Riječki željeznički ( gordijski ) čvor

S obzirom da je predizborno vrijeme ( sezona lova na lažna obećanja ), pala mi je na um ideja da malo zakuham ( ako se da ) raspravu oko jednog zanimljivog i, po svemu sudeći, teško ostvarivog projekta zvanog Riječko prometno čvorište. Dio toga projekta nalazi se u knjizi A9 ( Krasica-Tijani-Ivani ):
http://www.hznet.hr/knjiga-a9-krasicatijaniivani
Za početak, da vidimo o čemu se govori:

Radi se o vrlo kompliciranom i skupom zahvatu na teškom terenu, a sadrži nekoliko , meni gotovo futurističkih zamisli.
Za početak bi se fokusirao na dionicu Tijani-Krasica uzodvojak prema Ivanima ( hoće li ovaj naš omiljeni kolodvor zablistati u punom sjaju? ) i Bakru.
Promatrana trasa započinje izlazom iz tunela "Gušće" i spojem na trasu postojeće pruge , negdje na području Gušć Drage ( km 164+796, oznaka valjda nove trase ), zatim negdje na najstrmijem dijelu trase dolazi kolodvori TIJANI ( km 645+626 ili po novom 164+090 ), a zatim nova rasputnica TIJANI ( km 161+111 ), VRGLJEVO ( 161+755 ) i GLAVANI ( 0+062 ). Glavni pravac nastavlja kroz tunel Škrljevo ( 2650 m ), prolazi ispod postojeće pruge ( na drugom zavoju od južnog izlaza s kolodvora Škrljevo ) i ulazi u novi kolodvor KRASICA ( 159+490 ).
Osobno mi je zanimljiviji dio kojim se omogućuje dolazak/odlazak iz Bakra i u smjeru Rijeke i Zagreba. Naime,nakon kolodvora Tijani, novi odvojak prolazi preko nadvožnjaka Tijani ( 500 m ), prolazi kroz tunel Humčine ( 375 m ) i uskoro dolazi do kolodvora Ivani/Baltarinovo ( puca me adrenalin ). Na istočnom kraju kolodvora Ivani/Baltarinovo ( otprilike na području gdje ona bijela cestica prelazi sadašnju prugu za Bakar-tamo gdje je Kiki davno imao susret sa zmijurinom ) nalazi se nova mala rasputnica KOSTRENA ( km 6+665 ) sa koje možete na staru prugu prema Bakru ili na nekadašnji spoj kolodvora Ivani s Bakarskom prugom i dalje prema Škrljevu.
S kolodvora Tijani prema istoku imamo 3 mogućnosti; starom prugom u kolodvor Škrljevo i dalje; na tranglu desno prema Glavanima i Bakru ( možete na trianglu Kostrena ponovo na staru prugu-devijacija ) ili nastaviti novom prugom kroz tunel Škrljevo prema kolodvoru Krasica.
Postoji više opcija, ali jedno je sigurno-ovo je nezamislivo skup projekt i veliko pitanje da li je ostvariv ( gledano iz današnje perspektive ). Ali, ja mislim, da će ipak doći vrijeme za željeznicu ( zato sam i otvorio ovu temu ) i da će kamionski lobi ipak pop...
Otvaram raspravu.

Veri mač intrsting !!! Čak mi i ne izgleda tako SF, nego će bit da nismo navikli na željezničke egzibicije u zadnjih 50 godina. Ali ako možemo autocestama pravit svakave monade, ovo sve skupa mi ne izgleda ni 10% riječke obilaznice.

Nego, jedan OT ako se autor theme nebi ljutio: Rijeka-Botovo, nova nizinska, zanima me ulaz u Rijeku. Imali li igdje išta o tome?

Interesantan projekt! Mislim čak da i nije neostvariv, obzirom na postojeće stanje, ali ovo je vezano uz izgradnju nizinske pruge prema Botovu. Ovo je tek vrlo optimistična varijanta krajnjeg jugoistočnog dijela te pruge i njen spoj na postojeću mrežu HŽ.

Sve je uvjetovano razvojem riječke luke, a tamo se, pak, jako malo investira u infrastrukturu (postoje veliki planovi, ali tempo investiranja i izgradnje je prespor), a teret dotle odlazi u Kopar, Trst, Monfalcone, Veneciju... O razvoju industrije neću pričati, jer industrija u budućnosti ne bi niti trebala biti vezana za ovaj odsječak pruge, već za onaj komad prema Kukuljanovu.

