Vojni brodovi

Ophodni brod OB-03 Cavtat u Novalji 12.06.2011.
Izgrađen u brodogradilištu Kraljevica za JRM. Nisam siguran za godinu, ali mislim da je 1984.

kiki273 je napisao/la:Ne znam koji povodom,ali uhvatio sam ih

Super fotografije! Vojnog broda 71 nisam vidjeo od 1989. godine, kada je još nosio oznaku PT 71. U ono doba JRM ga je upotrebljavala za prijevoz pitke vode, a brod blizanac nosio je oznaku PT 72.
Dali ima netko možda koju fotografiju ili bilu koju informaciju od tankera vodonosca, koji je za vrijeme JRM plovio pod oznakom PV 17 ili samo 17, a isto kao pomenuti brodovi PT 71 i PT 72 pripadao je odredu pomoćnih brodova s matičnom lukom u Šibeniku (Mandalina)?

Kud je ovaj krenuo? (bez glupih viceva molim...)

Vjerovatno neka posjeta
Htio sam reći možda i u Bijelu na dokovanje

novi_šef je napisao/la: (bez glupih viceva molim...)

A baš sam htio napisati da prati ovog zelenog ispred sebe...

Neznam tačno gdje bi stavio ovo, pa nek bude ovdje.

Slovenska vojska če imati u subotu, 19. 5. 2012, dan otvorenih vrata. Na gatu Bernardin između Pirana i Portorža budu na ogled vojni brodovi Ankaran i Triglav. Otvorena če bit i njihova unutrašnjost, tako da stvarno idealna prilika za napravit koju

Više informacija: http://www.slovenskavojska.si/fileadmin/slovenska_vojska/pdf/dan_sv_12/POMOL_BERNARDIN_19maj.pdf

Opremljen je naprednim radarskim sustavom, modernom bolnicom, sustavom za lansiranje raketa...
Talijanski nosač zrakoplova i helikoptera Cavour, vrijedan više od milijardu i pol eura pristao je u petak navečer u dubrovačku luku Gruž, a tijekom vikenda bit će otvoren za javnost.
TALIJANSKI PONOS U DUBROVNIKU Nosač zrakoplova vrijedan milijardu i pol eura uplovio u Gruž
Riječ je o perjanici talijanske ratne mornarice, jednom od najvećih plovila te vrste u europskoj floti koje može na palubi nositi osam VTOL zrakoplova, zrakoplova koji mogu vertikalno poletjeti i sletjeti poput letjelica AV-8B Harrier ili F-35 Joint Strike Fighter, te 12 borbenih helikoptera.

U hangaru površine 2500 metara četvornih može smjestiti i stotinjak vozila ili čak 24 tenka. Što se tiče obrambenih i napadačkih sposobnosti, brod je opremljen s nekoliko 8-ćelijskih A-43 Sylver sustava za lansiranje MBDA Aster 15 zemlja-zrak raketa kratkog dometa, dva OTO Melara 76 mm super brza topa, kao i s tri 25 mm protuzrakoplovna topa.

Opremljen je i naprednim radarskim sustavom, kao i sustavima za ometanje neprijateljskih raketa i torpeda.

Brod je dug 244 metra, širok 34 metra, težak 27 100 tona, a maksimalna brzina mu je 27 čvorova.
Uveden je u službu talijanske ratne mornarice 2009. godine, ima 544 stalna člana posade, a po potrebi može ugostiti još dodatnih 750 ljudi.

Prema informacijama iz talijanskog veleposlanstva u Hrvatskoj, brod je naručen i građen s dva cilja, kao nosač zrakoplova i helikoptera, ali i kao plovilo koje može sudjelovati u humanitarnim i intervencijskim misijama na moru.

