Vozni redovi Trieste-Hrpelje / Kozina-Pula od 1914.....

1914


1924


1931


1939


1942


1946


Za bolje razumijevanje talijanskih naziva stajališta;

Slovenija
Bresenza del Taiano = današnje Prešnica
Piedimonte del Taiano = Podgorje
Sasseto = Zazid
Acquaviva-Valmorasa = Rakitovec

Hrvatska
Pinquente= Buzet
Rozzo = Roč
Piano di Rozzo = Ročko Polje
Castel Lupogliano = Lupoglav
Colmo = Hum
Borutto = Borut
Cerreto Istriano = Cerovlje
Novacco = Novaki
Pisino = Pazin
Checchi = Heki
S.Pietro in Selva = Sveti Petar u Šumi
Gimino = Žminj
Canfanaro = Kanfanar
Smogliani-Carmedo = Smoljanci
Sanvincenti = Savičenta
Zabroni-Roveria = Čabrunići
Dignano = Vodnjan
Gallesano = Galižana
Pola = Pula

Podaci su sa www.ferrovie.it

Mislim da pruga Trst-Hrpelje više ne postoji i da je ukinuta kada je 1954. uspostavljena granica?

Odluka da se gradi pruga Hrpelje Kozina - Trieste San Andrea je bila donesena 1883. godine. Prugu je gradila talijanska tvrtka Bianchi-Ronchetti & Pedoja, a početak gradnje je bio 26.10.1885. Trebala je biti sagrađena u roku godinu dana, ali je radi teškog terena i epidemije kolere na gradilištu rok stalno bio produžavan, pa je pruga napokon bila dovršena i puštena u promet 05.07.1887. godine.

Talijani su tu prugu nazvali "prugom svetaca" ("Linea dei Santi"), radi brojnih kolodvora koji su imali razne svece u svojim imenima:

Trieste Sant’ Andrea = Trieste Campo Marzio
Sant’ Anna = San Giacomo
Rizmanje = San Giuseppe della Chiusa
Boršt = Sant’ Antonio in Bosco = Mocco
Draga = Sant’Elia
Herpelje-Kozina = Erpelle Cosina = Hrpelje Kozina

Nakon 1946. godine su Talijani prometovali samo još na relaciji Trieste - St. Elia.

Usponi i padovi ove pruge su bili uzrokovani poznatim političkim zbivanjima na tim prostorima. Sav promet na pruzi je bio obustavljen 01.01.1959, a pruga je službeno proglašena zatvorenom godinu dana kasnije, 01.01.1960. Tračnice su bile demontirane 1961. godine na slovenskoj strani i 1966. godine na talijanskoj.

Pretpostavka da to ima veze s onim famoznim godinama kad je postojala Zona A i Zona B.

Unekoliko ima veze sa Zonom A i Zonom B.
Slobodni teritorij Trsta uspostavljen je 1947. Zona A, grad Trst s okolicom bio je pod anglo-američkom vojnom upravom, a Zona B (Kopar, Buje, Novigrad) pod upravom JNA. Granica između zona tekla je približno današnjom talijansko-slovenskom granicom. Demarkacijska linija između dviju zona umjetno je presjekla prugu. (Većina forumaša zna kakva je sudbina pruga kada ih presiječe granica. Primjeri su bezbrojni). Po podacima koje iznosi Seabral iznenađuje da je pruga preživjela do 1959. Ok, samo do Drage koja je bila unutar Zone A, odnosno nakon 1954. Italije. Tada je uspostavljena talijansko-jugoslavenska granica koja je potvrđena u Osimu 1975. FNRJ je dobila manji dio Zone A (nekoliko slovenskih sela).
Postojanje te pruge svjedoči o nekadašnjem značaju i moći Trsta kao lučkog i prometnog središta.
Mnoge pruge su ukinute u Vojvodini 1919. uspostavom mađarskih i rumunjskih granica. Do tad to je bio jedinstven A-U teritorij. Slično je i s prugama u dolini Drave ili bohinjska pruga koje nisu ukidane ali su izgubile na značaju. Najnoviji primjeri su istarska pruga i pruga za Ploče.
Možda trasu Hrpelje-Trst danas i ne bi bio problem obići jer su i IT i SLO u EU.
U svakom slučaju, nad svakom ukinutom prugom ostaje tuga.

seabral je napisao/la:Nakon 1946. godine su Talijani prometovali samo još na relaciji Trieste - St. Elia.

