Rodu o jeziku

Ma, već si par dana razmišljam da li početi s ovakvom temom ovdje ili ne...  Pa onda rekoh - hajde, o svačemu se ovdje piše. A ima na forumu i nekoliko pismenih, i rječitih, i sa znanjem stranih jezika... Sad bismo nekim što jednostavnijim, što složenijim matematičkim operacijama iz područja teorije skupova i Booleove algebre pokazali da su tih nekoliko svi ili gotovo svi (jer se, unatoč svim matematičkim bravurama zaključak ne može odnositi na one koji samo pasivno čitaju a od sebe glasa tj. riječi ne daju) forumaši ona nekolicina, ali nećemo zalaziti u matematiku. O njoj bi se mogla otvoriti posebna tema jer ono što su tijekom dvanaestgodišnjeg školovanja pokušali naučiti prosječnog đaka o matematici je možda tek kojih 10% matematičke znanosti, ako i toliko.

Dakle, zašto ovo? Slušam neki dan na Radio-Sljemenu tumačenje jezikoslovaca vezano za državu održavanja aktualnog nogometnog prvenstva. Država je Katar [hrv.]. A lokativ glasi: u Katru (ne u Kataru!). Tako je i genitiv Katra a dativ Katru. Čudno vam? I jest, i nije. Jer imamo: Katar - Katru, pa onda tako i fratar - fratru. Eh, ali kada Frane postane Vrane, stvar se stubokom mijenja. Nije više vratar - vratru nego vratar - vrataru. Onda i poštar - poštaru. Ili: pekar - pekaru. S pridjevima se čini lakše: bistar (čovjek) - bistru (čovjeku). Pa onda: kakav - kakvu, ali zato musav - musavu. Jezikoslovci će izvući neka pravila o spajanju suglasnika ali to najmanje kod Frane i Vrane (odn. kod fratra i vratara) ne vrijedi, a možda i još ponegdje.

Eto, ja počeo. A imam još zanimljivosti u zalihi. Pelješac - pelješki (a ne pelješački) i Karlovac - karlovački (a ne karlovski) sam nedavno komentirao. A uvjeren sam da će i iz vas prštati neki zanimljivi oblici.

Kom se čita o nepostojanom a i e:
https://d-nb.info/1114307874/34

- ali da se vratimo na Katar (s Bliskog istoka) i katar (želuca). Jeste li ikad čuli nekog doktora (dakle intelektualca) da glagolji o katru želuca?
OK, reći ćemo da se taj katar samo slučajno piše kao i bliskoistočna država (al i Dudek je govoril: "Andrija se pišem"), pa analogija ne važi. Dapače, imamo mi dosta primjera toponima s nepostojanim a (Karlovac - Karlovcu, Otočac - Otočcu, Zadar - Zadru), ali i onih obrnutih (Mostar - Mostaru, Bjelovar - Bjelovaru, Daruvar - Daruvaru), pa se čovjek zapita ko tu koga ...
A zapravo je to ukratko objašnjeno u par pravila:

Naziv nepostojani a višeznačan je jer označuje:
glas koji se u nekim oblicima određene riječi pojavljuje, a u drugima gubi
glasovnu promjenu ispadanja (ili dodavanja) glasa a.
Nepostojani a (glas) pojavljuje se u pojedinim oblicima imenica: momak – momka, djevojka – G mn. djevojaka i pridjeva: sav – sva, rijedak – rijetka, a u drugima izostaje.

http://gramatika.hr/pravilo/nepostojani-a-zamjena-a-o/11/

Znaaačiii - može 'vako, al može i onako.  

Ili:

Nepostojano a

Nepostojani a glasovna je promjena gdje se samoglasnik a u nekim riječima i oblicima riječi gubi, a opet se u drugim oblicima istih riječi pojavljuje.


Primjeri nepostojanog a

Nepostojano a najčešće se javlja u ovim primjerima:


nominativ množine nekih imenica muškog roda:
borac - borci, momak - momci

genitiv jednine nekih imenica muškog roda
nominativ: borac - genitiv: borca - genitiv množine: boraca;
nominativ momak - genitiv: momka - genitiv množine: momaka

genitiv množine nekih imenica ženskog roda
nominativ množine: daske - genitiv množine: dasaka, sestre - sestara, bačve - bačava

nominativ jednine muškog roda pridjeva i zamjenica u neodređenom obliku:
neodređen: dobar - određen dobri, mrtav - mrtvi, sitan - sitni

nominativ muškog roda nekih zamjenica
sav (sva, sve), ikakav, nikakav, takav, kakav

dativ i instrumental množine nekih imenica muškog roda:
nominativ jednine: vijak - dativ i instrumental množine: vijcima

instrumental nekih imenica muškog roda:
nominativ: doručak - instrumental: doručkom
Odstupanja
Ova se glasovna promjena ne događa u stranim riječima koje su prihvaćene u hrvatskom jeziku:
manijak - manijaci

https://hr.wikipedia.org/wiki/Nepostojano_a
- šta opet hoće rijet da nije Katar ko Zadar (il šta'b rekli neki Črnomerac) pa da možeš vako-nako.

