Šivani brodovi

Trebate na brzinu brod? Idite kod krojača, šnajdera, šilca (ako riječani za krojačicu kažu šilica, da li je krojač šilac?) da vam napravi jedan. Što je, mislite da sam sišao s uma ili otišao na kvasinu? Pa ta tehnika je poznata tisućljećima, a vi se čudite? Dobro, i ja sam se čudio.

Ima u Puli jedna crkva, Sveta Srca se zove, koja nije u funkciji vjerskih obreda već je preuređena u izložbeni prostor u kojem gostuju različite izložbe. Ne mogu općenito govoriti o njihovoj kvaliteti ali ova koju sam ja zatekao je nešto toliko zapanjujuće da sam odista ostao bez riječi i napisao komentar u knjigu dojmova, što inače, u pravilu, ne činim. Ali, ova me izložba izula iz cipela. Nije ona velika, nema u prostoru puno izložaka. Ali ono o čemu je riječ zaista je jedinstveno. Riječ je o gostovanju zadarskog Arheološkog muzeja koji nam prikazuje rječju, slikom i konkretnim izloškom, šivane brodove.

U antičkoj luci rimske Enone (Nin), Zatonu, pronađeni su ostaci dvaju liburnskih brodova. Zatonska luka imala je veliko značenje za ekonomiju municipija Enone. Bila je privremena postaja na ovom dijelu pomorskog puta istočne jadranske obale, između Grčke, južne Italije i sjevernog Jadrana, gdje su brodovi tražili sklonište na kraju svog putovanja ili od nevremena. Sama luka je u antičko doba služila kao pristanište brodova, a kasnije u rimsko doba luka se proširila te je služila za prihvat velikih rimskih galija. Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostaci su triju šivanih brodova, tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Ostaci prvog šivanog broda otkriveni su 1966, a 1979. brod je dokumentiran i izvađen. Ostaci drugog šivanog broda otkriveni su 1982, a 1987. brod je dokumentiran, izvađen i pohranjen u Arheološkom muzeju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godina sustavna arheološka istraživanja luke nastavljena su 2002. kad je pronađen i treći šivani brod. Od tada istraživanja s manjim prekidima traju sve do danas, a zadnja kampanja provedena je 2019. kad je treći brod detaljno dokumentiran i kad je napravljen njegov 3D georeferencirani fotogrametrijski model.

Šivani brodovi jedinstveni su zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šivanja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Jadrana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijela je razvoju posebne tradicije brodogradnje kod Liburna. Pronađeni brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kad Rimljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st, u Caskoj, Puli i Poreču. Antički pisci također spominju specifičan tip histarskih i liburnskih brodova poznatih pod nazivom serilija (serilia) te način njihove gradnje. Tako Marko Pakuvije u 2. st. pr. Kr. kaže: „Nikakav tesarski klin ne drži na okupu sklop brodskog trupa, nego je on šivan lanom i žukovom užadi“. Brnistra je danas kod nas gotovo potpuno zaboravljena tekstilna sirovina, a bila je poznata već u antičko doba kad su ju Grci i Rimljani uvelike koristili kao sirovinu za izradu užadi i mreža. Osobitost je u načinu spajanja platica (vojeva) međusobno šivanjem kroz rupice koje su bile probušene kroz vanjsku oplatu. Nakon što su rupice napravljene, snop konopa za brtvljenje bio je položen duž gornje strane šava na spoj dviju platica. Nit za šivanje zatim se provlačila kroz probušene rupice, preko konopa za brtvljenje, i čvrsto povlačila da se učvrsti dok se dvije daske oplate ne bi spojile kao jedna. Da bi spriječili proklizavanje niti za šivanje, nakon što je nit bila dobro zategnuta, u svaku je rupicu bio umetnut mali drveni čavao. Preko svega se još premazivala smola kako bi se postigla vodonepropusnost plovila. Brodograditelji su na rebrima napravili prilično velike utore da bi izbjegli loše prianjanje između rebara i oplate i da bi se izbjeglo oštećenje šavova. Ti su otvori na rebrima služili i kao slivnice. Rebra su bila pričvršćena za vanjsku oplatu drvenim čavlima koji su prolazili kroz rebra i oplatu. Za sada je nejasno koju su funkciju šivani brodovi imali u luci. Vrlo je vjerojatno da su se koristili višenamjenski, od utovara/istovara robe kao pomoćni brodovi, za prijevoz putnika ili tereta na užem području i/ili za kraća međuotočna putovanja. Šivani brodovi pokretani su snagom vjetra, pomoću jednog, vjerojatno križnog jedra. To sa sigurnošću možemo potvrditi za brod Zaton 3 koji ima sačuvanu hrptenicu s temeljnicom za jarbol. O njihovoj veličini nije, za sada, moguće govoriti sa sigurnošću. Od sva tri broda jedino je brod Zaton 2 imao gušće postavljena rebra pa možemo pretpostaviti da se koristio za prijevoz težeg tereta. Radijus kretanja takvih brodova nije mogao biti velik i vjerojatno je riječ o međuotočnoj plovidbi zadarskim arhipelagom

E, sad, glede gornjeg teksta, prenosim što su rekli/napisali učeniji od mene. Ja ću samo pridodati dvije slike, svoje, jednu dobru, jednu nešto lošiju odn. nedovoljno oštru (za vrućih dana, umoran i žedan, s još gomilom zadataka pred sobom, sklon sam zbrzati), ali kako imam samo te dvije, morat ćete se zadovoljiti i tom smanjenom kvalitetom



Konop za brtvljenje položen duž gornje strane šava na spoj dviju platica i nit za šivanje provučena kroz probušene rupice, preko konopa za brtvljenje



Iako se izložbeni prostor nalazi u starom dijelu, uz ulicu prema Kaštelu, nekako je samozatajan i rijetko posjećen. Nema nekih putokaza koji bi naglasili njegov značaj, nema atraktivnih plakata usput. Iz centra se do njeg valja uspeti stubama, a na Kaštel mnogi ionako idu dizalom ili pristupaju s druge strane. Šteta, jer bi ovo mjesto turistima trebalo postati nezaobilazno. Kad još kažem da je za ovu (a i za mnoge druge) izložbu ulaz besplatan...

Izvrstno! Hvala