Interesira me ovaj trokut na Svetom Kuzmu: gdje je u cijeloj ovoj priči autocesta?

Autocesta je ispod razine pruge. Ako je odvojak desno od postojeće pruge negdje u Tijanima sa viaduktom, znači da ti autoput ostaje ispod

Možda sam već negdje pisao... ali. kako sam zaboravio (ako i gdje) je, kako nećete vi. Podsjećam na projekt (valjda više idejni) nizinske pruge dolinom Kupe. Ona je trebala od Zg do Ri biti duga kojih 114 km. Kad bi joj Kupe ponestalo, prolazila bi kroz 25 km dugi tunel Risnjak i izbila u Škrljevu. Prva zapreka tunelu bila je lova za tunel Risnjak. Onda je Kupa postala granica, a kako bi pruga išla malo s jedne, malo s druge strane - opet ništa. Međutim, sad ulazimo u EU pa granični problem otpada. Ostalo bi pitanje želi li Slovenija dati svoju zemlju za ovu namjenu gledajući koliko bi ona imala koristi od toga. No, ako žele revitalizirati prugu Črnomelj-Vrbovsko, onda bi ih to moglo zanimati. Slijedeći problem je ekološki - zaštita doline leptira, a i izvorište Kupe je u nacionalnom parku.

Ova kićina skica ukazuje na novu prugu koja se diže ispod Krasice prema Križišću i nastavja Vinodolom uspinjući se njegovim obroncima (ima li i tamo kakve bure, pa da se pruga može zatvarati za promet?), voditi kroz ništa, kojih 200-300 m niže od postojeće (jake li nizinske pruge!).

Glede Jeanove prevelike znatiželje... pojam koordinacija u nas nije baš zaživio. Svaka služba (cestari, ajzenbaneri, HEP, plinaši, naftaši...) ima svoju podlogu - K. und K. kartu, i na njoj si ucrtava svoje viđenje budućnosti. Pa onda ne bi bilo čudno da novi kolodvor Krasica bude smješten između dva kraka autoceste. A možda, uštede prostora radi, zauzmu i isti koridor, u 2 razine.

Gornja karta skinuta je sa željezničke stranice. I to tamo izgleda vrlo ozbiljno, za što je potrošeno ohoho vremena, previše da bi se radilo o elaboriranju nekih snoviđenja. Jednom bi moglo nešto bit od toga. Valjalo bi bacit pogled u županijske odn. općinske prostorne planove (PPU, GUP, UPU i sl.). Kostrena ima nešto vrlo ambiciozno za što svi odmahuju rukom - npr u http://www.kostrena.hr/Administration/_Upload/Documents/UPU-N2-karta1-Koristenje-i-namjena-povrsina.pdf se vidi nova cesta od Žurkova poviše Martinšćice prema Dragi. U http://gis.gzr.hr/silverlightwebgis/public.aspx?app=opcinakostrena nema nikakvih naznaka, osim da se do kolodvora Ivani sprema produktovod od rafinerije i da on predstavlja područje izrade posebnog urbanističkog plana (što znači da se ipak nešto iza brda valja), a može se usporediti s gornjom željezničkom kartom i vidjeti gdje je autocesta. Zapravo, kad bolje pogledam, rekao bih da je koridor autoceste ona plava crta na željezničkoj karti.

Da malo podebljam detalje, kako bi se vidila postojeća trasa autoceste-plava tanka crta ( koja ide ispod oba odvojka na trianglu Vrgljevo/Tijani ):

Što se tiče pitanja od Np-a, vezano uz rasplet kolosijeka na riječkom području, zasada još nisam ništa iskopao ( možda uspijem ). Obuhvat ove dionice završava sa ulazom u tunel Gušće, a kako nastavlja dalje, hm.

Nekako sumnjam da bi se išlo u tako veliku investiciju tipa Rijeka-Botovo, a da ulaz u Rijeku ostane na sadašnjem jednom kolosjeku preko nasipa na Podvežici i dalje kroz usjek. Sve ono dalje prema ZG nema onda smisla. Koda bi sad autocesta Rijeka-Zagreb išla od Grobnika dalje, a do tamo da je ostala priključna cesta Franje Račkog-Grobnička cesta-Čavle-Soboli.

Pa nije ni rečeno da se nastavlja starom prugom. Kažem samo da se pruga u Gušć Dragi odvaja desno u tunel Gušće, a zatim ide nekakvom trasom prema Orehovici, Pašcu, ispod Drenove i što ja znam. Nešto je ucrtano na GUP-u grada Rijeke, ali samo osnovni pravac, bez rasputnica i kolodvora.

