Promocije infrastrukturnih projekata

Hrvatsko društvo željezničkih inženjera pokrenulo je u suradnji s HŽ Infrastrukturom seriju rasprava na lokalnoj razini o planiranim i infrastrukturnim projektima. Svrha rasprave jest predstaviti razvoj željezničke infrastrukture te potaknuti sudionike prometnog procesa te lokalne i regionalne samouprave na raspravu o usklađivanju razvojnih projekata. Okosnica rasprave bit će prezentacija projekata na riječkome prometnom pravcu i u riječkome čvorištu.
Prva u nizu rasprava bit će održana 27. veljače u gradskoj vijećnici u Rijeci pod nazivom »Modernizacija riječkoga željezničkog pravca – izazovi i mogućnosti«. Pokrovitelji događanja su Županija primorsko-goranska i Grad Rijeka. Osim predstavnika HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga, Grada Rijeke i Županije, na raspravi će sudjelovati ravnatelj Lučke uprave i predsjednik Uprave Luke Rijeka. Na raspravu su pozvani i čelnici lokalnih odjela za prostorno planiranje i gospodarstvo te predstavnici riječkog sveučilišta i industrije.
Slična rasprava o projektima na riječkome prometnom pravcu i o tome kako će se oni odraziti na život Županije karlovačke bit će održana u petak 22. ožujka u Karlovcu, a pokrovitelji će biti Županija karlovačka i Grad Karlovac.
S gradonačelnikom Zaboka dogovoreno je da se rasprava o željezničkim projektima u Zagorju održi u četvrtak 28. ožujka u Gradskoj galeriji Zabok. Tema će biti rekonstrukcija kolodvora Zabok i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok koja se planira financirati EU-ovim sredstvima.
Služba za EU fondove predstavit će u petak 1. ožujka u zagrebačkome Hotelu »Esplanade« IPA projekt »Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica«. Na predstavljanju se očekuju ministri regionalnoga razvoja i fondova EU te pomorstva, prometa i infrastrukture.
Na sve te rasprave i prezentacije bit će pozvani novinari da bi javnost bila upoznata s naporima koje HŽ Infrastruktura ulaže u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture. Predstavljanje projekta koji se financiraju iz EU-ovih fondova je i obveza iz ugovora koje HŽ Infrastruktura kao provedbeno tijelo potpisuje s izvođačima, jer su obje strane odgovorne za to da informacije o dobrobiti tih projekata na ukupnu društvenu zajednicu dopru do korisnika.
Izvor: HŽnet

Krade se sve, telefonski vodovi, energetski kabeli, dijelovi tračnica, pružni pragovi, znakovi upozorenja, vijci za pragove, kamenje. Uglavnom sve što se može prodati ili iskoristiti. A to nam uzrokuje veliku materijalnu štetu – ustvrdio je Zlatko Mihaljević , pomoćnik direktora održavanja u HŽ Infrastrukturi. Samo prošle godine na prugama širom Hrvatske ukradeno je raznog materijala u vrijednosti od 12 milijuna kuna. Na području Istre, Zagorja i Podravine od 2010. godine do danas ukradeno je više od 1000 kilometara telefonskog kabela koji se koristi za telekomunikacijsku vezu između željezničkih stanica. Nadomještanje ukradenih 1000 kilometara telefonskog kabela stoji oko 19 milijuna kuna, a kradljivci su prodajom bakra zaradili između dva i tri milijuna kuna.
Veći broj krađa
- U posljednje vrijeme kradljivci su sve komotnij te su počeli piliti drvene telefonske stupove kako bi brže i lakše došli do kabela – pojasnio je Mihaljević. Broj krađa, u odnosu na 2011., prošle je godine znatno povećan.
Zabilježeno je 629 krađa, a godinu dana prije 401. Od 2007. do kraja 2012. bilo je ukupno 1970 krađa, a počinjena je šteta od 31,5 milijuna kuna. – Tim novcem mogli smo urediti 31 cestovni prijelaz. No, umjesto toga, mi novac moramo ulagati u popravak šteta koje nam počine kradljivci – napomenuo je Mihaljević.
Suradnja s policijom
Na području Gorskoga kotara meta kradljivaca su energetski kabeli za signalno-sigurnosne uređaje ugrađivani prilikom trogodišnje izmjene sustava elektrovuče na pruzi od Moravica do Rijeke. Riječ je o kabelima za signalno-sigurnosne uređaje koji u sebi sadrže bakar. Tijekom trogodišnje izmjene kabela kradljivci su ukrali 60 kilometara kabela u cijeloj dužini pruge od Moravica do Rijeke! Kabeli su ukupno teški oko 50 tona. Bili su položeni u betonske kanale pokraj pruge i prekriveni betonskim pločama, što lopovima nije bila nikakva prepreka. Signalni uređaji zbog krađe se i dalje napajaju pomoću starih kabela ukopanih u zemlju koje će HŽ Infrastruktura morati zamijeniti i u to investirati oko 23 milijuna kuna.
- Tu nije riječ o pojedincima. Za krađu takve količine materijala bila je potrebna dobra organizacija. Pruga prolazi kroz teško pristupačni teren Gorskog kotara. Da biste došli do nje, morate poznavati šumske putove, lokalne ceste – objasnio je Nenad Baranović, pomoćnik direktora održavanja HŽ Infrastrukture. Obrana protiv tih pljačkaša gotovo je nemoguća.
- Kako ćete vi u Gorskom kotaru osigurati 60 kilometara trase pruge.Fizički ne možete čuvati 60 kilometara pruge – napomenuo je Baranović.
U HŽ-u pljačkašima pokušavaju stati na kraj suradnjom s policijom i angažmanom zaštitarskih službi. HŽ Infrastruktura s Ravnateljstvom policije predlaže i promjenu Zakona o otpadu kojim bi se odredilo da se svaki prodavač sekundarne sirovine mora identificirati osobnim dokumentom i dati pismenu izjavu o porijeklu sirovine.
Sigurnost nije ugrožena
Da se krade apsolutno sve što je uz mrežu željezničkih pruga dostupno, dokazuje i ovomjesečna prijava strojovođe vlaka na relaciji Strizivojna – Vrpolje – Osijek. On je prijavio da su na svim cestovnim prijelazima u dužini od 35 kilometara željezničke pruge ukradeni svi prometni znakovi “STOP” i Andrijini križevi!
Marijan Pavličić, zadužen za sustav upravljanja sigurnošću, tvrdi kako zbog svih tih krađa sigurnost putnika i odvijanje prometa nije bilo ugroženo.
- Naš trostruki sustav sigurnosti signalizira nam svaki izvanredni događaj. Ovisno o vrsti ukradenog materijala, usporavamo brzinu vlakova ili se oni zbog mjera opreza zaustavljaju. To prouzročuje velika kašnjenja i nezadovoljstvo putnika koji misle da vlakovi stoje ili kasne zbog naše nesposobnosti, a zapravo je to zbog njihove sigurnosti.
Na cestovnim prijelazima rampe su sve čašće podignute, a vlakovi prolaze. Uzrok tome je krađa kabela za napajanje, što onemogućava spuštanje rampi. U takvim slučajevima vlakovi znatno usporavaju, a radnici HŽ-a stoje na prijelazima i zaustavljaju automobile.
U SFRJ – sabotaža
Iako kradljivci mogu prouzročiti nesreće s katastrofalnim posljedicama, krađe se prema zakonu tretiraju samo kao prekršaj.
- Kada bi kvalifikakcija krađe, a time i kazne bile rigoroznije, potencijalni pljačkaši bolje bi razmislili hoće li se u to upuštati – izjavio je Nenad Baranović.
U bivšoj državi takvo se nedjelo tretiralo kao sabotaža i kazne su bile rigorozne. U Hrvatskoj su kazne za kradljivce, one rijetke koje se ulovi, uglavnom novčane koje se zbog materijalnog stanja pljačkaša teško i mogu naplatiti. Kao i obično, vjerojatno će se morati dogoditi neka velika nesreća da bi zakonodavac propisao teže kazne za ovakva nedjela.
Preuzeto sa večernji.hr

