Mali željeznički pojmovnik

Iako se glavnina postova ovdje zatvara većinom u uskom krugu starih prdonja, po članskoj listi može se nazrijeti da tu i tamo pristupi netko novi. Kako trenutno termometri, automobili, zgrade i dvorišta, mora i rijeke te pošalice prevladavaju nad željeznicama, novi pristupnik će se pomalo i razočarati, pa ću ovime pokušati staviti dodatni uteg na željezničku stranu vage. No, tim novima nije naodmet pregledati i starije teme i postove, ako je u njima uz objašnjenja preživjela još po koja kvalitetna fotografija. U svakom slučaju, pratio netko novi te stare ili nove postove koji ipak nekako zahvaćaju i željezničku tematiku, možda se koji put osjeti zbunjen. Razglaba se donekle stručno, koriste se neki starijim forumašima poznati termini koji početnicima nište ne govore. Ili ih tumače krivo, po svom osjećaju. Zato sam se usudio (a i zato da ne piše samo i većinom borna) priložiti osnove malog željezničkog pojmovnika. Možda će, čitajući ga, i netko stariji sam sebi (drugima nikako!) priznati da je neke stvari u potpunosti ispravno shvatio tek sad.

Ovaj pojmovnik možda ne bih trebao objaviti pod svojim imenom, ali je ideja i dio teksta preuzeta od nekoga tko vrlo vjerojatno ovdje ne piše. Riječ je o prometnici kolodvora Sesvete, gospi (to je engleska izmišljotina kad ne znaš radi li se o gospođi ili gospođici, a ne želiš je uvrijediti krivim oslovljavanjem, pa staviš kraticu Ms.) Nedjeljki Lukić i njezinom diplomskom radu iz 2017. u kojem je tako lijepo, sustavno i jasno prikazala osnovne definicije (prenoseći ih, naravno, iz drugih izvora) da naprosto nisam mogao odoljeti a da ih ovdje, uz pokoju dopunu iz drugih izvora, ne prenesem. A pogotovo kad sam vidio da dobar dio tih termina koristim i u svojim Zagrebačkim prugama.

Željeznica je, kad se u nju malo više zadubite, jedan ogroman, preozbiljan svijet, pun vlastitih pravila i zakonitosti i nije čudno kad se za nju kaže da je država u državi. Da bi to sve makar kako-tako funkcioniralo, treba urediti nebrojeno mnogo stvari. A mi ne želimo da funkcionira samo tek kako-tako već perfektno. A to zahtijeva još i još. Zapravo, u svijet željeznice prenijet je cijeli vanjski svijet i njegova konstrukcija: hijerarhija, organizacija, tehnika, ekonomija, pravo… Bez svestranog i sveobuhvatnog internog željezničkog uređenja nastao bi neopisivi kaos, a to shvaćamo tek kad se zadubimo u željezničku literaturu i počnemo razmišljati o svrsi i neophodnosti u njoj iznesenog.

Da ne duljim, već da počnem iznositi osnovne definicije, a ograničit ću se na kolodvore i pruge. To, naravno, ni blizu neće biti kompletni željeznički pojmovnik već ću se zadržati na osnovnim pojmovima, vjerojatno na forumu dosad češće korištenim, ali u, nadam se, dovoljnoj količini da praćenje drugih terma i tekstova bude razumljivije. Ne ide abecednim redom već nekako po važnosti i smislenom slijedu.

ŽELJEZNIČKI PROMET jest promet, odnosno vožnja ili kretanje željezničkih vozila na željezničkoj infrastrukturi i na infrastrukturi koja nije javno dobro (industrijski kolosijeci), ali služi za obavljanje vožnje odnosno kretanje željezničkih vozila. U širem smislu, u željeznički promet spadaju i poslovi koji se na željezničkim vozilima odnosno na željezničkoj infrastrukturi obavljaju u vrijeme mirovanja vozila, ali za potrebe budućih vožnji odnosno kretanja željezničkih vozila.

