Tram pred 1914. u svijetu i okolici. (puno slika)

Ovo je, da odmah raščistimo, tzv. "sitz-fleisch action".
Naime, dopala mi je šaka poklon knjiga tvornice liftova "Stigler", koju je dijelila svojim klijentima na poklon u čast instaliranja (& prodaje, naravno) 15.000-tog lifta. To je bilo negdje oko 1914., možda malo prije.
Uostalom, tako je odštampano na predlistu:


Ovaj konkretni primjerak poklonio je Stiglerov zastupnik za Pjemont. Danas košta 100 Eura u antikvarijatu.


Inače, nema nikakvog teksta, samo slike. Na slikama sam pak uočio priličan broj tramvaja.
Budući da su slike razvrstane po zemljama, idemo i mi tako.

1. ITALIJAMILANO.
Ovo je velika nakupina tramvaja. Pogledajte:


Pogledajmo malo iz bližega:




Jel' to možda konjski tramvaj?




I detalj




te detalj




+ detalj


Nastavak slijedi ... [idem pušiti]

O-će-mo-još, O-će-mo-još

GENOVA







Detalji:





TORINO


Detalj

Ostali su loši.

Gotovo s Italijom. Slijedi krug Evropom.

Nostri cittá, Fiume, Pola, Trieste, Zagabria ... niente ? Solo europeo cittá? Niente da Croazia?

Uokolo po Evropi
PRAG (Zlati Praha)





LAUSSANE


Nema detalja. Samo pruge. Čini se i željeznička, što je jedini slučaj u ovoj knjizi.

STUTTGART (Schdùagert)


Detalj:






DUSSELDORF




ESSEN


Detalji:



Ali i auti:


BERLIN



Doduše auti, ali ...


[Ima još, strpljenja ...]

thomcro je napisao/la:Nostre cittá, Fiume, Pola, Trieste, Zagabria ... niente ? Solo cittá europee? Niente da Croazia?

Je, trebalo je kupovat Stiglerove liftove. Ovako

PARIS



Dva su omnibusa (ne konjski tramvaj).









Detalji:



ALŽIR (tada u Francuskoj)





Na koncu, ROTTERDAM

Poseban bonus - dvije uspinjače i jedan brod.

SORRENTO


HOHENASCHAU


Te porinuće broda "Lutetia", što je antičko ime Pariza.


Time je ovaj ekšn gotov. Nadam se da vam nije bilo mrsko.

kobler je napisao/la:... Nadam se da vam nije bilo mrsko.

uvijek volim pogledat kakvu starinu. Šteta samo što nema ništa iz naših krajeva.

Sjajno, Kobler !!! Ovo je prava hrana za dušu ....puno hvala !

Najprije, hvala za odlične slike klasične starine...

A sad, za one koji ne znaju:

ESSEN, Handelshof - 1 Ascensore paternoster :question:

Paternoster dizalo (ili skraćeno samo paternoster) je putnički lift koji se sastoji od beskrajnog lanca na kojem vise otvorene kabine za putnike. Lanac se sporo kreće i kabine dolaze pred otvore na katovima gdje putnici spretnim manevrom uskaču/iskaču u kabine. Postoje, logično, dva šahta - za gore i za dolje. Na Wikipediji sam našao sliku:



Koliko znam, takav je lift nekoć postojao u ljubljanskom hotelu "Slon" (nebotičnik) pa ga se čak dalo vidjeti u nekim filmovima...

Pfaff je napisao/la:Paternoster dizalo (ili skraćeno samo paternoster) je putnički lift koji se sastoji od beskrajnog lanca na kojem vise otvorene kabine za putnike. Lanac se sporo kreće i kabine dolaze pred otvore na katovima gdje putnici spretnim manevrom uskaču/iskaču u kabine. Postoje, logično, dva šahta - za gore i za dolje. Na Wikipediji sam našao sliku:

Fala ti na objašnjenju. To je znači uvriježeni naziv za takav oblik dizala (to sam viđao na filmovima), a ne marka (proizvođač) liftova! Ja već htio pitati koji je šaljivdžija marku lifta nazvao po molitvi? Znači li to da putnici moraju izmoliti Očenaša (lat. Pater noster - Oče naš) prije negoli se odvaže ući u taj lift...