Odvojak za "stari" kolodvor i "staru" luku će uvijek postojati jer je to jedini pristup putnicima u Rijeku. Bit će to slično kao danas Split

Vezano uz činjenice koje je ranije naveo kolega Gaspa, pronašao sam skicu planiranih novih pruga na širem riječkom području ( izvor naveden ispod skice ):

Lijepo se vide trase i kupske i drežničke varijante. Kupska je oko 23 km kraća.
Zanimljivi su ovi planovi spoja sa drežničke varijante na Ličko Lešće ( prijedlog za novi ekšn-idemo iskolčati trasu ).
Još jedna zanimljivost je ucrtana trasa spoja na istarske pruge Jurdani-Vranja ( vjerojatno na sadašnji kolodvor Učka ).
Na području riječkog prstena pruga prolazi sjevernije od grada i spaja se na Šenpetersku prugu u Jurdanima, čime Jurdani postaju veliko interregionalno čvorište. Trasa drežničke varijante u nastavku se spaja na istarsku prugu u Lupoglavu ( kupska varijanta ide na Vranju ).
Planovi su interesantni, i sasvim dovoljno razrađeni, tako da mi se čini da nedostaje jedino politička volja koja će iznjedriti kakvog sponzora i da gradnja može započeti. Ovu krizu treba iskoristiti za zauzimanje boljih početnih pozicija u novoj ekonomskoj bitci za raspodjelu tereta. Hoćemo li jednom biti pametni?

kico101 je napisao/la:Hoćemo li jednom biti pametni?

"Ma, bog budi s tobom", rekla bi moja punica...

kico101 je napisao/la:Hoćemo li jednom biti pametni?

Ne

Ma bud'te pametni ljudi.
Obzirom na ulaganja u željeznicu u posljednjih 50 godina, s posebnim naglaskom na zadnjih 20 godina, ovo su puste želje i teški SF. I dalje tvrdim (vječiti optimist) da nam s obzirom na sadašnju količinu prometa nizinska pruga nije potrebna, nego samo kvalitetan remont postojeće i pametno upravljanje prometom!!!!!!!!!!!!!!!
Čemu oni silni triangli, vijadukti i tuneli prema Bakru, kao i kolodvorčina od 7 kolosijeka u Ivanima? Za 3 vagona ugljena iz Bakra i par cisterni za Šoiće?

NP-549 je napisao/la:Nekako sumnjam da bi se išlo u tako veliku investiciju tipa Rijeka-Botovo, a da ulaz u Rijeku ostane na sadašnjem jednom kolosjeku preko nasipa na Podvežici i dalje kroz usjek.

Izgradio bi se novi ulaz u Rijeku. Pogledaj situaciju kolodvora Tijani (neka te ne buni to što je karta naopako okrenuta). Od kolodvora prema zapadu se pruga račva u 3 smjera:
1. stari smjer preko kolodvora Sušak-Pećine
2. novi smjer, kuda? bo!
3. riječka obilaznica kroz tunel Gušće prema Jurdanima i -Lupoglavu!!!

LLeon je napisao/la:Ma bud'te pametni ljudi.
I dalje tvrdim (vječiti optimist) da nam s obzirom na sadašnju količinu prometa nizinska pruga nije potrebna, nego samo kvalitetan remont postojeće i pametno upravljanje prometom!!!!!!!!!!!!!!!
Čemu oni silni triangli, vijadukti i tuneli prema Bakru, kao i kolodvorčina od 7 kolosijeka u Ivanima? Za 3 vagona ugljena iz Bakra i par cisterni za Šoiće?

