HYPERLOOP

Čini mi se da će se u budućnosti sve više pisati o novom obliku transporta prvenstveno namijenjenom za prijevoz ljudi na veće udaljenosti
te sam stoga otvorio zasebnu temu. Finska i Švedska bi mogle povezati svoje glavne gradove tim sistemom a Švicarci razmišljaju i o prijevozu
tereta unutar svoje zemlje!
Početnoj kompaniji su se pridružili neki poznati svjetski igrači iz sfere željeznica poput:
AECOM, globalna mreža stručnjaka sa sjedištem u Los Angelesu koji je razviti i implementirati rješenja za svjetske najsloženijih izazova.
Amberg Group, sa sjedištem u Zurichu, stručnjak za prometnu infrastrukturu te planiranje tunela i dizajn voziti tehnički, gospodarski i društveni razvoj.
Arup, nezavisna tvrtka za dizajnera, projektanata, inženjera, konzultanata i tehničkih stručnjaka koji se bave današnjim i sutra u najzahtjevnije projekte diljem svijeta.
Bjarke Ingels GRUPA / BIG, svjetski poznati arhitekti, koncept dizajnera i buduće mislioce sa sjedištem u New Yorku.
Deutsche Bahn, inženjering i konzalting, sa sjedištem u Berlinu, nudi konzultantske i inženjerske usluge za putnike i teretni promet, od začeća do operacije.
KPMG, svjetski prisutnost u revizije, poreznog i financijskog savjetovanja s globalnim iskustvom u transportnom strategije, nabave, financiranja i srodne usluge.
SYSTRA, međunarodna inženjering i konzalting grupa i svjetski lider u javnom prijevozu i brzim željezničke infrastrukture sa sjedištem u Parizu.
(prevodilac je Google)
Obavljena su prva probna ispitivanja na umanjenom modelu, nakon ubrzanja za usporavanje je poslužila voda

Dali će kolodvori budućnosti izgledati ovako?

Više o tome je na Linku
/Smartrail/

Inovator Elon Musk, osnivač i vlasnik tvrtki Tesla i SpaceX objavio je na Twitteru da je njegova kompanija Boring Company dobila “verbalno dopuštenje” od američke vlade da sagradi podzemnu “Hyperloop” mrežu između New Yorka, Philadelphie, Baltimorea i Washingtona.
Hyperloop je inače ultrabrza metoda putovanja koju je Musk predstavio 2013. i koja bi, prema procjenama, omogućila da se, primjerice, udaljenost između New Yorka i Washingtona od 328 kilometara prijeđe za 29 minuta.
Nakon objave o verbalnom dopuštenju, Musk je nastavio objavljivati detalje. Napisao je tako da bi mreža povezivala sama središta gradova i imala desetak ulaznih stanica s dizalima u svakom gradu. Osim toga, najavio je i moguću izgradnju mreže i u Teksasu.

U hyperloopu putnici ili teret prevozili bi se u aluminijskim kapsulama smještenim u cijevi pod niskim zračnim tlakom na elektromagnetski pogon. Must je koncept predstavio prije 4 godine, ali je u isto vrijeme izjavio da je prezauzet poslovima u svojim kompanijama Tesla i Space X. Ovaj futuristički vlak trebao bi se kretati maksimalnom brzinom od oko 1200 kilometara na sat.
The Boring Company je Muskova kompanija koja je počela kao šala, ali je postala relativno ozbiljan projekt kada je Musk počeo kopati tunel na parkiralištu ispred Space X-a kako bi pokazao da posjeduje tehnologiju koja omogućava brže i efikasnije kopanje od tradicionalnih metoda.

Nakon prvog uspješnog testa Hyperloopa, sustava kojim bismo mogli putovati 1000 km na sat, sad je testiran i vagon za putnike


Postignuta je nova prekretnica u razvoju Hyperloopa, sustava koji bi mogao biti revolucija u transportu. Sustav sadrži vagone koji levitiraju u vakuumu unutar cijevi. Konačni cilj im je postići brzine veće od 1000 km/h, čime bi putovanje od Los Angelesa do San Francisca skratili na samo 50 minuta. Prije dva tjedna, testirali su umanjenu verziju gondole, kolica koja sadrže samo pogonske elemente.
Tada je test trajao samo 5 sekundi, a unutar tih 5 sekundi postignuta je brzina od 115 km/h. Tada su svi elementi uspješno odradili svoj test, od pogona i kočenja, do levitiranja i vakuumskog sustava. Tijekom tog testa predstavili su i koncept vagona koji bi trebao prevoziti putnike, a veličine je nešto aerodinamičnijeg autobusa. Promjer cijevi je 3,35 metara, a dužina testne staze je oko 500 metara.
Može li sustav biti praktičan i isplativ?
Danas je pak objavljeno da je na istoj testnoj ruti, vagon za putnike dužine 8,5 metara također uspješno odradio test. Postignuta je brzina od 310 km/h, dok je cijeli test ponovno trajao 5 sekundi. Električni sustav za pogon vagona ima preko 3000 konjskih snaga. Kada je postigao dovoljnu brzinu, vagon je uvukao svoje kotače poput aviona, te samostalno levitirao.


Uspješno su izbacili većinu zraka iz cijevi, stoga su stvoreni uvjeti gotovo istovjetni vakuumu. Otpor zraka ipak nije bio jednak vakuumu, već istovjetan visini od 61 km iznad Zemlje. Međutim, izazov ne leži u tome da sustav proradi, već da se pokaže praktičnim i isplativim. Pred njima je izazov pridobiti putnike koji bi inače putovali konvencionalnim načinima prijevoza, avionima ili brzim željeznicama.