U Kataru u Zaljevu bolan šeik leži ...

Ah, mislio sam ja malo više zakomplicirati nego što je obična priča o nepostojanim samoglasnicima o kojima smo učili, a neki i zaboravili, još u osnovnoj. Postoje pravila o dvoglasima i troglasima tvorenim od suglasnika, kad što može, a kad što nikako ne može zajedno, pa se u tim nemogućim slučajevima nešto u riječi mijenja. Zato sam uzeo riječi fratar i vratar koje se razlikuju samo u jednom, prvom, slovu, a koje se sklanjaju (gramatički, ne od nepogode!) na različite načine glede tog nepostojanog a. Proizlazi da je pravilo da u gramatici ipak nema pravila.

Fizičare bi ovo podsjetilo na svjetlost i njezinu dualnu prirodu - valnu i čestičnu odn. nematerijalnu i materijalnu.

A kad već spomenuh slaganje suglasnika u nisku - potražimo riječ s najviše suglasnika u nizu. Riječi s 3 suglasnika, kao Krk, trka, krtica, vrh, brdo, svježe i sl. relativno je lako naći. Hajdemo onda na 4: svrha, krštenje, zvrk, tvrdo, strmina, prst, Škrljevo, škrgutati, bršljan...

A možemo li naći riječ s 5 uzastopnih suglasnika? Možemo! Šmrklj.

A s još više? Zasad samo u stripovima, kao: grmljvž i sl, obično uz još neke znakove tipa @#&.., ali to i nisu (književne) riječi, iako im se značenje razumije.

gaspa je napisao/la:A možemo li naći riječ s 5 uzastopnih suglasnika? Možemo! Šmrklj.

Ovo je odgovor na sungersku dječju pitalicu: "Što visi na zidu bez čavla?"

gaspa je napisao/la:...

A možemo li naći riječ s 5 uzastopnih suglasnika? Možemo! Šmrklj.
...

Men' tu fali nepostojano e. Nemrem ovo ni izgovorit, nije to miščafl.
Dakle, šmrkelj, lijepa narodna rvacka riječ koja ne korespondira sa tiskovinama, tek tu i tamo možda sa malo nadrealističnijom literaturom. A ima još podosta stvari i pojmova za koje fale riječi, bilo svakodnevne, bilo one ufitiljene književno, pa baš mi je primjer osušeni šmrkelj - ili ono kaj se iskopa iz nosa.   U mojoj familiji je znan kao smuc, međutoa, ništa više osim toga nisam nikad našel u literaturi, časopisima, novinama, realističnim i nadrealističnim filmovima i serijama ...

A kad smo već kod manjka vokabulara, da pokrenem jednu podtemu o malo poznatim ili čak nepoznatim riječima:
Pa evo ih za početak:
- vitlov
- zbrodi
- kajuce.

besposlenpop je napisao/la:Dakle, šmrkelj, lijepa narodna rvacka riječ koja ne korespondira sa tiskovinama, tek tu i tamo možda sa malo nadrealističnijom literaturom. A ima još podosta stvari i pojmova za koje fale riječi, bilo svakodnevne, bilo one ufitiljene književno, pa baš mi je primjer osušeni šmrkelj - ili ono kaj se iskopa iz nosa.  

Sad si me podsjetio na scenu iz Harryja Pottera kad trolu zataknu štapić u nos...

Ha ha a mene je šmrklj potsjetio na posjetu doktoru obiteljske medicine krajem 50-ih (tada je to bio dr Amšel poznat i
kao vaterpolist). Na zidu čekaonice je bio poveći natpis Ne pljuj na pod a ispod njega je bila jedna pljuvačnica.
Pitao sam ćaću jel smijem i ja pljunuti unutra a on je rekao može samo nemoj fulati jer ćeš to morati pobrisati!
Nisam fulao pa sam bio ponosan jer i ja mogu pljuvati kao veliki

besposlenpop je napisao/la:Nemrem ovo ni izgovorit, nije to miščafl.

A kako onda izgovoriš: šmrkljivac? Ili: šmrkliiivec jeden?

A ove manje poznate nepoznate riječi obećavaju. Djeluju mi južnije i manje dijalektalno nego, recimo, kšir ili perilek. Moj konačni odgovor: nikad čuo. Ni pročitao.