Opremljen je i sa specijaliziranom bolnicom s tri operacijske sale, različitim odjelima, rendgenom, CT uređajem i laboratorijem. Nakon razornog potresa koji je 2010. godine pogodio Haiti, sudjelovao je u misiji 'White Crane', odnosno u pružanju pomoći ljudima s tog katastrofalno pogođenog područja.

U Dubrovniku će biti usidren do ponedjeljka, a u subotu u ranim poslijepodnevnim satima bit će upriličen i svečani prijem. Brod će tijekom vikenda biti otvoren i za javnost.

borna je napisao/la:Talijanski nosač zrakoplova i helikoptera Cavour

Conte di Cavour je najveći brod Marina Militare Italiana i treći po veličini ratni brod u sastavu europskih mornarica.

Conte di Cavour u plovidbi:



Drugi po veličini je francuski nosač aviona na nuklearni pogon Charles de Gaulle. Planiran je još jedan (Richellieu), ali se od gradnje odustalo. Charles de Gaulle ima standardnu istisninu od 37.000 t i nosi 28-40 letjelica u kombinaciji ovisno o misiji - avione Rafale, Super Étendard i E-2C Hawkeye, te helikoptere SA365 Dauphine i AS532 Cougar.

Charles de Gaulle:



Najveći aktivni ratni brod europskih mornarica je ruski nosač aviona Admiral Kuznjecov (puno ime Адмира́л фло́та Сове́тского Сою́за Кузнецо́в). Standardna istisnina je 43.000 t, a kapacitet 41-50 letjelica u kombinaciji ovisno o misiji - avioni Su-33, MiG-29K i Su-25, te helikopteri Ka-27.

Admiral Kuznjecov:



Svi spomenuti brodovi uskoro će biti patuljci prema ovoj nemani - HMS Queen Elizabeth:



Velika Britanija gradi dva klasična nosača aviona standardne istisnine od 70.000 t. HMS Queen Elizabeth biti će uveden u flotu 2016, a HMS Prince of Wales 2018. godine. Predviđeno je da brodovi nose 40-50 letjelica u kombinaciji ovisno o misiji - avioni F-35 Lightning II i helikopteri CH-47 Chinook, AH-64 Apache, EH-101 Merlin i Westland Lynx.
Na kraju valja odati priznanje autoru članka u Jutarnjem listu jer je sastavio suvisli tekst i nije drobio gluposti uobičajene za novinare. Primjerice, nije Cavoura nazvao bojnim brodom što je pravi raritet - obično te univerzalne neznalice sve od barkase do nosača aviona trpaju u bojne brodove (na što se ja odmah hvatam za pištolj   ).

Iako su nosači aviona papreno skupi za izgradnju i još skuplji za uporabu jer ih mora pratiti čitava flota, te plovne megagrađevine i dalje se smatraju najboljim pokazateljima oružane moći velesila. No, vojni analitičari smatraju da bi ti ploveći gradovi vrijedni desetke milijardi dolara u ozbiljnijem sukobu odmah završili na dnu. Stoga se postavla pitanje - zašto Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Kina i Indija najavljuju izgradnju novih nosača
U svijetu trenutno plovi tek 20 nosača aviona, od toga čak 10 koji plove pod američkom zastavom, a upravo bi iz škvera u Newportu u američkoj saveznoj državi Virginiji već iduće godine trebao isploviti najveći nosač aviona koji će nositi ime 38. predsjednika SAD-a Geralda Forda.

Prema najavama iz Pentagona, novi nosač istoimene klase nosača aviona pridružit će se američkoj mornarici do kraja veljače 2016. te će sa svojih 332 metara dužine i istisnine od 100.000 tona biti najveći dosad izgrađeni nosač koji će svojim tehnološkim inovacijama zasjeniti dosadašnju klasu nosača Nimitz te će zamijeniti USS Enterprise.