Sutra, 27. veljače, u gradskoj vijećnici Grada Rijeke bit će održana panel-rasprava Modernizacija riječkog željezničkog pravca – izazovi i mogućnosti koju organizira Hrvatsko društvo željezničkih inženjera u suradnji s HŽ Infrastrukturom. Budući da je riječko čvorište vrlo važno na riječkome prometnom pravcu i na prostoru na kojemu je predviđeno najviše radova, pa će zbog toga imati prioritet među projektima, Hrvatsko društvo željezničkih inženjera (HDŽI) organizira panel-raspravu. Cilj koji HDŽI želi postići ovom panel-raspravom jest taj da sve zainteresirane strane prezentiraju svoje razvojne planove te da se oni usklade kroz konstruktivnu raspravu stručne javnosti, sveučilišne zajednice, lokalne samouprave i donositelja odluka.
Naime, položaj riječke luke i njezina vezanost na V.b koridor upućuju na prirodan put roba koje stižu s Mediterana, a prevoze se u srednju Europu ili Podunavlje. Programom
»Hrvatska – nova vrata Europe« potencira se razvoj Luke Rijeka i riječkoga željezničkog pravca odnosno V.b koridora koji se pruža do mađarske granice kod Botova, a završava u
Budimpešti kao regionalnome prometnom središtu. Tim planom riječka se luka namjerava pozicionirati među glavne mediteranske luke, no za to nije dovoljna samo ambicija, već i usklađeno razvojno djelovanje svih zainteresiranih čimbenika prijevoznog procesa.
Modernizacija lučkih i željezničkih kapaciteta, osim što stvara preduvjete za to da Hrvatska postane prometno konkurentna, može implicirati i brojne druge prednosti koje se mogu iskazati ponajprije kroz podizanje razine kvalitete života građana Rijeke i okolice, razvoj gospodarstva te kroz poticanje razvoja gospodarstva duž koridora riječkoga prometnog pravca od Rijeke do granice s Mađarskom.
Sudionici panel-rasprave su prof. dr. sc. Vidoje Vujić, v. d. župan Primorsko-goranske županije; mr. sc. Vojko Obersnel, gradonačelnik Grada Rijeke; Darko Peričić, mag. ing. traff., predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o.; dr. sc. Vlado Mezak, ravnatelj Lučke uprave Rijeka; Vedran Devčić, dipl. ing., predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d.; Vlado Hanžek, dipl. ing., član Uprave HŽ Carga d.o.o., i mr. sc. Anita Špigelski, HŽ Putnički prijevoz d.o.
Hž Infrastruktura odnosi s javnošću

U petak 1. ožujka 2013. u dvorani Istanbul Hotela Esplanade u 11.00 sati bit će održana prezentacija projekta »Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica«. Riječ je o projektu koji se financira iz EU-ova Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Uz predsjednika i članove Uprave HŽ Infrastrukture svečanoj prezentaciji prisustvovat će dr. sc. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU; dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture; Richard Masa, predstavnik Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj; Maciej Szymański, veleposlanik Republike Poljske u RH, te predstavnici izvođača radova – tvrtke URS Polska Sp. z o.o. u konzorciju s tvrtkama URS Infrastructure and Environment UK Limited i IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.
Cilj projekta jest priprema projekata i ostale projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugoga kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica.
Na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica predviđene su rekonstrukcija postojećega kolosijeka za brzinu od 160 km/h te izgradnja drugoga kolosijeka usporednog s rekonstruiranom trasom postojećega kolosijeka željezničke pruge M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo. Predviđena je i velika rekonstrukcija trase na području oko današnjega kolodvora Lepavina, gdje bi se prema Idejnome rješenju, na duljini od oko 6,3 km, napustila postojeća trasa i sagradili potpuno nova dvokolosiječna željeznička pruga te kolodvor Lepavina na novoj lokaciji. Nakon izgradnje drugoga kolosijeka, kolodvor Mučna Reka će se demontirati i pretvoriti u stajalište, a umjesto postojećega kolodvora Drnje gradi se novi kolodvor na drugoj lokaciji. Novi kolodvor Drnje povezuje se s kolodvorom Botovo novim spojnim kolosijekom, usporednim s dvokolosiječnom željezničkom prugom, tako da više neće postojati odvojna skretnica za kolodvor Botovo na pograničnoj pružnoj dionici Drnje – Gyekenyes.
Dana 10. prosinca 2012. Ugovor o projektiranju potpisali su HŽ Infrastruktura d.o.o. kao naručitelj i URS Polska Sp. z o.o, u konzorciju s tvrtkama URS Infrastructure and Environment UK Limited i IDOM Ingenieria y Consultoria S.A., kao izvođač. Ukupna vrijednost izrade projekta je 5,3 milijuna eura, od čega 85 posto iznosa financira Europska unija, a 15 posto Vlada RH. Završetak projektiranja predviđen je u roku od 42 mjeseca nakon potpisivanja ugovora.
Preneseno sa hznet.hr
Cjelokupni projekt doprinosi općem cilju Operativnog programa za promet IPA definiranom u Prioritetnoj osi 1 – »Unapređenje željezničkog sustava u Hrvatskoj«, kao i cjelokupnome razvoju željezničke mreže u Hrvatskoj, posebice pruge na B-ogranku V. paneuropskoga koridora. Dokumentacija će biti podloga za apliciranje za sredstva iz EU-ovih fondova potrebnih za provedbu projekta.
U sklopu ugovora izradit će se sljedeća dokumentacija:
• idejni projekt s pripadajućim studijama i elaboratima za rekonstrukciju postojećega kolosijeka i izgradnju drugoga kolosijeka na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica uz ishođenje lokacijske dozvole
• glavni projekt s pripadajućim elaboratima za rekonstrukciju postojećega kolosijeka i izgradnju drugoga kolosijeka na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica uz ishođenje pripadajućih građevinskih dozvola
• studija izvedivosti s analizom troškova i koristi te financijskom i ekonomskom analizom, studija o procjeni utjecaja na okoliš, nacrt apliciranja za EU-ovo sufinanciranje radova, kao i okvirna natječajna dokumentacija.

Dana 25. veljače u 15:06 h nakon izvršenih probnih vožnji, za promet vlakova otvoren je obnovljeni desni kolosijek dionice Okučani-Novska. Vlakovi će po desnom kolosijeku do daljnjeg prometovati sa Vmax = 60 km/h po postojećem voznom redu.
Nakon otvaranja desnog kolosijeka, u 15:30 h za promet vlakova zatvoren je lijevi kolosijek dionice Okučani- Novska, čime je započet remont na lijevom kolosijeku. U tijeku su pripremni radovi na demontaži lijevog kolosijeka (postavljanje uzemljenja, sječa kolosiječnih polja kao i njihovo demontiranje u narednim danima). Zatvor lijevog kolosijeka Okučani – Novska predviđen je do 17.05.2013. i odvijat će se neprekidno.
Paralelno s radovima na lijevom kolosijeku dionice Okučani- Novska traju i radovi na lijevoj strani kolodvora Okučani. Radovi su započeli zatvaranjem lijeve strane kolodvora Okučani 19.02.2013. u 00:30h. Nakon što su odrađeni svi pripremni radovi (skidanje kontaktne mreže, sječa kolosiječnih polja, demontaža četvrtog i petog kolosijeka…) pristupilo se izvođenju radova na iskapanju starog kolosiječnog zastora gdje je projektom predviđena izgradnja širokog otočnog perona. Također se vrše i radovi na izgradnji parkinga i iskopavanju pothodnika s kojim će se moći pristupiti peronu.
Permanentni zatvor lijeve strane kolodvora Okučani predviđen je do 30.04.2013.
Da bi se izbjegla veća zakašnjenja vlakova najveći dio radova na remontu pruge će se obavljati u noćnim satima u vrijeme kada prometuje manji broj vlakova.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Darko Peričić, kao poslodavac i predsjednici Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica (SIHŽ) i Sindikata željezničara Hrvatske (SŽH) te ovlašteni predstavnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske (SPVH), kao reprezentativnih sindikata s pravom na kolektivno pregovaranje u društvu HŽ Infrastruktura d.o.o., prošli tjedan potpisali su III. aneks Kolektivnom ugovoru (KU) HŽ Infrastrukture d.o.o. koji se primjenjuje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine.
U njemu su se ugovorne strane sporazumjele da u 2013. poslodavac neće isplatiti jednokratni dodatak na plaću (regres) i božićnicu te da se zbog financijskih teškoća u kojima se nalazi Društvo neće povećavati cijene sata rada, što je inače predviđeno člankom 223. KU-a.
Jedna od ključnih točaka aneksa svakako je ta da se poslodavac obvezuje, ako zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga nestane potreba za obavljanjem određenog posla, smanjivati broj radnika isključivo sporazumnim raskidom radnog odnosa, uz isplatu poticajne otpremnine.
Prilog Kolektivnom ugovoru je i Radno-pravna zaštita radnika od poslovno uvjetovanih otkaza koja sadrži i kriterije za utvrđivanje potencijalnoga tehnološkog viška. Promjena u odnosu na II. aneks jest u visini naknade radnicima raspoređenima u Željeznički fond, koja sada ne može biti viša od 4000 kuna bruto. Ako se Pravilnikom o radu Željezničkog fonda utvrdi iznos drugačiji od 4000 kuna, primjenjuje se pravo koje je povoljnije za radnika.
Također je dogovoreno da u 2013. poslodavac neće izdvojiti sredstva u iznosu 1,2 milijuna kuna koja su se dodjeljivala sindikatima za poboljšanje životnog standarda, odnosno za organiziranje radničkih sportskih susreta u skladu s člankom 189. KU-a. Izmijenjen je i članak 206. kojim se utvrđuje da će poslodavac za sve radnike sklopiti ugovor o dopunskome zdravstvenom osiguranju u iznosu najniže svote propisane za tu svrhu, odnosno da će radnicima nadoknaditi sve troškove koji će nastati u slučaju nesklapanja ugovora o dopunskome zdravstvenom osiguranju, kao i troškove za pojedinačno sklopljene ugovore o dopunskome zdravstvenom osiguranju u visini najniže svote propisane za tu svrhu.
Odnosi s javnošću HŽ Infre