ŽELJEZNIČKA PRUGA je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu čine dijelovi željezničkih infrastrukturnih podsustava nužni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, kao i zemljište ispod pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većeg od 220 kV, mjereno iznad gornjeg ruba tračnice.

Pruga može biti
- jednokolosiječna (izmjenični promet vlakova suprotnog smjera odvija se po istom kolosijeku)
- dvokolosiječna (promet vlakova se odvija na pruzi s dva kolosijeka na kojoj vlakovi istog smjera voze po kolosijeku određenome za taj smjer, u Hrvatskoj redovito s desne strane u voznom smjeru)

Kad nastupi potreba da na dvokolosiječnoj pruzi vlakovi ne voze po kolosijeku koji je određen za taj smjer, nego prometuju po kolosijeku koji je namijenjen za vožnju vlakova iz suprotnog smjera, tada vlakovi na dvokolosiječnoj pruzi prometuju nepravilnim kolosijekom. Vožnja vlakova po nepravilnom kolosijeku može biti predviđena, nepredviđena i iznimna. Razlika je u sljedećem:
predviđena vožnja nepravilnim kolosijekom je vožnja koja se unaprijed odredi (predviđeni zatvor jednog od kolosijeka itd.)
nepredviđena vožnja je vožnja vlaka koja se uvodi zbog iznenadne potrebe uslijed koje je nastupila nemogućnost vožnje jednim od kolosijeka (kvar vlaka na pruzi itd.)
iznimna vožnja nepravilnim kolosijekom obavlja se za vrijeme dok su oba kolosijeka sposobna za promet vlakova (npr. kad treba otpremiti uzastopni vlak veće važnosti, a njegov pravilni kolosijek će biti zauzet duže vrijeme)

INFRASTRUKTURNI PODSUSTAVI su temeljni dijelovi željezničke infrastrukture koji omogućuju kretanje željezničkih vozila, odnosno organizaciju i reguliranje željezničkog prometa.

Građevinski infrastrukturni podsustav čine:
- pružni donji ustroj (pružne građevine)
- pružni gornji ustroj

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine:
- stabilna postrojenja za napajanje električne vuče
- druga elektroenergetska postrojenja

Prometno upravljački i signalno – sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:
- signalno-sigurnosni uređaji
- telekomunikacijski uređaji

KOLODVORSKO PODRUČJE je prostor između ulaznog signala s jedne strane do ulaznog signala s druge strane, a gdje tih signala nema, kolodvorsko područje je prostor između prvih ulaznih skretnica s obiju strana. Područje izvan kolodvorskih područja naziva se otvorena pruga.

KOLODVOR je službeno mjesto na pruzi, s najmanje jednom skretnicom, u kojemu se obavljaju prihvat i otprema putnika, utovar i istovar robe, križanje i pretjecanje vlakova, prema potrebi razvrstavanje, odnosno sastavljanje vlakova i regulira njihov promet izravno ili daljinski. Kolodvor mora imati određen broj kolosijeka, signalno-sigurnosne uređaje, sredstva veze, postrojenja za putnički rad, mjesni (lokalni) robni rad i posebne funkcije (čišćenje, opskrbljivanje i održavanje vagona). Kolodvor, prema zadaći u reguliranju prometa, može biti:
- rasporedni kolodvor u kojem se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi,
- ranžirni kolodvor u kojem se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i/ili postrojenjem za manevriranje,
- međukolodvor koji se nalazi između dvaju rasporednih kolodvora,
- odvojni kolodvor iz kojeg se regulira prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu,
- kolodvor prelaska s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu u kojem se regulira prelazak željezničkih vozila s dvokolosiječne na jednokolosiječnu prugu i obrnuto.