Detalj s jedne stare fotke .... na vagonu se vidi ploča s destinacijom Trieste - St. Elia.

Ta je pruga otpočetka imala politički, a ne ekonomski razlog postojanja. Kad su austrijske državne željeznice prodale zbog besparice prugu Beč - Ljubljana - Trst društvu južnih željeznica, ustanovili su u Beču na svoju veliku radost da su si otpilili granu na kojoj sjede. Sav prijevoz robe iz i za najveću austrijsku luku išao je preko privatne pruge, a Suedbahn je voljenoj državi drao kožu s vozarinama. Sreća u nesreći je bila da su u KKStB ipak zadržali pravo provoza (Englezi bi rekli: "Running rights") do Kozine pa su onda sagradili prugu u Trst s druge strane do Trieste Sant Andrea (Campo Marzio). Ta je pruga bila teška s velikim padovima i oduvijek je bila nužno zlo. Kasnije je pruga iz nove luke riješena na drugi način pa je željeznička pruga do Hrpelja demontirana, a i promet kroz staru luku je konačno ukinut par godina kasnije.

Pfaff je napisao/la:Ta je pruga bila teška s velikim padovima i oduvijek je bila nužno zlo.

U tehničkim podacima o pruzi se može naći podatak da je pruga imala nagib do 32,7 promila, što je zahtijevalo izuzetne napore vučnih vozila. Težina pruge se vidi i po tarifnim kilometrima kojih je bilo 27 km, iako je stvarna duljina pruge bila 19,6 km.

A što se sporosti tiče ... to su dokazali još prije više od 100 godina, kad su istodobno s vlakom iz Trsta prema Kozini cestom poslali dvojicu biciklista. Biciklisti su na odredište stigli prije vlaka.

Vidim da je 1914. od Buzeta do Pule vlaku trebalo 2 sata. Kao i danas.

nenek je napisao/la:Vidim da je 1914. od Buzeta do Pule vlaku trebalo 2 sata. Kao i danas.

Chi va piano, va sano e va lontano...

nenek je napisao/la:Vidim da je 1914. od Buzeta do Pule vlaku trebalo 2 sata. Kao i danas.

Bilo je i svjetlijih trenutaka. Od 1939. godine su Talijani na relaciji Trst-Hrpelje Kozina-Pula uveli DMU serije ALn 556 (kasnije JŽ 813). Iz reda vožnje se može vidjeti da je za te vlakove vrijeme putovanja Trst-Pula iznosilo cca 3,5 sata, a Buzet-Pula cca 1,5 sat.

Evo malo za usporedbu

Ljubljana-Divača-Pula vozni red 1990/91


Pula-Divača-Ljubljana vozni red 1990/91

Narcis je napisao/la:Evo malo za usporedbu

Ljubljana-Divača-Pula vozni red 1990/91

Bili su to cajti dok smo se 'mali rad...

Nadam se da mi autor ove teme i admin ovog foruma neće zamjeriti jedan OT vozni red .... radi se naime o istoj štreki, ali godina voznog reda je starija od godine koja je definirana u naslovu ove teme

Vozni red Trst - Hrpelje Kozina iz 1912. godine:

Zamjeriti na ovakvom artefaktu
Samo štancaj, ako imaš još tako nešto slično....

Narcis je napisao/la:Samo štancaj, ako imaš još tako nešto slično....

Imam, naravno ... budem

Ovo nije vozni red i nije iz doba iza 1914. godine, ali će dobro poslužiti kao ilustracija kako se u Puli putovalo u doba najstarijih voznih redova. Fotka pulskog kolodvora, stara 110 godina.

Odlično! Još nema ni spomen-lokse ispred kolodvora

Znači da apsolviramo, kako to da je 1914. odnosno 1939. vlaku trebalo manje vremena od Buzeta do Pule nego danas? Provjerio sam, nije problem u gubljenju vremena na križanjima.
Malo mi je to čudno, jer onda su ipak općenito bile niže brzine na prugama nego danas?

Nenek poglej još jedanput, ti si gledao u 1939. brzi vlak (diretto) je vozio sat i pol, a danas brzi Buzet-Pula ipak vozi sat i 20 min cca.