Panel-rasprava Modernizacija riječkog željezničkog pravca – izazovi i mogućnosti privukla je 27. veljače u riječku gradsku vijećnicu velik broj gostiju. Organizator skupa Hrvatsko društvo željezničkih inženjera je u suradnji s HŽ Infrastrukturom pozvao goste koji su s različitih aspekata govorili o stanju, predstojećim ulaganjima i perspektivi riječkoga željezničkog pravca.
Gradonačelnik Rijeke mr. sc. Vojko Obersnel istaknuo je da je grad svoj veliki gospodarski uspon doživio kada je prije 140 godina sagrađena riječka pruga:
/ Vlada RH je projekt modernizacije pruge istaknula kao prioritet. Nažalost, s njegovom provedbom kasnimo barem osam godina. U tome razdoblju ne samo da nije valoriziran riječki prometni pravac, nego predstavnici Vlade nisu sudjelovali na važnim skupovima na kojima se odlučivalo o europskim željezničkim koridorima (TNT), a Grad Rijeka je uz Hrvatsku akademiju tehničkih znanosti bio jedini sudionik SEFTA-e. Dvojba, nizinska pruga ili modernizacija, riješena je na ispravan način. Naime sadašnji kapaciteti luke, uz planirana ulaganja do 2017. godine, premali su da bi opravdali ulaganja u gradnju nizinske pruge i terminala na Krku. Grad je spreman. Naime, iako su razgovori koji su započeti 2000. prekinuti tri godine kasnije, stajališta buduće gradsko-prigradske željeznice od Šapjana do Škrljeva uključene su u prostorne planove. U građevnome smislu, radovi kod stajališta Zagrade su već izvedeni, a složeni zahvati u središtu grada dat će novu vrijednost ovim prostorima. Predstoje nam veliki radovi uz kratke rokove i u ovome trenutku vrijeme je naš najveći neprijatelj pri provedbi onoga što smo zamislili u sljedećih pet godina.
Župan Vidoje Vujović podsjetio je na to da je »brza i suvremena željeznica prema Rijeci« pedeset godina stara priča, a uspješnosti predstojećih ulaganja umnogome pomaže činjenica da će se radovi financirati iz državnog proračuna:
/ Naš je pravac zaboravljen nakon što je u Jugoslaviji izglasan projekt izgradnje pruge Beograd – Bar. Slična nas je sudbina snašla i u Hrvatskoj jer se na kraju nije provelo ništa od Vladina Nacionalnog programa gradnje željezničke infrastrukture iz 2008. godine. Osim pruge do 2017. godine, uz Luku Rijeku imat ćemo i kontejnerske terminale Brajdica i potpuno novi terminal Zagrebačka obala.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić istaknuo je da je razvoj željeznice prioritet Vlade, a riječki prometni pravac prioritet Uprave HŽ Infrastrukture te da željeznica neće biti usko grlo u razvoju Kvarnerskog zaljeva:
/ Zatekli smo devastiranu prugu i tijekom protekle godine završili smo remont od Lokvi do Drivenika i izmijenili sustav električne vuče. Ove godine predstoje nam remont pruge od Skrada do Moravica, zamjena čeličnog mosta u Fužinama i dovršetak elektrovučnih podstanica Matulji i Fužine. Trenutačno su u fazi projektiranja dionice od Hrvatskog Leskovca do Ogulina te drugoga kolosijeka do Škrljeva i Šapjana. U samome gradu predstoje opsežni radovi na željezničkoj infrastrukturi koji će izmijeniti lice Rijeke, neke od nekretnina ćemo napustiti, a sagradit ćemo novu poslovnu zgradu s centrom daljinskog upravljanja prometom. Gradnja najskuplje pružne dionice odgođena je jer, uz sve potrebe koje su postavljene pred Vladu, za nju jednostavno nema prostora.
Kako realizirati potencijal riječkoga prometnog pravca temeljen na prirodnome položaju bila je tema izlaganja dr. sc. Srečka Kreča:
/ U Rijeku je pruga stigla iz dva smjera i zašto ovo područje ne bi postalo ulaz u Europu s južne strane. Modernizirana pruga predstavlja novi kapacitet koji se može koristiti i za prijevoz putnika.
Član Uprave HŽ Carga Vlado Hanžek i direktorica Prodaje u HŽ Putničkom prijevozu Anita Špigelski govorili su o ambicijama svojih poduzeća kao operatora na tome prometnom pravcu. Nakon što je u prva tri mjeseca 2012. na riječkome pravcu zabilježen najslabiji poslovni rezultat u posljednjih dvadeset godina, nova Uprava je u suradnji s Lukom Rijeka uložila napor kako bi se povećao opseg prometa pa je tako rad na koridoru V.b sada u postotku još bliže opsegu rada koji se ostvaruje na X. koridoru. Opseg rada HŽ Carga na ta dva pravca čini 71,5 posto ukupnog opsega rada, a postoji i tendencija daljnjeg rasta.
Lučka uprava Rijeka, prema riječima ravnatelja dr. sc. Vlade Mezaka, do 2014. imat će kapacitet od 600 000 TEU-ova na Brajdici, a isto toliki kapacitet bit će i Zagrebačke obale 2017. godine. I dok se sada 80 posto kontejnera prevozi cestom, nova preraspodjela predviđa prijevoz 60 posto kontejnera iz Rijeke željeznicom, a još 10 posto više s budućeg terminala na Krku.

borna je napisao/la:Panel-rasprava Modernizacija riječkog željezničkog pravca – izazovi i mogućnosti privukla je 27. veljače u riječku gradsku vijećnicu velik broj gostiju. Organizator skupa Hrvatsko društvo željezničkih inženjera je u suradnji s HŽ Infrastrukturom pozvao goste koji su s različitih aspekata govorili o stanju, predstojećim ulaganjima i perspektivi riječkoga željezničkog pravca.