Ostala službena mjesta na pruzi su:
- odjavnice, iz kojih se regulira slijeđenje vlakova u odjavnom razmaku, automatski putem uređaja,
- rasputnice, mjesta na otvorenoj pruzi u kojem se odvaja druga pruga,
- otpremništva, mjesta na otvorenoj pruzi namijenjena za utovar i istovar stvari,
- stajališta, u kojima se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju u skladu s voznim redom samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojem vlak za prijevoz putnika može početi ili završiti vožnju

Putnički kolodvor služi za promet putnika, prtljage, poštanskih pošiljaka, brzovozne robe i druge robe u malim količinama. U putničkim kolodvorima obavljaju se tehničke i druge radnje u funkciji prijema, zadržavanja i otpreme vlakova za prijevoz putnika, te opsluživanja putnika za vrijeme njihova boravka u kolodvoru. Tako se, na primjer, tu obavlja izmjena lokomotiva i vlakopratnog osoblja, izmjena putničkih vagona u pojedinim vlakovima, tehnički pregled, manji popravci vagona, zagrijavanje putničkih garniture, servisiranje vagona, proba kočenja itd.

PERON je uzdignuti prostor između kolosijeka ili uz kolosijek službenog mjesta koji u prvom redu služi putničkom prometu za što sigurnije i udobnije ulaske i izlaske, prijelaze ili čekanja putnika na vlak. Prema namjeni, razlikuju se:
- putnički peron koji se rabi za javni putnički promet
- pogonski peron koji se rabi za smještaj uređaja za javnu uporabu (peron za pranje vlakova, poštanski peron i dr.).
U odnosu na kolosijek, peroni mogu biti:
- vanjski (s vanjske strane kolosijeka) - prednost vanjskih perona je što glavni kolosijek zadržava svoj pravac bez pomicanja, a nedostatak što su vanjski peroni razdvojeni pa se svaki mora zasebno opremati
- otočni (nalaze se između dva kolosijeka) - prednost je njihovom opremanju samo jedanput pa postoji mogućnost boljeg iskorištenja prostora, a nedostatak što pri potrebi za većim prostorom treba pomicati kolosijeke
- čelni (sastoje se od jednog poprečnog perona i nekoliko perona uzduž kolosijeka)

Ostale funkcionalne dijelove i opremu čine zgrade, dijelovi zgrada, prostorije, prostori, površine, komunikacije i ograde, koje služe za uporabu, smještaj postrojenja, upravljanje, održavanje, kontrolu stanja i zaštitu željezničke infrastrukture i koji se rabe pri reguliranju i organizaciji željezničkog prometa.

(nastavit će se)

Željeznica sa svojim pravilima se razvija od prvih dana svojega nastanka do danas i još nije stala.
Brzine su sve veće (kako gdje) tako da se prešlo na gradnju zasebnih pruga velikih brzina na kojim obični vlakovi nemaju
što tražiti. Bez opsežne primjene računalne tehnike se danas ne može osim na malim sporednim prugama, došlo se do
toga da negdje puštaju vlakove da voze sami bez ijednog čovjeka (teretni u Australiji npr)
Mogao bih o tome razglabati još danima no to prepuštam autoru teme koja će bez sumnje biti podugačka i interesantna...

Nije na odmet napomenuti da se poneki izrazi ne odnose uvijek u potpunosti na iste pojmove (stvari, područja, uređaje, pojave itd.), a to zna ovisiti o tome koja služba (podsustav) ih upotrebljava, odnosno tumači prema svojem poimanju podsustava.
Npr. kolodvori i otvorena pruga su za građevince ograničeni krajnjim skretnicama, a za prometaše ulaznim signalima.
Podržavam inicijativu i pridružujem se po potrebi sa svojom destruktivnom stranom.

borna je napisao/la:Mogao bih o tome razglabati još danima no to prepuštam autoru teme koja će bez sumnje biti podugačka i interesantna...

Ma neće... Samo ti razglabaj. I pop neka bude destruktivan. Ali, bilo bi se dobro ovdje zadržati samo na pojmovima, a za razglabanja otvoriti drugu temu, kao npr. Željeznica jučer, danas, sutra ili Trendovi u željeznici, ili tako nekako. Ovdje sam, bojim se, dirnuo u opasno područje, a vi, navikli na moje 2-3 beskonačne sapunice, sad imate prevelika očekivanja. A ovo sam nabacio jer taman kad htjedoh nastaviti sa svojim uobičajenim temama, netko u njima nešto napiše na što naprosto moram odgovoriti, a onda je glupo da se s novim nastavkom odmah nadovežem sam na sebe.