Prema nekim najavama, u spomenutom brodogradilištu do 2058. godine izgradit će se još 10 nosača, što je pouzdan znak kako najjača vojna sila na svijetu ne odustaje od širenja flote super nosača ispod čijih se poletno-sletnih paluba krije do 75 aviona. Novi nosač čija ukupna cijena premašuje 13 milijardi dolara generirat će čak tri puta više energije potrebne za rad novog elektromagnetskog sustava za lansiranje aviona. Tim novim sustavom za 25 posto bi se povećao broj polijetanja te će zamijeniti zastarjeli parni sustav za katapultiranje. Budući ponos američke mornarice bit će opremljen i novim laserskim sustavom za presretanje raketa, poboljšanim multifunkcionalnim radarom i dodatnim spremištima za gorivo. Zbog svih poboljšanja u odnosu na prethodnu klasu, novi nosač će znatno reducirati broj članova posade i to do 25 posto.

POTREBA ILI BACANJE NOVCA

Potrebnu za izgradnja novih nosača, unatoč svim poboljšanjima, vojni analitičari smatraju nepotrebnim bacanjem novaca i isključivo pokazateljem vojno-pomorske moći bez opravdanog temelja. Izgradnja tih grdosija u budućnosti, prema dobro upućenim stručnjacima, nepotrebna je ako se zna kako se poboljšavaju operativni radijusi zrakoplova te se razvijaju dalekometne protubrodske krstareće rakete koje izravno mogu zaprijetiti nosačima unatoč svoj sili flote koja prati jedan nosač.

Dario Kuntić, član Instituta za europske i globalizacijske studije i voditelj Odjela za međunarodnu politiku, sigurnost i diplomaciju međunarodne znanstvene organizacije 'Politea', smatra kako izgradnja novih klasa nosača aviona nije ništa do pokazivanja mišića.

'Velesile poput Sjedinjenih Država, Rusije i Kine odlučuju se na gradnju nosača isključivo radi demonstracije moći u vrijeme napetih odnosa i prijetnje prema manjim, znatno slabijim eventualnim neprijateljima. U pravilu uplovljavanje nosača aviona u krizno žarište zajedno sa svom pratećom operativnom grupom od desetak brodova raznih namjena izgleda impresivno za neprijatelja i to je suštinski i jedini razlog zašto vojne velesile inzistiraju na izgradnji nosača. Naime, više ih vrijedi posjedovati nego koristiti.' mišljenja je Kuntić.

RUSI NIKAD AMBICIOZNIJI

Poput Amerikanaca slično razmišljaju i Rusi. Naime, Kremlj je donio odluku prema kojoj će graditi novu klasu nosača, većih dimenzija od planiranih nosača klase Ford. Prema podacima koji su procurili iz državnog istraživačkog centra Krylov u Sankt Petersburgu, novi ruski nosač mogao bi 'udomiti' čak stotinu aviona, a planira se izgradnja američkog sustava katapultiranja te odustajanje od dosadašnje prakse zakrivljene poletne piste. Vojni analitičari smatraju kako Rusi kane graditi teške vojne brodove isključivo zbog događaja u Ukrajini i sukoba sa Zapadom.

Pored toga, konstruiranje novog ruskog nosača povezano je s modernizacijom i razvojem morske komponente raketne vojske strateške namjene koju prati modernizacija palubnih lovaca SU-33 i MiG-29K kao i najava skorašnjeg pojavljivanja palubnog lovca pete generacije. Valja napomenuti kako je jedini ruski nosač u upotrebi 'Admiral Kuznjecov' porinut sada već davne 1985. godine te je upola manji od američkih nosača klase Nimitz te može nositi tek 50 aviona. Dodatni problem za rusku mornaricu leži u tome što su dosadašnji ruski nosači građeni u ukrajinskom brodogradilištu u Mikolaivu te slično brodogradilište zasada ne postoji u Rusiji.