Panel-rasprava Modernizacija riječkog željezničkog pravca održana je u riječkoj Gradskoj vijećnici



Više od 2 milijarde eura vrijednost je radova koji će na željezničkoj pruzi Zagreb- Rijeka biti izvedeni do 2018. godine



Riječko čvorište ima posebnu važnost na riječkome prometnom pravcu,jer je riječ o najkritičnijemu mjestu na kojemu je predviđeno najviše radova i kao takvo imat će prioritet među projektima. Hrvatsko društvo željezničkih inženjera (HDŽI) panel- raspravu je organiziralo s ciljem prezentacije razvojnih planova svih zainteresiranih strana te usklađivanja stručne javnosti, sveučilišne zajednice, lokalne samouprave i donositelja odluka.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. Darko Peričić izjavio je:

"Trenutačno postojeću, iznimno devastirano prugu, obnavljamo kako bi bila sposobna izdržati sav teret, dok ne napravimo novu. Sad smo u fazi projektiranja milijuna kuna. U prave radove na dionici od Zagreba do Rijeke, koji uključuju i dva kolodvora, krećemo 2015. godine, što je investicija od oko dvije milijarde eura. Projektiranje samo za dio od Zagreba do Ogulina košta 15 milijuna eura, a za riječki dio više od 100 milijuna kuna. Ta dionica u promet bi trebala biti puštena 2018. godine",

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel izjavio je :

"Nesumnjivo Rijeka svoju budućnost mora tražiti u modernizaciji i vrednovanju upravo riječkog prometnog pravca. To nije ništa novo. Rijeka se i razvila upravo zbog izuzetne pozicije i najkraće veze sa Srednjom Europom. Kada govorimo o transportu, onda je najbolja logistika danas svladavanje vremena i prostora uz što manji trošak. Tomu će i Europska unija u budućnosti posvećivati veliku pažnju, izražavajući svoje zadovoljstvo što su hrvatska Vlada i HŽ shvatili važnost Rijeke i riječkog prometnog pravca."



Srdačan pozdrav !

Danas, 6. ožujka, u Zagrebu je održan sastanak Uprava HŽ Infrastrukture i INFRAKOS-a, upravitelja infrastrukture na Kosovskim željeznicama. Sastanku su prisustvovali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, predsjednik Nadzornog odbora INFRAKOS-a Hysen Fazliu i generalni direktor INFRAKOS-a Agron Thaci.
Na sastanku je analizirano stanje u obje tvrtke te su dogovorene mogućnosti buduće suradnje. Darko Peričić izvijestio je okupljene o statusnim promjenama u HŽ Infrastrukturi te o investicijama koje se planiraju na hrvatskoj željezničkoj mreži. Tom prigodom Peričić je naglasio to da HŽ Infrastruktura ove godine počinje ciklus od po 100 kilometra remonta pruge na godinu, a u sljedeće četiri godine planiraju se investicije u ukupnoj vrijednosti od 25 milijardi kuna, i to većinom iz EU-ovih fondova. Čim Hrvatska uđe u EU HŽ Infrastruktura će aplicirati za sredstva iz Kohezijskog fonda i strukturnih fondova za prva tri projekta koji su spremni za izvođenje, a to su rekonstrukcija pruge Dugo Selo – Križevci te izgradnja dvaju novih pruga Podsused – Samobor i Gradec – Sveti Ivan Žabno. Kako se budu završavali projekti koji su sada u pripremi, od 2014. svi veći izvedbeni projekti bit će predloženi za financiranje kroz europske fondove iz kojih se očekuje izdvajanje oko milijardu eura godišnje za željeznicu. Procijenio je da će 2015. hrvatske pruge biti veliko gradilište. Peričić je također naglasio da željeznica danas uživa veliku podršku Vlade RH, što dokazuje i činjenica da je hrvatski premijer na čelu samo jednog povjerenstva, i to Povjerenstva za željeznice.
Fazliu i Thaci rekli su da je INFRAKOS tvrtka koja je nastala 2011. podjelom Kosovskih željeznica na upravitelja infrastrukture i jednog operatora (TRAINKOS) te je organizirana u skladu s EU-ovim smjernicama. Pred njima su veliki planovi za obnovu infrastrukture, postoje studije opravdanosti ulaganja u mrežu i dogovaraju se prve mogućnosti financiranja projekata. Zato su predstavnici INFRAKOS-a zamolili za pomoć hrvatskih željezničara u procesu uključivanja INFRAKOS-a u međunarodne željezničke institucije te u području prenošenja znanja i najboljih praksi na pripremi i implementaciji projekata koji se financiraju iz EU-a. Na sastanku je dogovoreno da će dvije željezničke tvrtke uskoro definirati područja suradnje i potpisati Memorandum o poslovno-tehničkoj suradnji koji će biti podloga za zajednički rad u budućnosti.
Izaslanstvo INFRAKOS-a je u pratnji Marka Cara, člana Uprave HŽ Infrastrukture obišlo radove na zagrebačkome Glavnom kolodvoru, gdje je u tijeku projekt izmjene signalno-sigurnosnih uređaja koji se s više od 11 milijuna eura financira iz EU-ovih fondova, a još će obići kontejnerski terminal na Vrapču. Također, Uprava INFRAKOS-a pozvala je Upravu HŽ Infrastrukture u uzvratni posjet na Kosovo.
Izvor: Odnosi s javnošću HŽ Infre

Radove na Zagreb Glavnom kolodvoru 5. ožujka obišao je dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Prvo je obišao novi, digitalizirani prometni ured, a potom radove na ugradnji hidrauličkih postavnih uređaja na novougrađenome križištu.
Pritom je okupljenim novinarima rekao da je to samo jedan od projekata HŽ Infrastrukture:
Uz radove na tome projektu te radove na dionici Okučani – Novska intenzivno se provode pripreme i projektiranja na cijelome V.b koridoru na kojemu je težište na teretnome prijevozu te na X. koridoru. Tako je za dionicu riječke pruge od Skradnika do mađarske granice projektiranje u cijelosti ugovoreno – rekao je Hajdaš Dončić.
Na pitanje o nezadovoljstvu putnika izazvanog posebnom regulacijom prometa tijekom radova na Zagreb Glavnom kolodvoru odgovorio je:
Rutina putnika u tome razdoblju neminovno se mijenja, ali radovi moraju biti izvedeni da bi sustav u konačnici bio bolji i sigurniji.
Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je da tijekom radova na Zagreb Glavnom kolodvoru vlakovi u zagrebačkome prstenu kasne između 15 i 30 minuta te se zbog toga ispričao putnicima.
Izvor: Hž Infrastruktura

Nakon uspješno održanog predavanja u Zelenoj akciji u Zagrebu, evo prilike da se zanimljivo predavanje posjeti i u Varaždinu. Prva gimnazija Varaždin, Klaster intermodalnog prijevoza i Savez za željeznicu organiziraju u srijedu, 24. 4. 2013. godine, s početkom u 19:30 sati, u Multimedijskoj učionici (predvorje) Prve gimnazije u Varaždinu, zanimljivo predavanje na temu uloge javnog prijevoza u održivom razvoju. Predavanje nosi naziv „Razvoj javnog prijevoza u funkciji održivog razvoja“ i prikazat će kako bi učinkovit i kvalitetan sustav javnog prijevoza trebao biti organiziran u gradovima i selima, kakav i koliki je njegov utjecaj na okoliš i ljude, te kakve sve koristi on donosi građanima i društvu u cjelini. Nakon uspješnog predavanja u Zelenoj akciji u Zagrebu, evo prilike da se zanimljivo predavanje posjeti i u Varaždinu.
Današnje društvo u Hrvatskoj suočeno je s brojnim problemima, a jedan od njih jest i nemogućnost učinkovitog i održivog organiziranja prometnog sustava, što potvrđuju razna istraživanja. Suočeni smo s godinama zapostavljanja sustava javnog prijevoza, te razvoja prometa gotovo isključivo s aspekta razvoja cestovne infrastrukture. To je rezultiralo velikim brojem automobila na našim ulicama i cestama, a s njima su se pojavili i brojni problemi u obliku zagađenja, buke, smanjene prometne sigurnosti, itd.
Više na szz.hr