A možda ste me sad izazvali? Iako - ma, ne bih rekao.

Prestankom upotrebe parnih lokomotiva brojna su postrojenja i njihovi nazivi nestali, na slici je jedan manji kompleks
namijenjen za održavanje lokomotiva koje ima lijepo pobrojana sva važna mjesta u tome depou. Veličinom je donekle
usporediv sa onim u Zagrebu koji je doduše imao 2 depoa i 2 okretišta ali su kod njega brojni drugi radionički kolosjeci
bili u sklopu Gredelja.

Kod nekih većih željezničkih kompanija u svijetu su takovi kompleksi nerijetko bili i 10-ak puta veći sa mjestima za
stotine lokomotiva. Mogao sam staviti samo nacrt i prevoditi sva objašnjenja pa ih napisati no to bi dugo trajalo,
mislim da će svatko zainteresiran shvatiti o čemu se radi.
   Današnje su radionice za održavanje diesel i pogotovo električnih lokomotiva daleko jednostavnije, imaju samo
punionice sa gorivom i mazivom te pijeskom za kočenje. Veći popravci se izvode u tvornicama pružnih vozila ala
Gredelj ili Končar. Brojna zanimanja su nestala ali su i nastala neka nova, poglavito vezana uz elektriku i elektroniku.

Šrafnciger, getriba, šalter, šteker, feder, cvikcange, anlaser, štreka, šupa... ma kakav prijevod, pa znamo kako je nastao tehnički hrvatski. A oni koji koriste kacavidu pa ne razumidu - tko im je kriv.

gaspa je napisao/la:Šrafnciger, getriba, šalter, šteker, feder, cvikcange, anlaser, štreka, šupa...

A onda su se jezikoslovci prihvatili radnje pa smo s jedne strane dobili навртку и одвртку, a s druge utičnicu i priključnicu...

PS: Zaboravio si spomenuti gefufne

(nastavak od ranije – drugi i zasad posljednji moj dio)

Moradoh ovom nastavku dati prednost objavljivanja pred drugim uratcima, kad sam se već pozvao na njegov sadržaj u 23. nastavku istočnih zagrebačkih pruga.

KOLOSIJEK
Kolodvor je opremljen potrebnim kolosijecima koji se nazivaju kolodvorskim kolosijecima. Kolodvorski kolosijeci mogu biti glavni i sporedni.
Glavni kolosijek je kolosijek namijenjen za prihvat i otpremu vlakova.
Glavni prolazni kolosijek je kolodvorski kolosijek koji čini izravno produljenje pružnog kolosijeka.
Nepravilni glavni prolazni kolosijek je glavni kolosijek na koji vlak zbog njegove konstrukcije ulazi vožnjom u pravac, a izlazi vožnjom u skretanje ili obrnuto.
Sporedni kolosijek je kolosijek u kolodvoru koji se ne koristi za kretanje vlaka, s tim da se teretni vlakovi mogu iznimno primati i otpremati sa sporednih kolosijeka uz propisivanje posebnih sigurnosnih mjera od strane upravitelja infrastrukture.
Industrijski kolosijek je željeznička infrastruktura koja nije javno dobro u općoj uporabi, a koja je izravno ili neizravno povezana sa željezničkom infrastrukturom koja je javno dobro u općoj uporabi.
Kolosijeci u kolodvoru označavaju se arapskim brojevima tako da prvi kolosijek ispred kolodvorske zgrade nosi broj jedan, i tako redom. Ako je neki kolosijek podijeljen na više dijelova, osim brojeva dobiva i slovnu oznaku a, b, c…