Tako su razmišljali i kada su gradili one nebodere na Rastočinama, da će po svakoj zgradi biti najviše 15 do 20 auta, pa nisu razmišljali da izgrade veliko parkiralište, jer tko će misliti da bi nekad svaka obitelj mogla imati po 2 auta. Kada se gradi novi bazen napravi se gledalište za 1.000 ljudi, jer tko bi pomislio da će Primorje igrati ozbiljnu ulogu u Europi i da je potreba za barem 3 puta toliko kapaciteta. kada se radi nova dvorana na Zametu isto se zaboravlja da ima priredbi koje zanimaju više od 1500 ljudi itd.
Ovaj grad je poznat po malodušnosti i osjećaju manje vrijednosti i zato nam je tako kako je. Zašto Split ima stadion od 60.000 mjesta, a Rijeka 15.000 ( kada je građen Poljud Split je bio manji od Rijeke ), zašto je Zadar izgradio Višnjik, dvoranu NBA kapaciteta, zašto svako selo u Hrvatskoj ima veći autobusni kolodvor od Rijeke ( riječki vlastodršci-oni za koje ovaj grad uporno navija više od 50 godina-smatraju da je postojeći dobar, inače ne bi planirali izgradnju mastodonta koji nikada neće biti dovršen ) itd.
Tako je i s prugom. Zašto bi Rijeka dobila modernu dvokolosiječnu prugu kada se sredstva mogu pametnije raspodijeliti na zaobilaznicu Bibinja, triangl u Svetom Ivanu Žabnom, prugu Zagreb-Pušća Bistra itd.
I onda se čudimo kako to da jedan mali Kopar svemirskim koracima grabi naprijed. nemojte se iznenaditi, ali brzo će nas preteći i Ploče, možda i Zadar ( Gaženica ) jer nemaju kompleks manje vrijednosti. Mi ga, očito, imamo, samo ne znam zašto?

kico101 je napisao/la:...I onda se čudimo kako to da jedan mali Kopar svemirskim koracima grabi naprijed. nemojte se iznenaditi, ali brzo će nas preteći i Ploče, možda i Zadar ( Gaženica ) jer nemaju kompleks manje vrijednosti. Mi ga, očito, imamo, samo ne znam zašto?..

Mislim da LLeon i te kako ima pravo.Ni Kopar ni Ploče ni Zadar nemaju novu prugu, pa izgleda da bježe Rijeci.Mislim da je stvar u menadžmentu luka a ne željeznice.Po mojem skromnem mišljenju prvo treba remontovati i modernizirati postojeću prugu te nabaviti primjerna vozna sredstva,pa tek onda razmišljati o novim prugama.Sanjati pa nije zabranjeno...

Riječku prugu (Karlovac - Rijeka) projektirali su Magyari prije 135 godina za promet od 10.000.000 tona. Nikad, čak ni sa svim koksom, naftom, rudačom i ostalim, nije dostignut promet veći od 7 miliona. Iz gornjeg izvodim zaključak da i LL i Stjepan imaju itekako pravo.

Putnički promet je druga priča, ali mislim da bi 5-6 udobnih (pristojni sicevi, 220V priključnice, WiFi, kafić s civiliziranom ponudom...) vozila EMV/DMV tipa s taktnim voznim redom dobavilo lijepi broj putnica na tu relaciju. Mnogi ne bi imali ništa protiv voziti se 3,5 sata do Zagreba ako pritom može uz kavicu i kroasane prirediti na laptopu materijale za sastanak, pregledati prezentaciju, dovršiti neki tekst... I vratiti se iz Zagreba s polaskom, meknimo, u 18:30 tako da ne ostane prikraćen za domjenak jer mora trčati na zadnji pristojni vlak koji polazi iz Zagreba u vrijeme koje nikom ne odgovara. Ta vozila ne bi trebala biti veća od duplog Šveda (za početak, a poslije ćemo vidjeti). I da (neka me nitko krivo ne shvati), kombinacija u istom vlaku putnika koji plaćaju svoju kartu i umornih željezničara koji s nogama na suprotnom sicu drijemaju ili igraju marjaš nije moguća ni dopustiva.

I jedni i drugi imate pravo. Naravno da ova pruga zadovoljava sadašnje potrebe i one u bliskoj budućnosti, ali nema napretka bez ulaganja. Zar je 1860. bilo 10 milijona prometa? Nije, nit je bilo u planu narednih 30 godina, al su pametni ljudi razmišljali dugoročno. Samo investicije mogu donijet razvoj, a ne čekat obratno.

NP-549 je napisao/la: Zar je 1860. bilo 10 milijona prometa? Nije, nit je bilo u planu narednih 30 godina, al su pametni ljudi razmišljali dugoročno. Samo investicije mogu donijet razvoj, a ne čekat obratno.

Upravo si u dvije rečenice rekao čitav sažetak onoga što sam ( očito bezuspješno ) želio reći s onim usporedbama.
Onaj tko je gradio staru riječku prugu, gradio ju je da ne bude usko grlo slijedećih 100 ( a kako vidimo i više ) godina. Danas, očito, nemamo tako dugoročnih vizija. Sve što radimo ( ceste, pruge, instalacije svih mogućih vrsta ), radimo za slijedećih 10 do 20 godina. A što tada? Ponovna rekonstrukcija. Pogledajte samo koliko puta u 10 godina se prekopavaju gradske ceste-vodovod, pa zakopaj, struja, pa zakopaj, kanalizacija, pa zakopaj, plin, pa zakopaj, svjetlovod,..... Nije potrebno otići predaleko, da bi se vidjelo kako se to može napraviti-iskopaj kvadratni tunel 2x2 metra i unutra položi sve što treba. Kada je potrebna nova instalacija, otvori šahtu, spusti se u tunel i radi što te volja.