Kad sam bio klinac, sjećam se da se izraz paternoster koristio za sve oblike uređaja koji su za prijenos materijala koristili beskrajnu traku (lanac itsl.). Koliko znam referenca je na rani srednjovjekovni oblik krunice (slične muslimanskom tespihu) koja se tako zvala...

Jean je napisao/la:Znači li to da putnici moraju izmoliti Očenaša (lat. Pater noster - Oče naš) prije negoli se odvaže ući u taj lift...

Pa nije baš tako strašno, osim ako ne napraviš ono što smo frend i ja napravili prije tridesetak godina u Beču. Studentska menza je bila na vrhu zgrade gdje je vozio takav lift, bila je grozna gužva pred liftom (u kabinu je moglo stati samo dvoje ljudi), a nije nam se penjalo stepenicama. Onda smo u prizemlju jednostavno uskočili u kabinu koja je išla prema dolje i hrabro se provezli kroz mehanizam koji nas je preko ne znam više koliko kotača vratio u smjer prema gore. Možeš si misliti čuđenja ljudi koji su se u prizemlju spremali ući u našu kabinu i vidjeli nas dvojicu kako mrtvo-hladno (od straha ) dolazimo odozdola

Kasnije nam se to dopalo, pa smo ponavljali svaki put kad je bila gužva

Mislim da je ona slika s Wikipedije upravo s te lokacije

Odlican materijal. Te stare fotke uvijek me nekako vise dotaknu od onih novijeg datuma. A usput i naucih da "paternoster" nije samo "oce nas" nego da ima i drugih znacenja.

Barney

A, jesam vas zeznuo!!! Mislili ste se samo ovako izvući. Neće moći. Ima još jedna knjiga.
Vid' ju:


Ova druga knjiga izdana je kasnije, oko 1930. godine u čast 30.000-tog lifta. Za razliku od prve, u njoj ima i kraći uvodni tekst. Nije predugačak, pa ću ga postati u cjelosti.

Znam da ne poznajete talijanski, pa ću časkom prevesti:
Lift, koji omogućuje brz i spretan dolazak na pojedine katove zgrada, pa dakle omogućuje maksimalnu valorizaciju stanova smještenih na višim katovima, postao je već uređaj od prvenstenog značaja za zgrade, čak i skromne.
Postanak lifta je već daleka prošlost; dovoljno je međutim zaći ne dalje od polovice prošlog stoljeća da bi se naišlo na vijesti o liftovima racionalno zamišljenim, kojima je pogonsku silu davala voda pod pritiskom.
Inž. Augusto Stigler, nastanjen u Milanu i vlasnik mehaničke redionice, zamislio je i sagradio 1870. prvi hidraulički lift s teleskopskim cilindrom. Taj lift, namijenjen Velikom hotelu Costanzi u Rimu, te usavršen 1871., dao je odlične rezultate; svojim prednostima privukao je pažnju tehničara, a brzo je stekao simpatije talijanskog i inozemnih tržišta i bio imitiran od mnogih konstruktora, te je ostavio trag na konstruiranje liftova za osobe i teret.
Tek što je napredak proizvodnje i uporabe električne energije dozvolio njenu industrijsku uporabu, konstruiran je električni lift, koji je ubrzo prevladao nad hidrauličnim, zbog lakše aplikacije i upravljanja, manjih troškova eksploatacije, te zbog veće sigurnosti. Prvi Stiglerov električni lift napravljen je 1895, i od tog doba, kroz neprestana izučavanja i usavršavanja, postigao je kvalitetu i vrline koje ga i danas drže na vrhu.
Godine 1894. inž. Stigleru pridružili su se njegovi sinovi inž. Massimo, inž. Augusto i inž. Carlo.
Mehaničke radionice Stigler značajno su narasle i prerasle u dioničko društvo 1907. godine, te raspolažu velikom trgovačkom mrežom sa zastupništvima, agencijama i grupama specijalista za montažu i održavanje u svim važnijim centrima u Evropi, Amerikama, Sjevernoj i Južnoj Africi, Bliskom Istoku, Indiji, Japanu, Kini i Australiji.
Proizvodnja je prešla dvije tisuće teretnih i liftova za osobe na godinu, koji su posve izrađeni u Mehaničkim radionama Stigler.