KINEZI U LOVU NA STATUS SUPERSILE

Kina, pak, gradi svoj drugi nosač aviona što bi prema procjenama trebalo potrajati pet godina. Radi se, naime, o prvom nosaču domaće proizvodnje, budući da je prvi kineski nosač Liaoning zapravo ukrajinski brod iz sovjetskog razdoblja kupljen 1998. i preuređen u kineskom brodogradilištu. Točnije, radi se o 'bratu blizancu' ruskog Kuznjecova.

Preuređenje tog nosača je dugo vremena bilo simbolom razvoja kineske ratne mornarice te je on uspješno testiran stotinjak puta, uključujući i njegova borbena svojstva tijekom vježbi održanih u spornom Južnom kineskom moru. No, nosač za budućnost kineske mornarice bit će plod domaćih ruku. Gradit će tvrtka Jiangsu Shangshang koja inače proizvodi kablove. Novi kineski nosač će imati tri dizala za avione, njegova istisnina trebala bi iznositi oko 80.000 tona, a s njega će polijetati borbeni avioni tipa J-15, protupodmornički helikopteri Z-18 te avioni za kontrolu i rano upozorenje od napada JZY-1.

BAČENE MILIJARDE FUNTI

Od pojačanja svojih flota ne odustaju niti Britanci pa su tako nedavno porinuli nosač HMS Queen Elizabeth na kojem su radili čak 16 godina. Nosač prozvan u kraljičinu čast kada 2020. započne njegovo korištenje donijet će radikalnu promjenu u opremljenosti Kraljevske ratne mornarice. Na nosač će slijetati višenamjenski vojni avion F-35B Lightning II, dok će prostor za avione biti tri puta veći od onog kojeg su imali dosadašnji britanski nosači. Prednost od dosadašnjih britanskih nosača biti će i u većoj automatizaciji koja će omogućiti da na brodu bude potreban manji broj mornara. Primjerice, automatizacija će ubrzati sustav dobavljanja streljiva jer će se projektili i bombe za avione naručivati pritiskom na tipku.

Projektili će se prenijeti na platformama koje kontrolira računalo da bi na kraju stigli do istovarne palube gdje će ih po prvi puta dodirnuti ruka mornara. Rezultat je kako će posao za koji je nekad moralo obavljati 200 mornara sada raditi njih tek 32. 'Kraljici Elizabethi' bi se do 2017. godine iz škvera trebao pridružiti nosač blizanac nazvao po kraljičinom sinu Princu od Walesa. Prema već ustaljenoj praksi na Otoku je izgradnja nosača izazvala brojne polemike i kritike jer se smatra kako je njihova cijena od desetak milijardi funti novac bačen u vjetar te kako su takvi brodovi u potpunosti nepotrebni mornarici koja je odavno izgubila primat vladarice oceana.
Autor: Vanja Majetić tportal.hr

Tri razarača iz najnovije japanske serije:


© lappino


© lappino


© lappino

Potapanje admiralskog broda Vis nedaleko od rta Kamenjak.

JRM gradila je torpedne čamce po američkoj licenci tipa Higgins.Torpedni čamac Higins bio je 46 tona deplasmana, postizao je brzinu od 40 čvorova (40 milja na sat).Imao  je  tri  benzinska  motora  ukupne  jačine 4030 KS. Dužine 24 metra,  širine  6 metara, gaz 1.8 metara,nosio je 4 torpeda, naoružan sa dva topa od 20 mm. Posada je brojila 14 ljudi.

Prigodni film "Na vez" Filmski Centar JNA ; Zastava Film ; režija, Branko Kalačić ; po ideji, Juga Grizelja ; scenarij, Branko Kalačić.

Opis filma : Mornari JRM-a na torpednim čamcima tipa "Higgins" i njihov suživot s morem i obalom te boravak u Cavtatu.



Srdačan pozdrav !

Nije neko plovilo za spektakularnu pucačinu ali će zasigurno učinkovito spriječiti zločestoće u ribarstvu i koristiti još ponečem.