Danas, 23. travnja 2013., u Zagrebu su predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko potpisali Sporazum o sufinanciranju radova na obnovi dionice Pleternica – Našice na lokalnoj pruzi Nova Kapela – Našice. Vrijednost projekta je 286 milijuna kuna. Grad Požega sufinancirat će dio troška nabave tučenca, do 700.000 kuna, a ostale troškove financirat će HŽ Infrastruktura.
Obnova pruge odvijat će se u dvije faze. U prvoj fazi obnovit će se dionica pruge Pleternica-Čaglin duljine 17,5 km. Vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna, izvođač radova su Pružne građevine, a završetak radova 31. prosinca 2013. godine. Druga faza jest obnova dionice pruge Čaglin-Našice u duljini 19 km. Vrijednost tog projekta je 216 milijuna kuna, a radovi će trajati do kraja 2015. Radovi bi trebali početi 10. svibnja 2013.
Tim sporazumom Grad Požega i HŽ Infrastruktura utvrdili su zajednički interes za obnovu dionice Pleternica – Našice, a predmet sporazuma je nabava opreme i materijala te izvođenje radova i nadzor nad izvođenjem radova u sklopu obnove pruge.
- To je još jedan primjer dobre suradnje lokalne samouprave i HŽ Infrastrukture. Veseli nas što se radovi na obnovi pruge Požega – Velika, koji su počeli prošle jeseni, bliže kraju. Želja nam je bila vratiti promet i na pruzi do Našica, a sada to i činimo. Zadovoljni smo sufinanciranjem ovog projekta jer zajednička suradnja može iznjedriti još mnogo toga za dobrobit građana Županije. Vjerujem da će ta pruga značiti puno i stanovništvu cijele Slavonije – rekao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Peričić prigodom potpisivanja sporazuma.
Gradonačelnik Ronko zahvalio je Upravi HŽ Infrastrukture na spremnosti da obnovi prugu, čime prepoznaje brigu i potrebu za pružanje pomoći stanovništvu te iskazuje želju za prosperitetom cijele Županije.
- Ovo je nastavak dobre suradnje koja traje još od 2003. kada je obnovljen požeški kolodvor i u parku postavljena lokomotiva koja je nekada vozila na relaciji Nova Kapela – Velika. Ovaj je željeznički pravac vrlo važan u gospodarskome smislu te kao poveznica građana sa središtem Županije. Nećemo stati samo na tome – dionicu od Požege do Velike planiramo organizirati kao gradsku željeznicu. Tako bismo povezali okolna naselja, a planiramo i obnovu stajališta, što bismo i financirali. Dionica pruge Pleternica – Čaglin – Našice vrlo je važna za okolno stanovništvo kao poveznica s regionalnim središtem, gradom Osijekom – istaknuo je Ronko.
Izvor: Odnosi s javnošću HŽ Infrastrukture;
Foto: Udruga Vlakovi – Kolodvor Našice

Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je danas na svečanosti u povodu početka rada dviju novih lučkih dizalica u riječkoj luci, vrijednih ukupno pet milijuna eura, kako je uvjeren da će Hrvatska do kraja desetljeća imati modernu luku i infrastrukturu, koja će Rijeku povezivati sa srednjom Europom.
Do kraja ovog desetljeća Hrvatska će imati modernu željezničku prugu do mađarske granice, a onda i Budimpešte, rekao je dodavši da desetljećima na to čekamo.
Na svečanosti, na kojoj je bio i potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, Milanović je podsjetio da je 2003. odlučeno o gradnji autocesta, što se za nekoliko godina i počelo ostvarivati. Naglasio da sada "moramo dati obećanje i čvrsto se opredijeliti za to da ovo bude svjetski važna luka i grad, važan grad i država, koji će u natjecanju i suradnji s najboljima postizati puno". Dodao je da su Rijeka i Hrvatska trebale u EU, da su neki drugi parametri bitni, biti prije dvadeset godina, ali da će biti tek za dva mjeseca.
Sada na ulasku u EU, od Rijeke i riječke luke konačno počinjemo raditi ono što mora biti – luka hrvatska, rekao je ističući da je to važna luka, da povezuje dobar dio srednje Europe s morem i da pripadamo u pomorske nacije.
Premijer je rekao da će Vlada dati sve za Rijeku i druge sredine koje imaju potencijal, da smo sami izgradili autoceste, a da ćemo se za ostalo boriti u suradnji s EU i koristeći se s EU fondovima.
Premijer je kazao kako se uspješnost svake nacije i ekonomije sastoji se u tome koliko može optimizirati svoje resurse i od toga zaraditi te da, ako tako gledamo, do sada nismo bili naročito uspješni i riječka luka nije bila dovoljno uspješna, odnosno da je njen potencijal puno veći, a da se u prošlih deset godina malo ulagalo.
Ocijenio je da je "ovo početak velike priče za Rijeku" i "uvjeren je da tome nitko, ni jedna vlast ni jedna politika neće stati na put". "Naš zadatak je da od Rijeke napravimo jednu od značajnijih europskih luka u ovom dijelu Europe i Jadrana."
Potpredsjednik Europske komisije (EK) i povjerenik za promet Siim Kallas ukazao je na važnost brodskog prijevoza i potrebu prilagodbe luka novim tehnologijama. Rekao je da EK omogućava razvoj, ulaganja i modernizaciju europskih luka, a budućnost prijevoza roba ovisi o cijelom lancu, tj. kombinaciji raznih vrsta prometa.Ističući da će Hrvatska uskoro postati članica EU, Kallas je kazao da tome valja prilagoditi lučku infrastrukturu. Mi vas pratimo na putu razvoja, a Hrvatska ima viziju upravo za tu suradnju, rekao je.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić naveo je da se završavaju razgovori o uključivanju hrvatskih strateških koridora u osnovnu transportnu mrežu EU i da to omogućava sufinanciranje do 85 posto strateških pravaca. Jedan od tih pravaca je riječki željeznički prometni pravac od Rijeke do Botova, čime dižemo konkurentnost riječke luke, koja postaje ulaz robe u Europu i kreator novih radnih mjesta.
Uloga pametne i racionalne države je osiguravanje strateške primarne infrastrukture, a nadogradnja je na privatnom sektoru, da kreira radna mjesta i ostvaruje gospodarski rast, rekao je ministar ističući da se pokušava većinu investicija, do 85 posto, zatvoriti kroz financiranje od strane EK.
Premijer Milanović, danas je s ministrom Hajdašem Dončićem, posjetio Rijeku, gdje je s potpredsjednikom EK Kallasom razgovarao o prometnom 5b pravcu, tj. o željezničkom koridoru, koji je jedan glavnih europskih prometnih koridora.
Prema priopćenju, na sastanku je istaknuta namjera Hrvatske da od 2014. do 2020. dovrši prugu Rijeka-Botovo, koja bi se sufinancirala iz EU fondova, za što se već pripremaju projekti, a jedan dio je u realizaciji. Ukupna vrijednost projekta je oko dvije milijarde eura. (Hina)