Ima dalje:


Prijevod:
Zbog svojih vrlina SIGURNOSTI, UREDNOG FUNKCIONIRANJA, TIHOSTI I LAKOĆE FUNKCIONIRANJA, JEDNOSTAVNOSTI UPRAVLJANJA, TRAJNOSTI, liftovi Stigler su preferirani i prihvaćeni u svim dijelovima svijeta, podržani apsolutnim povjerenjem svih tehničara i na zadovoljstvo korisnika i javnosti. Na tisuće certifikata, priznanja i medalja s najvećih svjetskih izložaba, više od tridsetdvije tisuće uređaja u funkciji, od kojih mnogi po trideset, četrdeset godina daju najjasniji dokaz vlastite neprijeporne superiornosti.
STIGLER je snabdjevač talijanske kraljevske kuće i Vatikana. STIGLERovi liftovi funkcionirju u kraljevskim palačama u Španjolskoj, Jugoslaviji, Rumunjskoj, Egiptu, Abesiniji, u bivšim bivšim kraljevskim i carskim rezidencijama u Njemačkoj, Austriji, Rusiji, Grčkoj i Turskoj; u palači Društva naroda u Ženevi i onoj Mira u Hagu; u vladinim palačama, ambasadama, akademijama, muzejima, školama, bankama, trgovačkim kućama, hotelima i lječilištima svih nacija.
Ilustracije prikupljene u ovoj knjizi prikazuju dio najzanimljivijih zgrada u kojima funkcioniraju liftovi STIGLER.

{nastavak slijedi...]

U drugoj knjizi ponovljene su (nisam strogo kontrolirao, ali je utisak taj, a knjiga deblja) sve fotografije iz prve, a nešto je dodano. Naravno, to bi bilo u redu, kad je broj instaliranih liftova poduplan.
Od novih slika već viđenih gradova ističu se ove dvije:

PARIZ


A na njoj dva lijepa busa:


Drugomu se vidi samo krov:


Ima i nova slika iz LOZANE:


Na njoj pruge kol'ko voliš i tri tramvaja.



Novih mjesta ima dosta, ali bez ikakvih prijevoznih sredstava! Ipak, nešto se upecalo. Recimo:
MADRID

Doduše, samo pruga ...


No, MONTEVIDEO pokazuje lijepe primjerke.


Imamo prvo tri busa ...






Ali i tramvaj u desnom kutu slike!


I to je to.
Ipak, nastavak slijedi ...

Po posebnoj želji gosin. Bojnika, druga knjiga nudi dva grada iz naše okolice.
Prvi je TRST, ali bez ikakvih vozila, nažalost ... (samo broje liftove).

Ovdje se bar vidi komad pruge ...


Drugdje ni to ...


Možda barke, za utjehu ...


Faro (tj. svjetionik) ni to.


No, druga lovina je nešto bolja. To je BEOGRAD
Ministarstvo agrikulture ili, da prostite, zemljoradnje nema ništa


No slika Srbo-američke banke s oba dvora (stari & novi), bar mogu podičiti s prugom na kojoj je tramvaj


OK, OK, "spaljen" je, al se ipak nešto nazire.


A morate priznati da je bar KM lijepa, zar ne ...



I sad je zbilja kraj. Nema više. Obje knjige su iscrpljene. Kom krivo, kom milo. Bok ...

PS. Ako se netko navukao na liftove, tu su.