Zima 2013 / 2014

Kiša, kiša, kiša, popolava.....
Prometnica Podhum - Soboli opet zatvorena zbog poplave










Na cesti Podhum - Jezero malo surfamo......

Čak 84 litre kiše u manje od 24 sata palo je u Crnom Lugu u podnožju Risnjaka, prema mjerenjima na meteorološkoj postaji DHMZ-a jutros u 7 sati, a sličnih, pa i još obilnijih oborina bit će sve do sutra navečer. Pritom će, osim kiše, biti i snijega, danas najprije samo u višim dijelovima, uglavnom Gorskog kotara i Like, a od večeri, i posebice noći, i na nižim nadmorskim visinama gorske Hrvatske, uz gotovo sigurno stvaranje snježnog pokrivača, ponegdje i većeg od 10 centimetara

U srijedu je snijeg vrlo vjerojatan i u nizinama središnje Hrvatske, pa i zapadne Slavonije, gdje se također ne smije isključiti mogućnost stvaranja tanjega snježnog pokrivača. Snijega će biti i u nekim planinama Dalmacije, a uz buru vjerojatno i mjestimice na sjevernom Jadranu, ponajprije oko Rijeke i Senja, javlja HRT

Najmanje oborina, ponegdje čak možda i nimalo, bit će u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, gdje će u većini sljedećih dana najviša dnevna temperatura zraka biti među najvišima u Hrvatskoj.

Nakon današnje iznadprosječno visoke temperature, koja je u mnogim mjestima već ujutro bila viša nego što je u ovo doba godine uobičajena oko podneva, sutra će gotovo diljem Hrvatske biti hladnije. U Gorskome kotaru vjerojatno uz najvišu temperaturu zraka samo oko 0°C.

U četvrtak je velika vjerojatnost najhladnijeg jutra u većini Hrvatske, uz temperaturu zraka mjestimice u unutrašnjosti i nižu od -5°C, ponajprije u gorskim krajevima. No, već tijekom dana zamjetno će zagrijati, a na još toplije vrijeme valja se pripremiti od petka do nedjelje, kada će najčešća najviša temperatura zraka biti uglavnom od 15 do 20°C.

Do gotovo proljetnog vikenda valja se strpjeti, a i izdržati mnogima nepovoljne vremenske uvjete danas i sutra. Upozorenja o ponegdje obilnoj oborini i jakom vjetru prognostičari DHMZ-a već su izdali i na stranicama Meteoalarm sustava.

borna je napisao/la:... Pritom će ... biti i snijega, danas najprije samo u višim dijelovima, uglavnom Gorskog kotara i Like, ...

Eto Pfaffomiru novog "veselja"    (kako je krenulo neće on dobit internet do ranog proljeća!)