ZAGREB,
13. svibnja 2013.(Hina)
HŽ Infrastruktura (HŽI) do ulaska Hrvatske u EU završit će gotovo sve što je obećano oko restrukturiranja, nijednu tvrtku-kćer neće imati u svom vlasništvu, broj zaposlenih su smanjili bez klasičnih otkaza, do kraja ove godine više neće otpuštati nego će još oko sto zaposlenih pokušati 'riješiti' uz poticajne mirovine, a financije rješavaju sve uredno pa i dugove iz zadnjih deset godina.
Tim je riječima predsjednik Uprave HŽI-a Darko Peričić na današnjoj konferenciji za medije sažeo što je sve poduzeto od početka restrukturiranja te tvrtke u srpnju prošle godine do danas.
Ističe da je rezultat restrukturiranja HŽI rješavanje i onoga što se nije plaćalo godinama, i to ne samo iz domene te nego i drugih HŽ-ovih tvrtki kojima, poput HŽ Cargu i putničkoj liniji, pomažu i u restrukturiranju smanjenjem cijena trasa ili ih negdje ni ne naplaćuju.
Iz svojih su nekretnina primjerice, kako je kazao Peričić, pokrili više od 300 milijuna kuna duga cijele HŽ grupe iz zadnjih deset godina, a prve procjene poslovanja za 2012. pokazuju da bi HŽI mogao imati gubitak od oko 350 milijuna kuna kao rezultat 1,15 milijardi ukupnog prihoda i oko 1,5 milijardi kuna rashoda.
Gubitak je zapravo, objasnio je Peričić, državni deficit jer je za taj iznos resorno Ministarstvo ove godine smanjilo iznos za restrukturiranje HŽI-ja, a da bi se olakšalo restrukturiranje Putničkog prijevoza.
Produktivnost je bila donekle otežana isplatom 92 milijuna kuna za otpremnine radnika, kao i isplatom 41 milijuna kuna za dugove iz prijašnjih razdoblja te s utrošenih oko 35 milijuna kuna za radničku zaštitnu odjeću koja se nije nabavljala zadnje tri godine.
Za plaće su 'srezali' iznos sa 80 na 60 milijuna kuna, a do kraja godine planiraju i broj zaposlenih od 2,5 na kilometar pruge smanjiti na ispod dva, čime će se, kao i ostalim rezultatima restrukturiranja, HŽI uklopiti u realni europski prosjek.
Uredili su i odnose s četiri tvrtke-kćeri koje više neće imati jer su vlasničke udjele prebacili na državu, a zadnja, Pružne građevine s oko 1.600 zaposlenih je u postupku restrukturiranja i do kraja ove godine bi se trebala privatizirati.
U ovoj godini predviđeno je smanjenje broja radnika za njih 1.200, od kojih su većinu već 'riješili' uz poticajne mirovine, a tako će pokušati riješiti i još oko sto radnika do kraja ove godine.
Početkom 2012. u HŽI je bilo ukupno 6.812 zaposlenih, a s 1. svibnja ove godine 5.552, a u Upravi procjenjuju i da će ih s modernizacijom cestovnih prijelaza biti tehnološki višak još oko 350, odnosno oko 500 u iduće dvije godine.
Zbog razvoja, radova po cijeloj Hrvatskoj te velikih investicija, poput ovogodišnje obnove više od 80 kilometara pruga, kao i brojnih projekata koji se pripremaju ili već sufinanciraju iz fondova EU-a, HŽI i zapošljava, pa je tako ovih dana primio 19 elektroinženjera, a primit će ih još 50, rekao je Peričić.
Aktivirat će i stotine milijuna kuna vrijednu opremu za sigurnost prometa koja već oko sedam godina stoji na čekanju i neupotrebljena u kontejneru u Kninu, a rješavaju i otkup zemljišta za prugu Dugo Selo-Križevci (50 do 100 kuna po kvadratnom metru).
Ta se pruga među brojnim drugim projektima HŽI-ja sufinancira iz fondova EU-a iz čega ne idu troškovi otkupa i naknada pa to moraju riješiti sami, a iz Uprave HŽI ističu i kako za sada imaju ukupno 13 projekta gradnje i/ili projektiranja koji su u visokoj fazi nominiranja ili se već sufinanciraju iz EU fondova.
Ukupna vrijednost svih tih projekata do otprilike 2016. je više od 3 milijarde eura, dok do 2020. planiraju da će se povećati na oko 5 milijardi eura, čime bi se i brzina na hrvatskim prugama povećala na 160 km/h (kilometar po satu).

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić ocijenio je danas kako za štrajk i prosvjed koji su za srijedu najavili Sindikat strojovođa i Sindikat željezničara nema nikakva razloga.
Najavljeni štrajk je 'totalno bez ikakvog razloga' i politikantski jer nijedan razlog naveden za štrajk 'ne drži vodu', kazao je Peričić na konferenciji za novinare u sjedištu HŽ Infrastrukture na kojoj su predstavljeni dosadašnji rezultati restrukturiranja te tvrtke koje je, po ocjeni uprave, bilo uspješno.
Sindikat strojovođa Hrvatske najavio je sredinom prošlog tjedna da će u srijedu, 15. svibnja, između 12 i 14 sati održati štrajk upozorenja zbog katastrofalnog stanja u HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu, dok će istodobno Sindikat željezničara Hrvatske zbog stanja u te dvije HŽ-ove tvrtke kćeri održati javni prosvjed pred Banskim dvorima.
Uz napomenu kako najavljeni štrajk zadire i u HŽ Infrastrukturu, Peričić kaže kako u HŽ Infrastrukturi ne vide nijedan razlog za štrajk jer se poštuju sva prava radnika, a najavio je i kako će se u srijedu održati sastanak sindikata s predstavnicima svih uprava u HŽ-u te resornim ministrom.
Peričić zanimljivim drži i što su se u štrajk uključili dva sindikata, strojovođa i željezničara, ali ne i najveći sindikat prometnika kao ni udruga dragovoljaca HŽ-a koja se od štrajka, kako je kazao, ogradila.
U HŽ Infrastrukturi će i dalje strogo poštivati kolektivni ugovor i potpisane anekse, do kraja ove godine više nema otpuštanja osim što će s poticajnim otpremninama pokušati riješiti još oko sto radnika, dok će 30-ak radnika iz Croatia Expressa zbrinuti u putničkom prijevozu gdje i pripadaju, naglasio je Peričić.
Ukupno je u ovoj godini predviđeno smanjenje broja radnika za njih 1.200 od kojih su većinu već 'riješili' uz poticajne mirovine, kazao je Peričić, dodavši da je u HŽ Infrastrukturi početkom 2012. bilo ukupno 6.812 zaposlenih, da bi ih s 1. svibnja ove godine bilo 5.552.
U vezi daljeg smanjivanja broja radnika u HŽ Infrastrukturi, kazao je da će toga sigurno biti još u idućim godinama jer sve što rade vodi zapravo višku.
Tako će primjerice s modernizacijom cestovnih prijelaza oko 350 radnika biti tehnološki višak, a Peričić procjenjuje da će ih oko 500 biti višak u iduće dvije godine.
(Hina)

Sindikat strojovođa Hrvatske organizirat će sutra od 12 do 14 sati štrajk u HŽ Cargu, dok će istovremeno Sindikat željezničara Hrvatske održati prosvjed na Markovu trgu, najavljeno je iz tih sindikata.
Strojovođe će između 12 i 14 sati zaustaviti sve teretne vlakove na prugama i manevarske lokomotive na ranžirnim kolodvorima, ukupno oko 40 vlakova i lokomotiva, rekao je Hini predsjednik Sindikata strojovođa Nenad Mrgan.
Strojovođe su htjele istodobno zaustaviti i vlakove u putničkom prometu, ali su od toga morale odustati jer sud na zahtjev Uprave HŽ Putničkog prometa nije dozvolio štrajk, budući da nije dovršen proces mirenja. Mrgan stoga najavljuje štrajk strojovođa u putničkom prometu za subotu, 18. svibnja, između 10 i 16 sati.
Sindikat organizira te štrajkove upozorenja zbog, kako tvrdi, katastrofalnog stanja u HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu.
Sindikat željezničara će sutra okupiti 300-tinjak prosvjednika koji će se iza 11 sati s Glavnog kolodvora otputiti na Markov trg, gdje će održati prosvjed između 12 i 14 sati zbog nezadovoljstva stanjem u sve tri trvrtke kćeri HŽ-a.
Predsjednik Sindikata željezničara Zoran Maršić rekao je da u HŽ Cargu kasne plaće i dijele se otkazi, a nema komunikacije s resornim ministrom.
U HŽ Putničkom prijevozu problemi su s radnim vremenom zaposlenih i sigurnošću, jer su potrebna hitna ulaganja u nove lokomotive i vagone.
U HŽ Infrastrukturi sindikat je potpisao dodatak kolektivnom ugovoru kojim se odrekao božićnica i regresa u zamjenu za jamstvo da ove godine više neće biti otkaza. No, do sindikalaca dolaze informacije da bi iza 30. lipnja ipak moglo biti još 400 otkaza, kaže Maršić.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić danas je poručio da radnici HŽ-a nemaju nikakvih razloga za štrajk jer plaće se redovno isplaćuju do 15. u mjesecu.
Po prvi put pokrenute su ozbiljne investicije u infrastrukturu i završio je natječaj za najbolju ponudu za proizvodnju novih vlakova. Po prvi put ćemo potpisati desetogodišnji PSO ugovor, po kojem država i jedinice lokalne uprave i samouprave mogu subvencionirati putnički promet, rekao je Hajdaš Dončić.
Upozorio je da 2017. godine stupa na snagu liberalizacija putničkog prometa, što znači da će bilo koja željeznička kompanija moći obavljati usluge na hrvatskim željeznicama, pa se HŽ Putnički promet do tada mora pripremiti za konkurenciju.
(Hina)

borna je napisao/la:....
Upozorio je da 2017. godine stupa na snagu liberalizacija putničkog prometa, što znači da će bilo koja željeznička kompanija moći obavljati usluge na hrvatskim željeznicama, pa se HŽ Putnički promet do tada mora pripremiti za konkurenciju.
(Hina)

... ako do 2017. još bude bilo nekoga tko se bude htio vozit vlakom.