Može li netko dokazati koliko je generalni remont STARE PRUGE ( možemo je mi remontirati koliko hoćemo, ali ona je i po nosivosti i po radijusima i po padovima-zaostala ) jeftiniji od izgradnje nove pruge sa svim mogućim prednostima i pruge koja će zadovoljiti slijedećih 100 i više godina? Sjetimo se samo urušavanja potpornog zida kod Zalesine. Hoćemo li uskoro gledati još obrušavanja? Znamo li što znači CJELOVITI remont riječke pruge? Nije to samo zamjena tračnica, kontaktne mreže i tucanika. Objekti su ključni; tuneli, nadvožnjaci, mostovi, nasipi. Neka netko malo baci oko na nasip iznad Lenca. Ne treba biti prevelik stručnjak da se vidi da mu treba temeljita obnova ( puca, ljušti se-pitanje je kada će popustiti ). Isto je i s mostom u Fužinama ( uostalom tamo postoji i trajno ograničenje brzine vožnje ).
A što je sa brzinama vožnje? Uspoređujete prugu za Kopar i riječku prugu.Ne mogu se uspoređivati, jer je koparski strmi odsječak neusporedivo kraći, a od Divače ide dvokolosječna pruga znatno veće propusnosti. Rekao bih čak da je usporedba neumjesna.
Što je s dopuštenim visinama i širinama tereta? Dio nas je bio na ulazu u tunel Kupjak. Pa tu jedva lokomotiva ulazi, a kamo li da se radi o vagonima sa visokim teretom. A slaganje kontejnera na 2 kata je doista science fiction.

Možemo mi ovdje teoretizirati o ekonomskim faktorima koliko hoćemo, ali onaj tko je iskoristio politiku da izgradi modernu ( netko će opet reći-predimenzioniranu ) infrastrukturu, sada je ima i spreman je za tržišnu utakmicu. Mi ćemo remontom na način kako se sada radi, stalno zatvarati pojedine sekcije pruge i smanjivati ionako malu protočnost, a da bi čim završimo zadnji remontirani objekt, morali ponovo remontirati onog prvog i tako u nedogled. A kao što rekoh, pruga je limitirana i nema te modernizacije koja joj može dati prednosti nove dvokolosiječne koja je em kraća, em su znatno veće brzine, manji radijusi i padovi, a troškovi održavanja neusporedivo manji. Ako to želimo i smatramo opravdanim, onda se pitam čemu sve ove rasprave.

Znam da su u ovom društvu ovakvi planovi neostvarivi, ali to nas valjda neće zaustaviti da želimo bolje. To bi trebalo biti prirodno, zar ne?

kico101 je napisao/la:... ali to nas valjda neće zaustaviti da želimo bolje. To bi trebalo biti prirodno, zar ne?

Yesss! (Zato me ljubavnica i ostavila...)

Mislim da smo malo skrenuli s teme. Autor se htio pozabaviti riječkim željezničkim čvorom, a ne isplativosti nizinske pruge.
Svi smo na neki način u pravu- i u krivu. I Kićo koji tvrdi da treba ići stopama graditelja riječke pruge koji su je dimenzionirali za 150 godina u budućnost, ali i Stjepan, jer i Kopar koji je već svjetlosnu godinu ispred i Zadar i Ploče prestižu Rijeku, a nemaju novu prugu. Pruga je samo jedan kotačić u razvoju, a glavni pokretač je politika u gradu i politika države prema gradu.
Slažem se da bi bilo lijepo imati nizinsku prugu, i željeznički tunel kroz Učku, i novi krčki most, i..... ali u ovom trenutku kada je država u stanju kakvom jer ima pametnijih ulaganja od pruge.