Duljina kolosijeka u kolodvoru može biti graditeljska (ukupna), stvarna i korisna.
Ukupna duljina kolosijeka u kolodvoru je razmak (mjeren po osi kolosijeka) od početka ulazne skretnice do početka izlazne skretnice, odnosno do prsobrana (vulg: bika) krnjeg kolosijeka (hrv: šturca). U ukupnu duljinu kolosijeka pripadaju i skretnice.
Stvarna duljina kolosijeka u kolodvoru je duljina kolosijeka između krajnjih sastava odvojnih skretnica, odnosno od kraja odvojne skretnice do kraja odvojnog krnjeg kolosijeka.
Korisna duljina kolosijeka u kolodvoru je dio kolodvorskog kolosijeka na koji se mogu postaviti vozila tako da ne ometaju vožnju na susjednom kolosijeku. Početak i kraj korisne duljine ovise:
- o tome je li kolodvor sa skretničkim osiguranjem ili bez njega
- o vrsti skretničkog osiguranja
- o tome je li kolosijek prolazni ili krnji.
Početna i završna točka korisne duljine kolosijeka može biti:
- međnik (signal koji signalizira mjesto između dva kolosijeka koji se spajaju i do kojeg se smiju nalaziti vozila kako ne bi ugrožavala vožnju po susjednom kolosijeku)
- izlazni signal (signal kojim se signalizira zabranjena ili dopuštena vožnja iz kolosijeka uz koji je ugrađen)
- signal granice odsjeka (signal koji signalizira mjesto koje vozila moraju osloboditi ili zauzeti kako bi se omogućilo rukovanje signalima i skretnicama)
- kraj krnjeg kolosijeka.

Razlikuju se potrebna i stvarna duljina kolosijeka. Potrebna korisna duljina računa se na temelju duljine vlaka a stvarna korisna duljina ovisi o ukupnoj duljini kolosijeka, o načinu osiguranja skretnica i o uvjetima korištenja kolosijeka. U kolodvorima s električnim relejnim postavnim uređajima, korisna duljina se mjeri od izoliranog sastava ulazne skretnice do izlaznog signala odgovarajućeg kolosijeka, umanjena za 3,00 m, odnosno 6,00 m kod telekomande kako je prikazano na slici.



SKRETNICA je konstrukcija gornjeg željezničkog ustroja koja povezuje dva ili više kolosijeka i omogućava prijelaz željezničkih vozila sa jednog kolosijeka na drugi, bez zaustavljanja. Kod skretnica se razlikuju redovan i pravilan položaj.
Redovan položaj je propisani položaj u koji skretnica mora biti postavljena kada se preko nje ne predviđa vožnja.
Pravilan položaj je položaj u koji skretnica mora biti postavljena za predstojeću vožnju vlaka odnosno vozila. Kad se vožnja mora obaviti preko skretnice koja je u redovnom položaju, onda se taj položaj smatra pravilnim položajem.
Skretnica, bez obzira na položaj, mora biti tehnički ispravna i jezičci (prijevodnice) moraju biti priljubljeni uz glavnu tračnicu. Skretnice na svim glavnim kolosijecima, koji služe za prijem i otpremu vlakova osigurane su i uključene u relejni signalno-sigurnosni uređaj, postavljaju se centralno iz prometnog ureda i pri formiranju puteva vožnje u ovisnosti su sa glavnim signalima.
Skretnice mogu biti jednostruke i križne.
Signalni znaci kod jednostrukih skretnica su:
signalni znak Vožnja u pravac uz jezičak ili niz jezičak je bijeli uspravni pravokutnik na crnoj podlozi u oba smjera vožnje (slika a)
signalni znak Vožnja u skretanje uz jezičak, je bijela strelica na crnoj podlozi s vrhom okrenutim u smjeru skretanja (u lijevo ili u desno) (slike b i c)
signalni znak Vožnja u skretanje niz jezičak, je bijeli vodoravni pravokutnik na crnoj podlozi (slika d)



Signalni znaci kod križnih skretnica su:
signalni znak Vožnja glavnim pravcem u oba smjera bijeli uspravni pravokutnik na crnoj podlozi u oba smjera vožnje (slika a)
signalni znak Vožnja za sporedni pravac u oba smjera bijeli kosi križ na crnoj podlozi u oba smjera vožnje (slika b)
signalni znak Vožnja u skretanje desno bijela strelica na crnoj podlozi s vrhom usmjerenim udesno (slika c)
signalni znak Vožnja u skretanje lijevo bijela strelica na crnoj podlozi s vrhom usmjerenim ulijevo (slika d).