Ovakvim kao što je danas sigurno NE (jedino bih izuzeo EMV i DMV ali na kraćim relacijama gdje brzina nije tako bitna).

Uprava HŽ Carga uvažava pravo radnika na provođenje industrijskih akcija te je zbog najave štrajka i prosvjeda pozvala predsjednike Sindikata strojovođa Hrvatske i Sindikata željezničara Hrvatske i u ponedjeljak 13. svibnja održala prvi sastanak u postupku mirenja. Predsjednici sindikata na sastanku su se izjasnili da ne odustaju od svojih zahtjeva i provođenja industrijskih akcija.
Zbog zaustavljanja 27 vlakova nisu zabilježene veće poteškoće u obavljanju teretnog prijevoza. Negativne posljedice odrazit će se u kasnijoj predaji međunarodnih teretnih vlakova susjednim željezničkim upravama, tj. prijevoznicima koji djeluju na njihovom području.
HŽ Cargo posluje na tržišnim principima u skladu s Programom restrukturiranja za razdoblje 2012. – 2016., koji se temelji na analizi dosadašnjeg stanja i poslovanja, optimizaciji troškova i poboljšanju likvidnosti. U cilju bolje likvidnosti društva maksimalno se poduzimaju aktivnosti na naplati potraživanja, reprogramiranju postojećih kreditnih obveza, reprogramiranju postojećih obveza prema vjerovnicima, kao i racionalizacija troškova koja uključuje i zbrinjavanje viška radnika. Uz to u modernizaciju i redovito održavanje lokomotiva i vagona u 2012. i prvom kvartalu 2013. HŽ Cargo uložio je 126,4 milijuna kuna vlastitih sredstava.
U sklopu Programa Vlada je 2. svibnja prihvatila izvješće o provedenom postupku prikupljanja pisama interesa i pregovorima s potencijalnim investitorima u vezi promjene vlasničke strukture HŽ Carga i ovlastila Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture da provede postupak prikupljanja obvezujućih ponuda. Četiri kompanije pozvane su da podnesu obvezujuće ponude za kupnju udjela u HŽ Cargu. Potencijalni kupci su domaći konzorcij koji čine Đuro Đaković Holding i fondovi Questus i Nexus, te češki AWT, rumunjski Feroviar i austrijski Rail Cargo. Njihove ponude vrednovat će se prema predloženom planu restrukturiranja, a ulagači će moći preuzeti do 75% udjela u HŽ Cargu dok će ostatak udjela ostati u vlasništvu RH.
Proces restrukturiranja neophodan je za poslovanje HŽ Carga d.o.o. sukladno potrebama tržišta, tj. gospodarskih i ekonomskih zahtjeva uoči predstojeće liberalizacije tržišta koja će nastupiti 1. srpnja 2013. godine.
Izvor: Odnosi s javnošću HŽ Carga

resudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr 408/12-2 donesenom 3. travnja 2013., a koju je ovih dana zaprimila Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o., okončan je sudski postupak koji je pokrenuo Sindikat infrastrukture HŽ-a. U skladu s tom presudom Uprava HŽ Infrastrukture d.o.o nema obvezu isplatiti razliku u plaći od šest posto, koja bi, prema procjenama, za sve radnike HŽ Infrastrukture d.o.o. iznosila između 150 i 170 milijuna kuna.
Naime, Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica pokrenuo je u lipnju 2009. sudski postupak radi utvrđenja ništetnosti III. aneksa Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastrukture d.o.o. sklopljenog 11. veljače 2009., kojim su se poslodavac i sindikati sporazumjeli da nema povećanja cijene sata rada za šest posto, a koje je utvrđeno odredbom čl. 223. Kolektivnog ugovora djelatnosti HŽ Infrastrukture koji je sklopljen 25. srpnja 2007. godine.
Općinski građanski sud u Zagrebu presudom broj Pr-1157/09 -17 od 17. ožujka 2011. odbio je tužitelja sa zahtjevom za utvrđenje ništetnosti III. aneksa KU-u sklopljenog 11. veljače 2009., dok je u povodu žalbe tužitelja Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica Županijski sud u Zagrebu presudom broj Gžr-885/11-2 od 12. srpnja 2011. preinačio presudu na način da je utvrdio da je III. aneks Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastrukture d.o.o. ništetan.
U povodu revizije izjavljene protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, Vrhovni sud Republike Hrvatske je presudom broj Revr 408/12-2 od 3. travnja 2013. preinačio presudu Županijskog suda u Zagrebu, odbivši žalbu tužitelja Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica kao neosnovanu i potvrdivši presudu Općinskoga građanskog suda u Zagrebu od 17. ožujka 2011. godine.
Prema pravnome shvaćanju Vrhovnog suda RH, ne postoji obveza sastavljanja novih pregovaračkih odbora za postupak sklapanja Aneksa Kolektivnom ugovoru jer je u sklapanju tog aneksa sudjelovao Pregovarački odbor sindikata koji je bio sastavljen za sklapanje osnovnoga kolektivnog ugovora.
Time je III. aneks Kolektivnom ugovoru djelatnosti HŽ Infrastrukture od 11. veljače 2009. zakonit i ima pravne učinke, što znači da je poslodavac za 2009., 2010. i 2011. godinu obračunao i isplatio plaće svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. u skladu s odredbama važećeg KU-a i nema obvezu isplatiti razlike u plaći od šest posto za tri navedene godine.
U skladu s time neosnovane su sve tužbe i postupci koje su radnici pokrenuli protiv Uprave HŽ Infrastrukture radi isplate razlike u plaći od šest posto za navedeno razdoblje i Uprava HŽ Infrastrukture nema obvezu isplatiti tu razliku.
Izvor: Služba odnosa s javnošću HŽ Infrastrukture

tkazuje se štrajk u HŽ Putničkom prijevozu zbog sudske presude.
Održat će se 18.5.2013. od 10.00 do 16.00
Štrajk u HŽ Cargu održat će se sukladno najavi, 15. 5. 2013.
Uprava HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. predvođena Draženom Ratkovićem, jedinim čovjekom koji u mjesecu od 31 dan ima 32 dnevnice za službeno putovanje, u petak, 10. svibnja 2013. godine, demonstrirala je, pored uobičajene doze ogrezle bahatosti i arogancije ovaj put i dozrelo neznanje. Naime, pokušavajući na svaki način spriječiti štrajk, a kako bi se pred onima koji su je postavili predstavili kao uspješni, pokušavaju kvazi-pravnim smicalicama ograničiti pravo radnika na štrajk. Umjesto da su na blagovremeno najavljen im štrajk sazvali sastanak i pokrenuli ozbiljne razgovore ili da su pokrenuli mirenje sukladno članku 270. Zakona o radu, odlučili su čekati istek zakonskog roka za mirenje i potom, kad su im istekli rokovi, tužiti Sindikat strojovođa Hrvatske za nezakonit štrajk jer, Sindikat nije zatražio mirenje!? Isti onaj sindikat koji im je deset dana unaprijed najavio štrajk zbog toga što, između ostaloga, ne žele razgovarati i razgovorom rješavati probleme, o čemu postoji niz dokaza. Jednako kao što postoji na tisuće dokaza da su sudovi, zbog od Sabora donesenih zakona, uvijek na strani poslodavaca…
Štrajk za 15. svibnja 2013. godine najavljen je službeno Upravi HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza 6. svibnja 2013. dakle deset dana unaprijed. Zakonski rok za mirenje je pet dana, a postupak mirenja pokreće bilo koja strana u kolektivnom radnom sporu. Ako je sindikat pokrenuo kolektivni radni spor najavom štrajka zbog nemogućnosti da razgovorom riješi nagomilane probleme, logika je da mirenje traži onaj kome je štrajk najavljen, kako je to učinila i Uprava HŽ Carga i niz drugih Uprava u drugim tvrtkama. No, u slučaju HŽ Putničkog prijevoza ništa nije logično pa i ono što je jasno kao dan, tamo se pokušava sagledati kao mrkla noć.
Više pročitajte na stranicama sindikata Strojovođa Hrvatske