Ok, da se (napokon) osvrnem na ovaj čvor. Sve to lijepo izgleda, ali riješio bih to puno jednostavnije. Iz smjera Zagreba, nakon kolodvora Krasica odvojak desno prema Škrljevu. Škrljevo bi postalo neka vrsta ranžirnog kolodvora za vlakove koji se iz Bakra uključuju na nizinsku prugu i obrnuto. Svi oni triangli, tuneli, vijadukti prema Bakru su nepotrebni. Nema prema Bakru toliko prometa za toliku infrastrukturu. Malo ugljena i cementa, a nešto se spominjao i eventualni automobilski terminal. Sve to može ići i onim ficlekom današnje pruge. Nije mi jasno što su planirali na mjestu kolodvora Ivani, čemu 7 kolosjeka? Možda nusprodukti iz rafinerije, preseljenje kolodvora Šoići? U svakom slučaju, kolodvor ne mora biti prolazan, nego krajnji, kako je i nekad bio.

LLeon je napisao/la:...... Autor se htio pozabaviti riječkim željezničkim čvorom, a ne isplativosti nizinske pruge.
Svi smo na neki način u pravu- i u krivu. I Kićo koji tvrdi da treba ići stopama graditelja riječke pruge koji su je dimenzionirali za 150 godina u budućnost, ali i Stjepan, jer i Kopar koji je već svjetlosnu godinu ispred i Zadar i Ploče prestižu Rijeku, a nemaju novu prugu. Pruga je samo jedan kotačić u razvoju, a glavni pokretač je politika u gradu i politika države prema gradu........

Ovo podvučeno je sama esencija trenutka u kojem živimo.......i zato ;
Da je ministar Kalmeta kojim slučajem riječanin danas bi ovakav tekst čitali a u središtu pozornosti bila bi Rijeka

Ministar Kalmeta u obilasku luke Gaženica: “Ovo je projekt stoljeća za Zadar” ; Objavljeno: 30.9.2011. u 17:12

Autor : Mladen Janković

http://www.znet.hr/2011/09/ministar-kalmeta-u-obilasku-luke-gazenica-ovo-je-projekt-stoljeca-za-zadar/

Srdačan pozdrav !

sali je napisao/la:Da je ministar Kalmeta kojim slučajem riječanin danas bi ovakav tekst čitali a u središtu pozornosti bila bi Rijeka

Da je ministar prometa, pomorstva, veza i infrastrukture bilo tko drugi, novac potrošen na izgradnju zadarske luke, pristupne ceste (preko vikenda sam u Kalmetinom kraju, pa ako stignem, poslikat ću južni kraj Kalmetine - četverotračne zaobilaznice Zemunika, koja naprasno završava na gradilištu u Gaženici) i ostale pripadajuće infrastrukture bio bi preusmjeren u razvoj luka Rijeka i Ploče (pod lukom Rijeka mislim na svih devet lučkih terminala) i tamošnje infrastrukture. Tada se ne bi desilo da nam donedavno najveća luka stagnira i gubi teret, a istovremeno se jedva stopedeset kilometara južnije gradi potpuno nova luka sa potpuno novom prilaznom cestom (naravno, otpremanje tereta željeznicom i tamo je tek "nužno zlo").

Da vas pokušam utješiti... drugi su gradili megalomanske stvari, koristili ih jednom-dvaput i onda ih otplaćivali i u narednom životu. Ne kažem da ne valja gledati u budućnost, ali treba s mjerom. Parižlije su svoje Elizejske poljane (a i neke druge ulice) još u pretprošlom stoljeću sagradili tako širokim da ti je trebao bicikl za preći na drugu stranu. Zato na njima danas prometna gužva nije pretjerana. Ali sagraditi neki sportski objekt radi jednog regionalnog ili europskog prvenstva, samo da bi se pokazalo kakve smo face (to još u svijetu rade samo Kinezi i Koreanci, ostali su razumniji, umjereniji i šparniji), a da onda poslije ne znamo što bismo s njim...

Svi ste vi izložili zanimljive i prihvatljive argumente, i svi oni, u određenim uvjetima, stoje. Pitanje je kako situaciju optimirati, prilagoditi je današnjim uvjetima, mogućnostima, ali i realnim vizijama i očekivanjima za budućnost. Svakako u obzir treba uzeti i neke objektivne činjenice. Pođimo od konfiguracije terena. Rijeka na gradskom području ne može imati značajniju zračnu luku. To je svima jasno i točka. Ne ravnaju se brda, ne rade se podzemni hangari. I za luku treba mjesta. Hrvatska nije Monte Carlo, površine dva na dva, da se jeftina luka ne može sagraditi nigdje drugdje. U Rijeci je to teže i skuplje. Sjećam se i jednog stručnog razmatranja, također iz druge polovice šezdesetih, o viziji riječke luke poput hamburške. Ulaz u nju bila bi Vela Vrata a obuhvaćala bi sav kvarnerski bazen. Lučka postrojenja bila bi od Kantride do Kraljevice i na krčkoj obali. Time bi vjerojatno nepovratno stradao turizam. A i zbog relativne zatvorenosti čistoća mora došla bi u pitanje.

