2007. godine, brod "MS Explorer" pogodio je gazom dio ledenog brijega i potonuo.
To je samo pokazatelj da opreza nikad dosta, naročito kada se plovi u vodama u kojima se može računati na nailaženje na ledene brijegove.

Balmoral


Većina ledene sante nalazi se pod vodom; Grafika: Accuweather.com


Izvor: http://rijeka.meteoadriatic.net/index.php/naslovnica/-balmoral-memorijalno-putovanje-zapoceo-s-velikim-poteskocama-/-sante-i-danas-prijete-plovidbi.html#axzz1prGancQJ

kiki273 je napisao/la:
Kapetan Edward Smith

Kapetan Edward John Smith potonuo je zajedno s brodom. Ovo je Titanicu bilo prvo i posljednje putovanje, a kapetanu je trebalo biti posljednje prije mirovine, nažalost, doista mu je bilo posljednje putovanje u životu.

Brod je imao četiri časnika: - Glavni časnik:Henry wilde, 1.William Murdoch, 2.Charles Lightoller, 3.Herbert Pitman, 4.Joseph Boxall

Posmatrači u vrijeme nesreće bili su: Frederick Fleet i Reginald Lee

Radio operateri broda:Jack Phillips i Harold - pozive upomoć slali su do zadnjeg trena

Popis Hrvata na Titanicu

Grga Čačić (18) Široka Kula kod Gospića
Luka Čačić (38). Široka Kula kod Gospića
Manda Čačić ( 21) Široka Kula
Marija Čačić (37) Široka Kula
Petar Ćalić (17) Brezik kod Metka
Jovo Ćalić (17) Brezik
Joso Čulumović (17) Prvanselo kod Perušića
Jovan Dimić (42) Ostrovica kod Gospića
Nikola Lulić (29) Konjsko Brdo
Marija Orešković (20) Široka Kula
Jeka Orešković (23) Široka Kula
Luka Orešković (20) Široka Kula
Mate Pocrnić (17) Bukovac
Tome Pocrnić (24) Bukovac
Ivan Strilić (27) Široka Kula
Bartol Čor (35) Krčina kod Crikvenice
Ivan Čor (27) Krčina
Ljudevit Čor (20) Krčina
Mirko Dika (17) Crikvenica
Josip Draženović (33) Hrastelnica kod Siska
Ivan Jalševac (29) Topolovac kod Siska
Ivan Stanković (33) Galdovo kod Siska
Mara Osman -Banski (31) Vagovina kod Čazme
Ignjac Hendeković (28) Vagovina
Milan Karajić (30) Kravarsko kod Velike Gorice
Štefo Pavlović (32) Vagovina
Matilda Peteranec (28) Vagovina
Stjepan Turčin (38) Bratina kod Kravarskog
Mile Smiljanić (37) Pisač kod Udbine
Branko Dakić (19) Gornji Miholjac

Svi Hrvati bili su putnici trećeg razreda.
Preživjeli su Mara Osman-Banski iz Vagovine kod Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca kod Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda, Perušić

Gastro-ponuda Titanica

Titanic je bio brod tri klase ljudi, samim time gastro-ponuda krojila se prema mogućnosti klase. Prva klasa bila je najveća klasa (ultra bogati putnici, milijunaši).
Običaj nakon jela bio je različit. Dok su se gospoda povlačila u prostorije za pušenje, konverzaciju i ugodne razgovore i poslu, politici, dame su se okupljale u velikim salama za čitanje i pisanje.

Prva klasa

Okupljanje kako bi se jelo, smatralo se vrlo važnim događajem na kojem su morali biri prisutni svi putnici prve klase. takvi obroci trajali su satima, a tijekom cijelog dana nudili su se slatkiši, cigarete, pića i sl.
Na pronađenim jelovnicima nakon potonuća, vidi se da je gospoda prve klase uživala u večeri koja se sastojala od ukupno devet jela, a počinjala je luksuznim predjelima.
Nakon toga dolazila su na red jela koja ju se posluživala zasebno, za što je bio potreban velik broj konobara.
Posljednja večera prve klase uključivala je „Consommé Olga) (teleću juhu ukrašenu koštanom moždinomjestere),kuhani losos s krastavcem i umakom „Mousseline“,„Filets MignonLili“ (poslužene s guščjom jetrom,srcima artičoke itartufima),janjetinu s umakom od metvice,mrkve s vrhnjem,pečenog golubana salati od grbice,hladne šparoge s umakom od octa i paštetu od guščjejetre.
Desert je uključivao breskve u „Chartreuse“ želeu i famozni waldorfski puding.

