Tuneli na kanalima u VB
Stranica 1 / 1.
Tuneli na kanalima u VB
Iako su danas tuneli vezani na željeznice i ceste, prvi tuneli su izgrađeni na kanalima! Kanalskih tunela ima po cijelom svijetu, ali ih je najviše u Velikoj Britaniji.
Kad se govori o tunelima, treba imati na umu da govorimo o 18. stoljeću, kad se događa industrijska revolucija, ali je tehnički nivo gradnje vrlo skroman.
Bez pomoći geodetskih aparata, tuneli su građeni tako, da su preko brda bušili vertikalne cijevi - bunare u ravnoj liniji. Te cijevi su kasnije služile za zračenje tunela.
Zatim su vodoravno spajali bunare od ulaza do izlaza iz tunela. Svi tuneli na kanalima su ravni, bez zavoja. Naravno da je dolazilo do pogrešaka u gradnji,
pa u nekim tunelima i danas postoje "stepenica", mjesto gdje se bušači iz dva smjera nisu potpuno pogodili. Kanali su bušeni lopatama, krampovima i dinamitom.
Cijena gradnje tunela je bila vrlo visoka i direktno proporcionalna duljini i presjeku tunela. Zato su prvi tuneli bili "uski", što znači da su dozvoljavali prolaz samo jednog broda. Kod duljih tunela su izgrađena ugibališta, gdje su se brodovi mogli mimoići. No to je izazivalo mnogo svađa. U to vrijeme nije bilo modernih komunikacija i dva broda su se jednostavo našla negdje u tunelu. Tko je bliži ugibalištu? Tko se treba vratiti?
Na početku korištenja kanala su brodove vukli konji. Zato je uz svaki kanal i staza za konje. Zbog cijene, staza nije vođena kroz tunele. Konje su odveli preko brda, a za prolaz tunelima je stvoreno novo zanimanje: leggeri. Leggeri su hodači po stropu tunela. Jednostavno su leđima legli na krov broda i počeli odguravati brod "hodajući" po stropu.
Bilo je i drugačijih pokušaja prolaza kroz tunel (guranje štapovima), ali su "hodači" ostali sve do uvođenja parnog stroja. Najprije su parni stroj postavili na ulaz u tunel i napravili nešto poput žičare. Brod se zakvačio za čeličnu žicu i ona ga je odvukla na drugu stranu. Tek kasnije je parni stroj postao pogonski motor broda.
Tuneli su uskoro postali uska grla prometa na kanalima. Napretkom tehnologije cijene gradnje su smanjene, pa su počeli graditi široke tunele, u kojima se brodovi mogu mimoići. Dolaskom željeznice, uloga kanala je počela padati. Stoga su i tuneli polako propadali. Neke je kupila željeznica, zatrpala korito, proširila i postavila tračnice. U jednom drugom slućaju je kanalski tunel služio kao sevisni tunel pri iskopavanju i odvozu materijala paralelnog željezničkog tunela.
Danas brodovi, koje pokreću snažni diesel motori, prolaze kroz tunele na vlastiti pogon, osim dva najduža tunela u kojima je organizirano tegljenje električnim tegljačem.
Svaki "kapetan" se prije početka krstarenja upoznaje s tunelima na svom putu i načinu prolaza. Prolaz kroz tunele je fascinantan. Kod kraćih tunela se vidi izlaz, kod najdužih pa čisti mrak! Brodovi moraju upaliti prednji reflektor, što zbog vlastite vidljivosti, što zbog brodova s druge strane. U jednosmjernim tunelima prednost ima brod koji prvi uđe u tunel. U dvosmjernim tunelima je malo prostora između mimoilazećih brodova.
Lista najduljih plovnih tunela u Velikoj Britaniji (izvan upotrebe, tuneli koje sam prošao)
Kad se govori o tunelima, treba imati na umu da govorimo o 18. stoljeću, kad se događa industrijska revolucija, ali je tehnički nivo gradnje vrlo skroman.
Bez pomoći geodetskih aparata, tuneli su građeni tako, da su preko brda bušili vertikalne cijevi - bunare u ravnoj liniji. Te cijevi su kasnije služile za zračenje tunela.
Zatim su vodoravno spajali bunare od ulaza do izlaza iz tunela. Svi tuneli na kanalima su ravni, bez zavoja. Naravno da je dolazilo do pogrešaka u gradnji,
pa u nekim tunelima i danas postoje "stepenica", mjesto gdje se bušači iz dva smjera nisu potpuno pogodili. Kanali su bušeni lopatama, krampovima i dinamitom.