Slično je sa željeznicom. Riječka konfiguracija terena ne nudi ni lak pristup, ni jeftino rješenje suvremene željeznice. A bitno je da putnici na odredište stignu brzo. Ni za neke terete to nije nevažno. Nažalost, raspoloživa sredstva i politika prema eventualno zainteresiranim stranim ulagačima ne govore u prilog brzom i dobrom, sveobuhvatnom rješenju. Bojim se da je potpuno nevažno u koliko će se pravaca račvati pruga na papiru iz kolodvora Tijani kad ni jedan pravac u razumno doba neće biti izgrađen. I pitanje je koliko će se još puta takav projekt promijeniti. Sjetite se koliko se dugo radila obilaznica, koliko je suvisla (bar što se tiče brzog pristupa u centar i iz njega), a da ne govorimo o D404. Naravno, bilo je tu itekakvih tehnički zahtjevnih građevina, a bit će ih i na novoj pruzi.

Pred izbore se priča što će se revolucionarno raditi u slijedećem mandatu. Zašto se to nije radilo u dosad u ovom mandatu? Zašto se to ne radi sada? Pa se zapitajmo zašto se rješenju rječkog prometnog željezničkog problema nije pristupilo prije tridesetak i više godina. Pitanje je retoričko - svi manje-više znamo odgovor. Politički trenutak, količina love i njezina (pre)raspodjela. U riječku luku dosad se puno uložilo da bi se sve napustilo. A luka treba dobru prometnu povezanost, prvenstveno željeznicom. Tu su i Koper i Zadar nekako u prednosti, pruge su im lakše, propusnije. Stručnjaci će mi možda nešto zamjeriti ali teško možemo prugu do Fužina rekonstruirati i modernizirati za brzine teretnih vlakova 100 km/h (osim jednokratno nizbrdo). Možda takva, postojeća, pruga i zadovoljava potrebama trenutnog tereta, možda će zadovoljavati i još neko vrijeme, ali znate onu: što je bilo prije - kokoš ili jaje? Jedno vuče drugo, kako ste već ranije lijepo istaknuli. I treba osmišljavati rješenja, ali suvisla i ispravna, i, što je najvažnije: ostvariva.

Pita kićo čemu ove rasprave. I odmah odgovara - jer želimo bolje. A to, bojim se, možemo ostvariti samo sanjarenjem i ovakvim raspravama. Nitko nas neće uzeti za ozbiljno a mi ćemo međusobno podijeliti svoje vizije i na trenutak biti sretni.

Ne znam kamo bih ovo strpao, pa ću ovdje:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Vasilic-Zar-cemo-kopati-sest-kilometara-pruge-i-tunela-radi-izmisljenih-projekata
Babyface priča o nečemu, što očito ne razumije dovoljno. Najlakše je preorati cijeli otok i izgraditi još 6 milijuna apartmana za laku zaradu bez prolivene kapi znoja.Pa čovjek kaže:
"Sparožić i Vasilić poručili su javnosti, a osobito županu Zlatku Komadini, da nema šanse da prihvate da se u novi Županijski prostorni plan ucrta nova luka i željeznički most u Omišlju"
Koga oni farbaju? Zar doista misle ( ako je i u predizborne svrhe, previše je ) da njih dvojica posjeduju dovoljno moći da zauzdaju moć krupnog kapitala i njegove interese? Vjerojatno od luke i pruge i neće biti ništa u doglednoj budućnosti, ali ukoliko big brother prosudi da će na vozu biti ranžirni kolodvor sa 19 kolosijeka, onda će tako biti. A Darijo i njegov kompić mogu svirati mijeh na lokalnoj terasi.

Čin drugi:
"Naše općine i gradovi su naša zemlja, naše vlasništvo, i ne može nam Županija nametati svoja rješenja. Županija svog prostora nema, i nema pravo planirati ništa na našemu, niti dirigirati kako ćemo živjeti. Uostalom, županije ionako više nemaju nikakvog smisla – rekao je Sparožić."
Zar je cijenjeni gore navedeni gospodin otok Krk dobio u nasljedstvo ( kaže NAŠ )? Čovjek bi ubrzo ( nakon izbora ) mogao shvatiti surovu stvarnost, a to je da bi jedan grad i 6 općina lako mogli postati 1 općina kao nekad, a silni deseci općinskih službenika postati višak.

