Riječki željeznički ( gordijski ) čvor

Pfaff je napisao/la:Riječku prugu (Karlovac - Rijeka) projektirali su Magyari prije 135 godina za promet od 10.000.000 tona. Nikad, čak ni sa svim koksom, naftom, rudačom i ostalim, nije dostignut promet veći od 7 miliona. Iz gornjeg izvodim zaključak da i LL i Stjepan imaju itekako pravo.

Pitanje je samo čega 10 miliona i čega 7 miliona? Rekao bih da se 7 milona odnosi na težinu tereta, a projektiranih 10 miliona bi se moglo odnositi i na težinu vlakova. Kad se uzme u obzir da je ovih 30% kojih fali do punog kapaciteta pruge otprilike teržina vagona i lokomotiva, onda bi se došlo do toga da je stara pruga ipak bila na maksimalnom kapacitetu, uostalom ako se lukom počne upravljati kak se spada onda bi ova pruga bila itekako tijesna, jer tereta ima samo zaobilazi Rijeku. Zapravo mislim da je izgradnja pruge povezana sa razvojem luke i obratno, dakle ta dva projekta su zapravo jedan, jer jedan bez drugoga nemaju smisla.
Sad sam malo otišao vam teme pa da se vratim. Radi se o potrebi kolodovra u Ivanima i ovih triangala. Mislim da je taj kolodvor za slaganje kompozicija, jer kolodvori u samom gradu imaju problema sa dužinom, a tu mislim ponajprije na Brajdicu gdje se ne može sastaviti vlak duži od mislim 300m, a to je prekratko. Onda bi se izvlačili vlakovi do Ivana i tamo slagali i od tamo kretali dalje prema unutrašnjosti. Škrljevo mislim da za to nebi moglo poslužiti jer je uspon od Tijana mislim oko 25 promila, dok je za Ivane 10 promila, uostalom morao bi se napraviti spoj Škrljeva sa novom prugom u smjeru Zagreba, a i to bi bilo isto tako skup pothvat, a i skupa bi bila eksploatacija s obzirom na uspon, tako da Ivani imaju smisla, a i nije to nikakav SF projekt, a niti skupo kad se uzme u obzir da je to dio velikog projekta.

ICE-3M je napisao/la:

Pfaff je napisao/la:Riječku prugu (Karlovac - Rijeka) projektirali su Magyari prije 135 godina za promet od 10.000.000 tona. Nikad, čak ni sa svim koksom, naftom, rudačom i ostalim, nije dostignut promet veći od 7 miliona. Iz gornjeg izvodim zaključak da i LL i Stjepan imaju itekako pravo.

Pitanje je samo čega 10 miliona i čega 7 miliona? Rekao bih da se 7 milona odnosi na težinu tereta, a projektiranih 10 miliona bi se moglo odnositi i na težinu vlakova. Kad se uzme u obzir da je ovih 30% kojih fali do punog kapaciteta pruge otprilike teržina vagona i lokomotiva, onda bi se došlo do toga da je stara pruga ipak bila na maksimalnom kapacitetu, uostalom ako se lukom počne upravljati kak se spada onda bi ova pruga bila itekako tijesna, jer tereta ima samo zaobilazi Rijeku. Zapravo mislim da je izgradnja pruge povezana sa razvojem luke i obratno, dakle ta dva projekta su zapravo jedan, jer jedan bez drugoga nemaju smisla.
Sad sam malo otišao vam teme pa da se vratim. Radi se o potrebi kolodovra u Ivanima i ovih triangala. Mislim da je taj kolodvor za slaganje kompozicija, jer kolodvori u samom gradu imaju problema sa dužinom, a tu mislim ponajprije na Brajdicu gdje se ne može sastaviti vlak duži od mislim 300m, a to je prekratko. Onda bi se izvlačili vlakovi do Ivana i tamo slagali i od tamo kretali dalje prema unutrašnjosti. Škrljevo mislim da za to nebi moglo poslužiti jer je uspon od Tijana mislim oko 25 promila, dok je za Ivane 10 promila, uostalom morao bi se napraviti spoj Škrljeva sa novom prugom u smjeru Zagreba, a i to bi bilo isto tako skup pothvat, a i skupa bi bila eksploatacija s obzirom na uspon, tako da Ivani imaju smisla, a i nije to nikakav SF projekt, a niti skupo kad se uzme u obzir da je to dio velikog projekta.

Ad. 1. Tona tereta
Ad. 2. U posjedu sam jednog onodobnog projekta HŽ-a gdje se upravo Ivani predviđaju za slaganje kompozicija i pranje vagona s produženjem kolosjeka da bi se omogućila priprema vlakova za Brajdicu. Možeš pohvaliti samog sebe da dobro razmišljaš!

Dobro je ICE-3M uočio. Teret je teret, dakle neto veličina. Vagoni i lokomotive su mu ambalaža, dakle tara veličina. Pruga treba podnijeti sve to skupa, dakle bruto masu. Sad ću ja pitati (jer, naravno, ne znam) - kakav je u magyarsko doba bio odnos tih neta i tare, a kakav je danas? Bruto, naravno, mora ostati isti.

Ili, možda, proračun na drugi način. Ja, naravno, opet ne znam kako se u teoriji željeznica proračunava kapacitet pruge pretvoren u masu. Ako je riječ o tehničkim karakteristikama koje osiguravaju najveću propusnost vlakova, pa se iz toga izračunava njihov broj (gdje se u takav izračun uvodi i brzina vlaka), pa se odredi koliko svaki vlak može povući tereta i to pomnoži s brojem vlakova - eto kapaciteta. Ali danas jedan vlak barem istom brzinom može povući veći teret nego nekad. Znači: u isto vrijeme može se prevoziti više tereta. Vrijede li nekadašnji polazni parametri i danas? Ili se, možda, sve računa sa zamišljenim neprekinutim vlakom, dužine jednake dužini pruge, pa je u tom slučaju izračunata vrijednost kapaciteta vječna ?!