Dvjestotinjak članova Sindikata željezničkara Hrvatske prosvjedovalo je danas na Markovu trgu tražeći od vlade kvalitetno rješenje za problem poslovanja HŽ Carga, te uspostavu socijalnog dijaloga o stanju u sve tri HŽ-ove tvrtke kćeri.
Predsjednik Sindikata željezničara Zoran Maršić zajedno s predsjednikom Sidnikata strojovođa Hrvatske Nenadom Mrganom predao je u Banskim dvorima zahtjeve sindikata koji se odnose na teško stanje kako u HŽ Cargu, koji bi trebalo privatizirati, tako i u HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Infrastrukturi.
Maršić je okupljenim sindikalcima rekao da dosad nisu pronašli kvaliteno rješenje za HŽ Cargo s resornim ministrom Sinišom Hajdašem Dončićem. "Pita nas ministar - zašto se bunite kad primate plaće? Zar moramo čekati da HŽ Cargo ode u stečaj pa da izađemo na ulice. Nećemo čekati, dajte nam rješenje!", uskliknuo je Maršić.
Mrgan je poručio vladi da sinidkati očekuju ulaganja u HŽ-ov vozni park. "Svakog tjedna HŽ je u crnoj kronici, a mi moramo objašnjvavati ljudima zašto ne voze vlakovi nego autobusi", rekao je Mrgan dodavši da hrvatski vlakovi voze sporo zbog loše infrastrukture.
Sindikalci su ponovili da nisu protiv restrukturiranja, već žele da se ono što prije provede, bez obzira kakvo bilo rješenje za HŽ Cargo. To znači da se ne protive ni privatizaciji iako su svjesni što ona može donijeti radnicima.
Uprava je najavila ukidanje 700 od postojećih 2800 radnih mjesta u HŽ Cargu, a sindikati traže da se prethodno s njima razgovara o sudbinama radnika i budućnosti tvrtke.
Traže zadržavanje pružanja usluga prijevoza tereta, hitno pronalaženje strateškog partnera, kao i nastavak procesa restrukturiranja, ali bez izmišljanja radnih mjesta i projekata kako bi pojedinci sačuvali visoke plaće.
Optužuju upravu HŽ Carga za nesposobnost, a Upravu HŽ-a za gomilanje administracije uz istodobno smanjivanje broja proizvodnih radnika, zbog čega u kompaniji ima "na stotine direktora" s visokim plaćama, neki i po 30 ili 40 tisuća kuna iako mnogi uopće ne dolaze na posao.
Također zahtjevaju obnovu i bolje održavanje voznog parka, odnosno da se prestane sa skidanjem dijelova sa starih vozila i njihovom ugradnjom na novija vozila, jer se time ozbiljno ugrožava sigurnost prometa.
(Hina)

Za danas, 16. svibnja, Sindikat strojovođa Hrvatske najavio je održavanje štrajka solidarnosti sa sindikatima pilota i kabinskog osoblja Croatia Airlinesa u sklopu kojega će zaustaviti sve vlakove od 12.00 do 14.00 sati. Nakon 12.00 sati svi vlakovi trebali bi biti zaustavljeni u prvome sljedećem kolodvoru, koji bi trebali napustiti nakon 14.00 sati.
Zbog najavljenog štrajka solidarnosti određeni broj vlakova neće voziti, dijelu vlakova bit će skraćena relacija putovanja, a dio vlakova krenut će sa zakašnjenjem. Očekuje se da će željeznički putnički prijevoz teći s poteškoćama tijekom cijelog dana.
Detaljan popis vlakova koji neće voziti, vlakova koji će stajati u kolodvorima te onih koji će sa zakašnjenjem krenuti nakon 14.00 sati možete pronaći na internetskoj stranici www.hzpp.hr.
Sindikat strojovođa Hrvatske također je najavio da štrajk solidarnosti neće biti održan ako Uprava Croatia Airlinesa postigne dogovor sa sindikatima pilota i kabinskog osoblja.
Izvor: Odnosi s javnošću HŽ Putničkog prijevoza

Postignut je dogovor između Sindikata strojovođa Hrvatske i Uprave HŽ Putničkog prijevoza pa sutra neće biti najavljenog štrajka u željezničkom putničkom prometu, doznaje se iz HŽ-a.
Nakon uspješno provedenog postupka mirenja, sindikat i Uprava HŽ Putničkog prijevoza dogovorili su se oko svih važnih pitanja navedenih u zahtjevima iz najave štrajka, kažu u HŽ-u.
Dogovoreno je da Sindikat strojovođa neće organizirati i provoditi štrajk ni industrijske akcije u HŽ Putničkom prijevozu u sljedećih godinu dana, osim eventualnih industrijskih akcija i štrajka koje će biti u vezane uz kolektivno pregovaranje.
Strane u sporu su se sporazumjele da će unaprijediti i intenzivirati socijalni dijalog te da će Sindikat strojovođa biti uključen u restrukturiranje. Dogovoreno je i da će se pouzdanost vozila unaprijeđivati zajedničkim naporima, kažu u HŽ-u.
Predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske Nenad Mrgan izrazio je zadovoljstvo dogovorom, zahvaljujući čemu strojovođe neće sutra između 10 i 16 sati zaustaviti vlakove u putničkom prometu.
Dosad smo imali problema sa socijalnim dijalogom s poslodavcem, no nakon današnjeg dogovora to bi trebalo biti otklonjeno, a sindikat uključen u restrukturiranje HŽ Putničkog prijevoza, pogotovo kad se radi o broju zaposlenih, kaže Mrgan.
Planom restrukturiranja predviđa se smanjenje broja zaposlenih s oko 2.100 na 1.700 radnika, uz provedbu procesa informatizacije i modernizacije, a nama je važno da time neće biti obuhvaćeni samo proizvodni radnici nego i administracija, ističe Mrgan.
Nakon restrukturiranja HŽ Putnički prijevoz trebao bi biti sposoban za samostalno poslovanje na tržištu, kako bi spremno dočekao 1. siječnja 2017. godine, kada će početi liberalizacija i u segmentu putničkog prometa (liberalizacija teretnog prometa počinje odmah po ulasku Hrvatske u EU, 1. srpnja ove godine). (Hina)

HŽ Infrastruktura je u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci primila 23 pripravnika (VSS/mag. ing. elektrotehnike i VŠS/bacc. ing. elektrotehnike) u poslovno područje Održavanja u skladu s natječajem za prijem pripravnika u radni odnos objavljenim u Narodnim novinama od 22. veljače 2013., a nakon provedenoga javnog natječaja i selekcijskog odabira kandidata.
U ponedjeljak 27. svibnja u 10.00 sati u maloj sindikalnoj dvorani održan je uvodni seminar za navedene pripravnike, na kojemu im se obratio Darko Peričić, predsjednik Uprave, te na kojemu su bili upoznati s radom Uprave HŽ Infrastrukture, organizacijom tvrtke, načinom organizacije i regulacijom prometa, osnovama zaštite na radu te s organizacijom posla i zahtjevima koji ih očekuju u poslovnome području Održavanja, i to u elektrotehničkom i građevinskom infrastrukturnom podsustavu. Na kraju su im predstavljeni programi stažiranja i polaganja stručnih ispita.
Valja napomenuti da je zadnja veća skupina pripravnika u HŽ Infrastrukturu primljena 2007. godine, kada je zaposleno 65 pripravnika. Od toga je 40 pripravnika SSS primljeno u Prometnim poslovima, 14 u Elektrotehničkim poslovima održavanja i četiri u Poslovima mehanizacije te dva pripravnika VSS i VŠS u Prometnim poslovima, tri pripravnika VSS i VŠS u Elektrotehničkim poslovima održavanja te po jedan VSS u HŽ Informatici i Upravljanju ljudskim potencijalima.
Do kraja ove godine HŽ Infrastruktura planira u organizacijskoj jedinici Održavanje putem javnoga natječaja primiti još 76 pripravnika, i to 17 pripravnika VSS građevinske struke, dva pripravnika VSS geodetske struke, jednog pripravnika VSS strojarske struke, jednog pripravnika VSS elektrotehničke struke, pet pripravnika VŠS građevinske struke, dva pripravnika VŠS elektrotehničke struke i 48 pripravnika SSS elektrostruke.
Svi kandidati prijavljeni na javni natječaj koji udovolje propisanim uvjetima proći će i selekcijski odabir.
Izvor: Odnosi s javnošću HŽ Infrastrukture