Čin treći:
"Novi most mora biti visok najmanje 60 metara, a svi valjda zaboravljaju da željeznica podnosi nagib od maksimalno jedan posto. Dakle, iako je između mosta i Omišlja kilometar i pol udaljenosti, zapravo bi se trebalo sagraditi šest kilometara pruge, da bi željeznica mogla savladati pad od 60 metara nadmorske visine do Omišlja. Zar netko misli da ćemo dopustiti da se Krkom iskopa četiri i pol kilometara tunela do Omišlja, da se sve razori i uništi, radi nečijih izmišljenih projekata – rekao je Darijo Vasilić. "
Ne znam da li treba komentirati ove ordinarne gluposti iz kojih i prosječan čitatelj/glasač koji je malo tehnički obrazovan, može shvatiti koliko je zapravo stvarno obrazovanje naših političara ( ne samo Vasilić, nego i Komadina i drugi koji nam se nude da će nas prosvijetliti, samo treba napravti mali kružić ). Kaže čovjek da svatko zna da željeznica ne može savladati uspon veći od 1% ( 10 promila ). Ne znam uz pomoć koje magije 50 godina stare žutke savladavaju uspone od 2,6% na riječkoj pruzi, jer po Vasiliću je to nemoguće.
I za kraj, kaže čovjek da će iskopom 4 i pol kilometra tunela ( ne znam gdje je izvukao ovu brojku ) sve biti razoreno i uništeno. Da baš je sve razoreno i uništeno u jednom Tokiju, Parizu ili New Yorku gdje pola tranzitnog prometa ( osobito željezničkog ) ide pod zemlju. Naravno treba graditi ceste uz koje idu veći tuneli i iskopi ili veći usponi, a ispusi diesel motora su čista ekologija.

Isprike zbog mnogo ironije, ali ovo je da čovjek ne povjeruje.

Lijepo je štititi svoje. Pogotovo ako se možeš zatvoriti sam u sebe i ne biti ovisan o nikome. Ne znam detalje pa samo glasno pitam: kad otočani plaćaju brodsku kartu do kopna manje nego ja tramvajsku - tko podmiruje razliku? Oni sami iz prireza svojih općina ili šira društvena zajednica? Ne plaćaju li krčani neku povlaštenu cijenu za krčki most? Opet isključivo subvencijama 7 krčkih općina?

Lijepo je štititi svoje. Ali ne baš na štetu drugoga. Popunjavanje Vodovodne lučkim postrojenjima stav je u najmanju ruku jednak željezničkom usponu od 1%. Pa kad krene kontejnerski promet iz Vodovodne na Brajdicu... A možda bi se i neki krak pruge mogao dovesti drito u Vodovodnu. Od kolodvora je to svakako puno kraći tunel nego onaj njihov na Krku.

Lijepo je štititi svoje. Krajolik od mosta do Omišlja je i inače prelijep, stoljetne sredozemne šume, rijetko raslinje, privlačni geomorfološki oblici, nova cesta idealno sljubljena s prirodom... zaista bi to bilo šteta devastirati nekom prugom. A i buka vozila bi smetala svim onim naseljima duž trase.

Svi mi želimo poticati razvoj. Uključivo industrijski. Proizvodni. Onaj koji stvara dohodak. Samo, nek se to događa negdje drugdje, a ne kod mene, u mom vilajetu. U redu, razumijem, kod nas se prečesto išlo silom do ostvarenja nekog cilja čije ostvarenje onda nije bilo popraćeno svim što treba za njegovo uredno i sigurno funkcioniranje. Sjetite se TE Plomin i natezanja oko filtera. S normalnim objašnjenjem: e pa filter košta toliko i toliko, to je jaaako skupo i za to u ovoj fazi nismo predvidjeli sredstva. I gotovo. Nek' se dimi. Glavno da radi. Kako - nije bitno! Pa onda ne bi bilo dobro ni da lučko-željeznički terminal na Krku nakaradno završi.

I ne bit naivan. Što se sve nije ucrtavalo u prostorne planove. Imao sam (budala bacila!) prostorni plan Zagreba iz 1956. S riječnim rukavcem i riječnom lukom na području današnjeg Zapruđa i Bundeka. Željeznice posvuda. Itd. itd. A onda je, valjda, netko zavirio i u novčanik. Ili došla nova generacija arhitekata-urbanista. Koja je željela ostaviti svoj pečat.

Život damo - prugu na Krk ne damo! Sve dok netko ne skuži da je pruga in.