13:00 - Iz zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obavještavaju da je u Gradu Zagrebu proglašeno redovito stanje obrane od poplave, od 11 sati vodostaj Save u porastu je i sada je iznad 350 centimetara. Na širem gradskom području, došlo je do prelijevanja vode po kolnicima. Neke ceste su zatvorene, a promet otežan. Redovno stanje obrane od poplave za Grad Zagreb proglašava se na vodostaju od 350 centimetara, a izvanredne mjere 450 centimetara.
12:00 - Iz zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obavještavaju da je u Gradu Zagrebu proglašeno redovno stanje obrane od poplave, od 11 sati vodostaj Save je u porastu i sada je iznad 350 centimetara. Otkad postoje mjerenja, u posljednja 24 sata na zagrebačkom je području palo najviše kiše dosad, rekao je Zoran Vakula za HRT.
Vrhunac vodenog vala očekuje se u Zagrebu u 13 sati.
Zbog obilne kiše, punih kanala te natopljene zemlje poplave od rano jutros ugrožavaju više naselja na velikogoričkom području, a najkritičnije je u Buševcu, Rakitovcu, Mraclinu, Petrovini i Ribnici, gdje je voda ušla i u obiteljske kuće.
Velikogorički Stožer za zaštitu i spašavanje najavio je jutros sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda, radi naglog porasta Save i vodenog vala koji se očekuje u podne te istovremenog porasta Kupe. Nakon sastanka bit će objavljene daljnje mjere koje će se poduzimati u cilju zaštite i spašavanja.
Na terenu su s vatrogascima bili i velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te zapovjednik Stožera Stjepan Kos. "Činimo sve što je u našoj mogućnosti, a kada od Hrvatskih voda dobijemo daljnje informacije i smjernice, nastavit ćemo s usmjerenim aktivnostima kako bismo učinili maksimalno moguće za naše mještane", poručio je gradonačelnik Barišić.
Predstavnici Stožera u kontaktu su sa zapovjedništvom Vatrogasne zajednice i predsjednicima mjesnih odbora ugroženih naselja, a građani se pozivaju da sve potrebe prijave na broj 112 ili izravno u Stožer Velike Gorice na broj telefona 01/6269900 ili na mobitel 091/5324531.
Stožer za zaštitu i spašavanje Zagrebačke županije priopćio je kako je jutros održao izvanrednu sjednicu. Zaključeno je kako je uslijed obilnih kiša, topljenja snijega, rasta podzemnih voda te začepljenih kanala došlo do plavljenja na više lokacija na području Velike Gorice, Vrbovca, Ivanić-Grada, Dugog Sela, Sv. Ivana Zeline te općina Gradec, Rakovec, Farkaševec, Pisarovina, Orle, Pokupsko i Brckovljani.
Stanje na području Vrbovca i dalje je ozbiljno, osobito u naselju Luka, a naselju Brčevec može se prići cestom, što jučer nije bio slučaj. Zoran Marković iz Hrvatskih voda istaknuo je i kako je najkritičnije na velikogoričkom području tj. u Petrovini, Mraclinu i Čičkoj Poljani.
Na većini ugroženih lokacija na području Zagrebačke županije na snazi su redovne mjere obrane od poplave, a jutros iza 5 sati proglašeno je izvanredno stanje na zaštitnoj vodnoj građevini u Poljanskom Lugu. Tamo je u 7 sati izmjeren maksimalni vodostaj ikad od 622 centimetra.
Damir Pilčik iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Zagreb te Josip Novosel iz Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije istaknuli su kako su iznimno zadovoljni s aktivnostima lokalnih snaga i vatrogasaca.
Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo upozoravaju stanovnike da postoji opasnost da je uslijed nadiranja voda došlo do onečišćenja bunara i lokalnih vodovoda. Stanovnici se mole da bistru vodu iz bunara ili lokalnih vodovoda prije konzumiranja ili pak napajanja životinja prethodno prokuhaju.
Prokuhanu vodu treba ohladiti i odmah konzumirati, ili je nakon prokuhavanja treba spremiti u hladnjak kako ne bi došlo do razvoja određenih bakterija. Ukoliko je voda zamućena ne smije se konzumirati niti nakon prokuhavanja, budući da se prokuhavanjem ne uništavaju kemijske tvari koje su dospjele u vodu. Prema saznanjima Stožera, voda iz javnih vodovoda nije zagađena i može se nesmetano konzumirati.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i načelnik Stožera zaštite i spašavanje Zagrebačke županije Rudolf Vujević obići će danas u 11 sati najkritičnije lokacije ne području Vrbovca, a u 13,30 sati područje Velike Gorice.
Sljedeća sjednica Stožera zaštite i spašavanja Zagrebačke županije zakazana je večeras u 18 sati, stoji u priopćenju.

U Gorskom kotaru, u kojem se još zbrajaju štete od posljedica ledene kiše, nove probleme noćas je izazvao snijeg uzrokovavši kvarove na dva dalekovoda, od kojih je jedan jučer podignut

U do nedavno ledom okovanom Gorskom kotaru noćas je palo novih deset do 20 centimetara snijega koji je uzrokovao kvarove na dva dalekovoda kod Broda na Kupi prema Kuželju i na dalekovodu prema Čabru, koji je baš jučer podignut, izvijestio je HEP na svojim internetskim stranicama.

