Ininih 50 godina

INA je osnovana 1. siječnja 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenog iste godine dobiva današnje ime
Od početna 2,2 milijuna tona godišnjega preradbenog kapaciteta, Inine su rafinerije 1979. došle do kapaciteta od 15 milijuna tona. Dogodilo se to zahvaljujući puštanju u rad pogona Rafinerije nafte Rijeka na Urinju 1965., povećanju kapaciteta Rafinerije Sisak te izgradnji pogona Rafinerije Zagreb na Žitnjaku 1971.
Jeste li znali...
*da prvi zapis o eksploataciji nafte u Hrvatskoj potječe čak iz 1856. godine? U međimurskom selu Peklenica, iz bunara dubokog četiri metra na imanju grofa Jurja Festetića, dva muškarca i jedna žena vadili su ručnim vitlom za nadnicu 20 - 25 mjera nafte na dan. S vremenom je Festetić izbušio više bunara, a naftu je prodavao po okolnim selima. Više
*da su Naftaplinovi bušači u lipnju 1964. krenuli tražiti naftu u Indiju? Lokacija za bušenje nalazila se u indijskoj državi Asan, u dolini rijeke Brahmaputre, pored mjesta Lakwa. Posao je dobiven u suradnji s indijskom Državnom komisijom za naftu i plin, a predviđao je usluge bušenja do dubine od 4000 metara. Više
*da smo 3. rujna 1970. izvršili prvo istražno bušenje jadranskog podmorja? Uz pomoć unajmljene francuske naftne platforme Neptune izbušena je bušotina Jadran-1. Više
*kad smo počeli 'živjeti' na Jadranu? Prva posada zaposlenika Ine i talijanskog Enija došla je na platformu Ivana-A, tada jedinu stambenu Ininu platformu na Jadranskom moru, 5. kolovoza 1999., dok je dva i pol mjeseca kasnije, točnije 22. listopada, puštena u rad prva Inina jadranska bušotina. Više

Rekordi u proizvodnji nafte i plina
Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata, a par godina prije toga dostignut je rekord i u proizvodnji plina – 1977. proizvedeno je čak milijardu kubika plina. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966., INA desetak godina potom posjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od Omišlja prema Sisku i ostalim potrošačima u kontinentalnoj unutrašnjosti. INA je jedan od glavnih financijera njegove izgradnje.


U razdoblju od 1980. do 1990. godine INA je najveće poduzeće u SFRJ. Zapošljava oko 32.000 radnika, a ukupni ostvareni prihod 1990. godine činio je deset posto sveukupnog gospodarstva Republike Hrvatske. Godine 1988. ostvarena je najveća proizvodnja ekvivalentne nafte u Ininoj povijesti: 5,1 milijuna tona: 3,04 milijuna tona nafte i 2,1 milijarda prostornih metara plina.

Početkom Domovinskog rata u Ini je vrlo brzo došlo do prilagodbe ratnim uvjetima poslovanja, osnovani su krizni stožeri, mnogi zaposlenici sudjeluju u obrani zemlje no redovita proizvodnja nije prestala. Od 1990. INA je poduzeće u državnom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice Inin strateški partner postaje MOL, završena je 2003. godine, a od 2006. dionice Ine prisutne su na tržištu kapitala.

U šest godina uloženo 16,5 milijardi kuna
INA je i u 2000.-im godinama nastavila intenzivne aktivnosti na planu istraživanja i proizvodnje u Hrvatskoj i inozemstvu i ulaganja u modernizaciju poslovanja. Od 2008. do 2014. INA je uložila čak 16,5 milijardi kuna u sve tri temeljne djelatnosti (više od 10 milijardi kuna uloženo je istraživanje i proizvodnju, a više od 5 milijardi kuna u razvoj rafinerijskih sustava).

Danas je INA srednje velika europska naftna kompanija s vodećom ulogom u naftnom poslovanju u Hrvatskoj te značajnom ulogom u regiji u području istraživanja, razrade i proizvodnje nafte i plina, preradi nafte te distribuciji nafte i naftnih derivata. Upravlja dvjema rafinerijama,u Rijeci i u Sisku, i mrežom od 449 benzinskih postaja. INA danas ima jasnu viziju svoje budućnosti i svoje uloge nastavljajući ponosno tradiciju dugu pola stoljeća.
Na linkumožete lijepo pronaći puno više podataka...