Druga klasa

Ponuda obroka u drugoj klasi bila je manje otmjena i težila je zadovoljiti ukus britanske i američke srednje klase.
Ručak se sastojao od jednostavnijih obroka poput juhe od graška, pečenih goveđih rebara, pečenog krumpira, pirea od krumpira, veprovine, konzervirane govedine i deserta poput pudinga od mljevene riže i pite s jabukama.

Treća klasa

Na jelovniku treće klase nalazila su se svakodnevna jednostavna jela:juhe od povrća,pečena svinjetina, grašak, kuhani krumpir, puding odšljiva...Glavno jelo posljednje večere bilo je ragu od govedine sukiseljenim povrćem i lukom (nešto slično jelu pod nazivom „IrishStew“).

Putovanje i probna vožnja

Putovanje je prema planu trebalo trajati ukupno 5 punih dana. Od 10.4 - 15.4. 1912.
Predviđena stajališta u planu putovanja bila su u Cherbourguu Francuskoj te u tadašnjem Queenstownu i Irskoj.
Osim prijevoza bogatih i slavnih (u trećem razredu i siromašnih), Titanic je imao i druge zadaće. Najviše se koristio za prijevoz američke i britanske pošte, tako je i dobio prefiks u nazivu RMS, što znači Royal Mail Ship.

Na samo putovanje od engleskog Southamptona prema New Yorku krenuoje s ukupno 1316 putnika (325 u prvoj klasi,285 u drugoj i 706 u trećojklasi).

„Titanicova“ probna vožnja koja je trajala preko osam sati na kojoj se Titanic zamalo prevrnuo, nakon toga vratio se u Belfast.
U 20 h kreće prema Southamptonu (matičnu luku iz koje će krenuti na putovanje).

Da je na brodu među putnicima bilo i Hrvata zabilježeno je i u filmu "Titanic".
Jedna scena iz filma na 1:04 gdje se na hrvatskom jeziku čuje :"Frano donesi rakije jeb'te...



Srdačan pozdrav !

kiki273 je napisao/la:
Većina ledene sante nalazi se pod vodom; Grafika: Accuweather.com
http://vortex.accuweather.com/adc2004/pub/includes/columns/newsstory/2012/400x266_04041956_icebergsbelowsurface.jpg

Slika je kriva zbog omjera. Većina sante jest uvijek pod vodom, ali je to uvijek u odnosu 1:4, odnosno 25% je gore, a 75% pod vodom


P.S. Na današnji dan pred 100 godina utopio se Leonardo DiCaprio.

NP-549 je napisao/la:Slika je kriva zbog omjera. Većina sante jest uvijek pod vodom, ali je to uvijek u odnosu 1:4, odnosno 25% je gore, a 75% pod vodom

E moj Arhimede. Slaba ti je ta matematika.


Prije 2300 godina je Arhimed, kupajući se u kadi, shvatio da je količina vode istisnuta iz kade proporcionalna masi tijela koje je uronjeno.
Ili drugim riječima: omjer uronjenog dijela volumena tijela koje pliva i volumena cijelog tijela jednak je omjeru gustoće tijela i gustoće fluida.

Gustoća leda je 920 kg/m³, a morske vode 1030 kg/m³.
920/1030= 0,89= 11%
11% (1/9) leda je iznad površine mora, a 89% (8/9) je ispod površine mora.

Prsluk s Titanica u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja


Rijetka fotka "Titanica" bez četvrtog dimnjaka u opremnoj luci "Harland and Wolffa" u Belfastu snimljena ,kako govori izvor 1911 godine