Cijena gradnje tunela je bila vrlo visoka i direktno proporcionalna duljini i presjeku tunela. Zato su prvi tuneli bili "uski", što znači da su dozvoljavali prolaz samo jednog broda. Kod duljih tunela su izgrađena ugibališta, gdje su se brodovi mogli mimoići. No to je izazivalo mnogo svađa. U to vrijeme nije bilo modernih komunikacija i dva broda su se jednostavo našla negdje u tunelu. Tko je bliži ugibalištu? Tko se treba vratiti?
Na početku korištenja kanala su brodove vukli konji. Zato je uz svaki kanal i staza za konje. Zbog cijene, staza nije vođena kroz tunele. Konje su odveli preko brda, a za prolaz tunelima je stvoreno novo zanimanje: leggeri. Leggeri su hodači po stropu tunela. Jednostavno su leđima legli na krov broda i počeli odguravati brod "hodajući" po stropu.
Bilo je i drugačijih pokušaja prolaza kroz tunel (guranje štapovima), ali su "hodači" ostali sve do uvođenja parnog stroja. Najprije su parni stroj postavili na ulaz u tunel i napravili nešto poput žičare. Brod se zakvačio za čeličnu žicu i ona ga je odvukla na drugu stranu. Tek kasnije je parni stroj postao pogonski motor broda.
Tuneli su uskoro postali uska grla prometa na kanalima. Napretkom tehnologije cijene gradnje su smanjene, pa su počeli graditi široke tunele, u kojima se brodovi mogu mimoići. Dolaskom željeznice, uloga kanala je počela padati. Stoga su i tuneli polako propadali. Neke je kupila željeznica, zatrpala korito, proširila i postavila tračnice. U jednom drugom slućaju je kanalski tunel služio kao sevisni tunel pri iskopavanju i odvozu materijala paralelnog željezničkog tunela.
Danas brodovi, koje pokreću snažni diesel motori, prolaze kroz tunele na vlastiti pogon, osim dva najduža tunela u kojima je organizirano tegljenje električnim tegljačem.
Svaki "kapetan" se prije početka krstarenja upoznaje s tunelima na svom putu i načinu prolaza. Prolaz kroz tunele je fascinantan. Kod kraćih tunela se vidi izlaz, kod najdužih pa čisti mrak! Brodovi moraju upaliti prednji reflektor, što zbog vlastite vidljivosti, što zbog brodova s druge strane. U jednosmjernim tunelima prednost ima brod koji prvi uđe u tunel. U dvosmjernim tunelima je malo prostora između mimoilazećih brodova.
Lista najduljih plovnih tunela u Velikoj Britaniji (izvan upotrebe, tuneli koje sam prošao)
Tunel | Kanal | Duljina | Godina izgradnje | Napomena |
Standedge | Huddersfield Narrow | 5210m | 1811 | izvan upotrebe od 1945, obnovljen 2001, električni tegljač |
Strood | Thames&Medway | 3595m | 1824 | od 1844 tunel dijele pruga i kanal, 1846 je kanal zatrpan za drugi kolosjek |
Lappal | Dudley 2 | 3570m | 1798 | izvan upotrebe od 1917 zbog urušavanja stropa, planirana obnova |
Sapperton | Thames&Severn | 3488m | 1789 | izvan upotrebe, planirana obnova |
Dudley | Dudley 1 | 2884m | 1792 | obnovljen 1973, diesel motori nisu dozvoljeni, električni tegljač |
Butterley | Cromford | 2800m | 1794 | izvan upotrebe od 1900 |
Blisworth | Grand Union | 2794m | 1805 | dvosmjerni, samostalni prolaz |
Netherton | BCN | 2768m | 1858 | dvosmjerni, samostalni prolaz |
Harecastle (novi) | Trent&Mersey | 2675m | 1827 | jednosmjerni, samostalni prolaz pod kontrolom čuvara |
Harecastle (stari) | Trent&Mersey | 2650m | 1777 | izvan upotrebe od 1900 |
Norwood | Chesterfield | 2633m | 1775 | izvan upotrebe od 1907, obnova u tijeku |
Wast Hill | Worcester&Birmingham | 2492m | 1815 | dvosmjerni, samostalni prolaz |
Oxenhall | Hereford&Gloucester | 2000m | 1798 | izvan upotrebe od 1881, obnova u tijeku |
Braunston | Grand Union | 1887m | 1796 | dvosmjerni, samostalni prolaz |
fresher- Moderator
- Broj postova : 273
Age : 79
Lokacija : Ljubljana
Registration date : 18.03.2008
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.
|
|