Pfaff je napisao/la:Sad si me podsjetio na scenu iz Harryja Pottera kad trolu zataknu štapić u nos...

Kad smo već degutantni... Bili su i oni neki sveokusni bomboni koje su prodavali u vlaku za Hogwarts, a jedan od okusa bio je i ... eh

gaspa je napisao/la:
A kako onda izgovoriš: šmrkljivac? Ili: šmrkliiivec jeden?

To ne završava na "lj" bez samoglasnika.

gaspa je napisao/la:
A ove manje poznate nepoznate riječi obećavaju. Djeluju mi južnije i manje dijalektalno nego, recimo, kšir ili perilek. Moj konačni odgovor: nikad čuo. Ni pročitao.

Hm, za vitlov ne znam, djeluje mi zapravo prilično istočno - zbrodi su skroz domaći (ne bi znal jel strogo zagorsko ili šire zagrebačko područje), a kajuce su moslavačke.
Ja pak za kšir nikad čul.

besposlenpop je napisao/la:Ja pak za kšir nikad čul.

Bimo rekli: Nie gehört!
Purgerski izraz za posuđe. Iskvareno od njemačkog Geschirr

besposlenpop je napisao/la:...
- vitlov
- zbrodi
- kajuce.

Još nema pokušaja ...?
Da malo olakšam:
vitlov je u singularu i izveden od uobičajenog plurala, a tematski je čvrsto vezan za ovaj forum
zbrodi i kajuce su plural koji nemaju singular (recimo ko hlače ili gaće) i nemaju nikakve veze sa željeznicama.

Kad smo već kod tih množinskih izuzetaka, a i kod Moslavine, nemrem zaobić RTL-ovu voditeljicu Jelenu Pajić (zgodnu, simpatičnu, elokventnu, ugodnog glasa i čini mi se pametnu), koja je prije par mjeseci ispalila 'i ostala živa' lokativ "u Okoliju".
OK, rekli buju neki, pa ko zna za to selo, ko da je to tak bitno ... al zamislite si unatoč (ne)važnosti da je tak ispalila "u Vinkovciju"? Ili "u Delnicu".

Okoli su moslavačko selo nedaleko Ludine, poznato po podzemnom skladištu plina. Okoli su naravno plural, čiji dativ, lokativ i instrumental glase Okolima.
Još da dodam, jer mnogi griješe u naglašavanju prvog (!?) umjesto drugog sloga. Nikad nisam skužil te oznake naglasaka, pa da to nacrtam: Okoooli.

Vitlov i zbrodi ostaju zagonetke. Za kajuce su me prosvjetlili ali ću značenje prešutjeti jer ga sam nisam znao, pa se neću praviti važan. Čekamo druge. Da i ja olakšam? Nemaju veze s karocama.

Ona voditeljica nije jedina koja se posvađala s jedninom i množinom. U Moskvi je stadion Lužniki. Nazvan po kvartu. Množina! A koliko puta su tijekom bivšeg prvenstva komentatori govorili: na Lužnikiju?

E, ovi toponimi koji su u množini a zvuče kao da su u jednini su zanimljivi. Recimo Mirca (na Braču). Ova Mirca (jednina) ili ova Mirca (množina)? Množina. S Pučišćima i Selcima (bračkim) je nešto lakše. A pustinja Blaca? Isto je množina.

Možemo (a i očekujem to) mi nastaviti s nazivima mjesta, a meni odmah padne na pamet kako se zovu stanovnici tih mjesta. Ne nužno baš tih, nego općenito. Stanovnik Zagreba je zagrepčan, stanovnik Samobora je samoborec, stanovnik Sungera je Pfaff, stanovnik Sarajeva sarajlija, stanovnik Glamoča je glamočak, a stanovnik Bihaća?

gaspa je napisao/la: a stanovnik Bihaća?

Bišćan(in).

Pfaff je napisao/la:

gaspa je napisao/la: a stanovnik Bihaća?

Bišćan(in).

Nisam nikad čul ovo u zagradi. A teta mi se udala u Bišću.

gaspa je napisao/la:Vitlov i zbrodi ostaju zagonetke. Za kajuce su me prosvjetlili ali ću značenje prešutjeti jer ga sam nisam znao, pa se neću praviti važan. Čekamo druge. Da i ja olakšam? Nemaju veze s karocama. ...

Ne bi vjerovali, al pozna ih Gugle!

besposlenpop je napisao/la:Ne bi vjerovali, al pozna ih Gugle!