Kad je skretnica u ovisnosti s glavnim signalima, to znači da se glavni signal može postaviti u položaj za dozvoljenu vožnju samo onda kad skretnica ima kontrolu pravilnog položaja. Isto tako, skretnice koje su u bočnoj zaštiti moraju imati kontrolu redovnog položaja. Niti jedan vlak ne smije ući u kolodvor ili iz njega izići sve dok se prometnik vlakova odnosno odgovorni radnik nije uvjerio u pravilan položaj skretnica preko kojih vlak mora prijeći.
Slobodnost kolosijeka i puta proklizavanja, pravilan položaj zaštitnih skretnica i skretnica u putu proklizavanja, iskliznica, uređaja za osiguranje ŽCP, ulaznih i izlaznih signala, je li vlak potpuno i cijel ušao u kolodvor te je li se sigurnosno-signalni uređaj vratio u redovno stanje, prometnik vlakova ustanovljuje na pokazivačima kolodvorske blok postavnice.

(više o konstrukcijskim značajkama skretnica popovao nam je besposlenpop relativno nedavno u temi Skretnice)
https://vlakovi-ri-hr.forumcroatian.com/t4129p50-skretnice

MEĐNIK označava mjesto između dva kolosijeka koji se spajaju i do kojeg se smiju nalaziti vozila kako ne bi ugrožavala vožnju po susjednom kolosijeku. Međnik je bijela na tlu vodoravno ugrađena gredica s crno obojenim krajevima.

ISKLIZNICA je uređaj koji onemogućava nekontrolirano kretanje željezničkog vozila kolosijekom prouzročenjem njegovog iskliznuća. Signal iskliznice označava njezin položaj i signalizira signalni znak kojim se zabranjuje manevriranje preko toga mjesta. Redovan signalni znak signala iskliznice je signalni znak Manevriranje zabranjeno. Dopuštena vožnja preko iskliznice ne signalizira se.
Signal iskliznice ugrađuje se iza međnika skretnice:
- kod skretnica i iskliznice koje se postavljaju na licu mjesta, najmanje 4,5 m od međnika
- kod skretnica i iskliznice koje se postavljaju s centralnog mjesta, najmanje 6 m od međnika.

VOZNI PUT je dio pruge po kojem će se obaviti vožnja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja vozni put obuhvaća i put proklizavanja (dio pruge iza signala kod kojeg se vlak mora najkasnije zaustaviti). Na putu proklizavanja nisu istodobno dopuštene druge vožnje i on mora biti slobodan, osim kod ulaska na krnji ili zauzeti kolosijek i iznosi najmanje 50 m iza izlaznog signala. Vozni put za manevarske sastave naziva se manevarski vozni put.

UREĐAJI ZA OSIGURANJE ŽCP su signalno-sigurnosni uređaji za zatvaranje ŽCP te davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka ili samo davanje tih znakova. Ovisnost s glavnim signalima znači da je nemoguće postaviti ulazni/izlazni put vožnje vlaku dok prometnik vlakova koji centralno rukuje ŽCP-om, nije isti uključio.

Sad sam se već zaletio u područje sigurnosno-signalne logike i pripadnih sekvenci, a to nije dobro, pa ću stati. Nije dobro jer ih se ne može prikazati pojednostavnjeno i skraćeno i takav bi pokušaj dao nepotpunu, nejasnu i pogrešnu sliku.

Nisam siguran da sam htio da ovo baš tako ispadne. Nisam siguran ni da je baš dobro ispalo. U svakom slučaju, o tome više pročitajte u službenom dokumentu.

Da je još s nama, Narcis bi uživao u ovome...