Opet me izasocirao. Gugle - Gugao, kao Pavle - Pavao.
A oni iz PGŽ bi mogli razmatrati Čavle - čavao

gaspa je napisao/la:A oni iz PGŽ bi mogli razmatrati Čavle - čavao

Jok: Ekser City

He, a kako se zovu stanovnici i stanovnice otoka Suska? Po domaće.

gaspa je napisao/la:He, a kako se zovu stanovnici i stanovnice otoka Suska? Po domaće.

Čul sam samo (na TV) Suščani. A oni vjerojatno ubace "š" i na početak ...?

Sujcani!

Tako je i otočki pridjev: sujcanski

gaspa je napisao/la:Sujcani!

Tako je i otočki pridjev: sujcanski

Aha, oni ne šuškaju ko komižani.

besposlenpop je napisao/la:

gaspa je napisao/la:Vitlov i zbrodi ostaju zagonetke. Za kajuce su me prosvjetlili ali ću značenje prešutjeti jer ga sam nisam znao, pa se neću praviti važan. Čekamo druge. Da i ja olakšam? Nemaju veze s karocama. ...

Ne bi vjerovali, al pozna ih Gugle!

Vrijeme je da otvorim bar jedan pojam, bez obzira na manjak interesa i sportskog duha.

Dakle - kajuce.

Kako rekoh, karakteristične su za Moslavinu i stvarno ne znam pojavljuju li se još negdje?  
Iako vrijeme nije ledeno, ovo je doba godine kad su se koristile.
Za to je prije svega potrebno dugotrajno ledeno vrijeme, dakle minusi kroz cijeli dan i ono ne manje važno - bare, manja jezera, veće mlake, kanali ... sve na čemu se površina smrzava i ostaje dugotrajno horizontalno i glatko.
Već naslućujete, radi se o nekakvom sredstvu za (s)klizanje po prirodnom ledu. Na umjetnom bi to bila blasfemija.

Kajuce su dakle neka vrsta sanjki za led. No, kako sanjke prvenstveno služe za spuštanje niz zasnježene padine, kajuce se korista isključivo na horizontalnim podlogama. Dakle - nema pogona gravitacijom.
Konstrukcija je isključivo domaće izrade: jedna deblja daska širine dvaju koljena, duljine potkoljenice + još koji dodatni centimetar na širinu i duljinu. Sprijeda blago zašiljena i/ili zaobljena. Moguća je i rupa za špagu za vuču.
Dvije poprečne letve koje nose klizaljke i daju visinu.
Klizaljke su se tradicionalno izrađivale od starih kosa, okrenutih oštricom prema gore, tako da na led naliježu tupe strane kosa koje su ujedno ispupčene prema dolje. Luk i kratak kontakt sa ledom je pogodovao dobrim manevarskim sposobnostima, dok su konstrukcije od nekih drugih čeličnih profila, ali s dugačkim i ravnim oštricama davale veću brzinu.

Kako se to vozilo?
Na dasku se je jednostavno kleknulo, tako da bi stopala visila preko stražnjeg ruba, a pogon su bila dva štapa (najčešće skraćena  držala recikliranih metli) koja su na donjem kraju bila malo zašiljena, a u te krajeve zabijen po jedan osrednje debeli čavel. Glava čavla se naravno, nakon zabijanja otkidala a kraj čavla zašiljio i time se je onda moglo zabijeti u led i odguravati. Štapovi su se u pravilu držali da prsti obuhvaćaju vrh štapa, a sam vrh se oslanjao na sredinu dlana.

Očito, čim si se jače i brže odguravao, brže si jurio.
Moglo se je odguravati i unatrag.
Skretalo se je naginjanjem u stranu skretanja, uz pomaganje štapom sa te strane.
Zaustavljalo se je na sličan način, poprečnim okretanjem kajuca na smjer gibanja.
Moglo se je voziti samostalno, utrkivati a bogami i igrati hokej. Umjesto paka se je kutija paste za cipele ("Iskra" Zelina) napunila pijeskom.  

Posljedice?
Klečanje na daski je nažuljalo koljena i potkoljenice, viseća stopala strujanjem zraka oko njih bi nazebla prste, a odguravanje dlanovima bi nakon nekog vremena bi izazivalo bolove.  
Još ako izbjegneš propadanje kroz led na rubovima bare, ku'ćeš bolje zabave.  

Ah da, ipak se ovdje radi o riječima. Pa glagol je kajucati (se), a aktivnost se naziva kajucanje.
http://www.autogenitrening.hr/zimske-radosti-a-i-kajucanje

Ukratko: karet za po ledu!

Idemo dalje.

Vitlov(i):



Da presječem bilo kakvu aluziju - vitlovi nisu pragovi, nego propisno složeni slogovi tih pragova.

Aaaa, sad kužim: Ovdje kažemo vital. Daske se slažu u vital (a mogu se i vitlati)