Monterske ekipe krenule su rano jutros prema mjestima prekida i nastojat će oba dalekovoda što prije ponovno osposobiti i pustiti u pogon. HEP navodi da je do sinoć struja stigla do još 88 kupaca električne energije u Gorskome kotaru. Bez struje je 1.957 kupaca ili 12 posto, a električnom energijom iz agregata opskrbljeno su 2.573 kupca.
Najbolje je stanje na područjima Brod Moravica, Ravne Gore i dijelu Karlovačke županije gdje svi kupci imaju struju, kao i na području Vrbovskog gdje je svega jedan posto kupaca bez električne energije. Slijede Skrad, Delnice i Mrkopalj sa četiri, šest i osam posto kupaca bez napona.

Najteže je stanje na čabarskome području te području općina Fužine i Lokve gdje je upravo zbog toga angažirano i najviše ljudstva i mehanizacije od ukupno više od 220 montera.

Ekipe Hrvatske elektroprivrede (HEP) s oko 200 ljudi svakodnevno su na terenu u Gorskom kotaru te bi u idućih nekoliko dana više od 90 posto kućanstava trebalo dobiti struju, a prve procjene šteta od jakog leda i snijega na elektroopskrbnom sustavu procjenjuju se na minimalno 50 milijuna kuna

Izvijestio je to na na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave HEP-a Tomislav Šerić ističući kako je za HEP situacija u Gorskom kotaru s jakim ledom i snijegom te time prekinutom i otežanom distribucijom električne energije najteža mirnodopska situacija, ali i šteta u povijesti te kompanije.

Naveo je kako je u Gorskom kotaru s današnjim danom bez struje još oko pet tisuća kućanstava od 23 tisuće kućanstava. Još jučer bilo ih je bez struje oko 6.300, što znači da je u jednom danu struju dobilo više od tisuću i što govori o velikim naporima i trudu HEP-ovih ekipa na terenu.

To je područje zapravo odsječeno od hrvatskog energetskog sustava, ali na sreću nije utjecalo na njegovo ukupno funkcioniranje, kazao je predsjednik Uprave HOPS-a Miroslav Mesić iznijevši podatke da je u Gorskom kotaru totalno oštećeno, slomljeno i slično 14 dalekovoda i 30-ak stupova, za čiju će sanaciju trebati nekoliko mjeseci.

Kućanstva struju sada dobivaju ili iz već sanirane naponske mreže ili iz 18 agregata koliko je HEP maksimalno mogao postaviti, s obzirom da tzv. mrežni agregati mogu raditi samo ako se napajaju iz mreže, pa je time još važniji rad ekipa na za sada privremenoj sanaciji mreže koliko okolnosti dopuštaju, istaknuo je pomoćnik direktorice HEP-ODS-a Ante Pavić.

Naglasio je da su električni vodovi, dalekovodi i stupovi u Gorskom kotaru toliko oštećeni da će za konačnu sanaciju trebati dosta vremena i novca.
Dalekovode i stupove mogu naručiti jedino od tvrtke Dalekovod, a kako oni to rade za cijelu regiju i šire, i o njihovim će proizvodnim kapacitetima ovisiti konačna sanacija, kazao je Pavić.

Najavio je da ovih dana slijedi zamjena ljudi i ekipa na tom vrlo zahtjevnom terenu na koji dolaze praktički iz cijele Hrvatske, dodajući da se tamo radi u vrlo ekstremnim uvjetima, da je dosta mreže još potpuno nepristupačno pa im pomažu ekipe iz Hrvatskih šuma i HGSS-a, te da nije tamo lako naći smještaj i hranu za sve njih, ali uspijevaju.

Događa se, kaže Pavić, i da pojedine dionice mreže koje su danas sanirali sutra opet 'puknu' jer su ih polomile zaleđene grane pale s drveća, dok su dalekovodi okovani znatno većim ledom nego su projektirani da izdrže.

Na upit novinara o podzemnim i nadzemnim mrežama te da je premijer Zoran Milanović kazao da bi tamo trebalo biti više podzemne mreže, i Pavić i Šerić su naznačili da je na području Gorskog kotara već 'kablirano' (podzemno) 37 posto mreže te da se to radi u skladu s geološkim i drugim optimalnim mogućnostima na određenom području, dok su na upit zašto nije angažirana vojska kazali da su s u stalnom kontaktu s postojećim kriznim stožerom koji procjenjuje situaciju i u skladu s njom reagira.

Na šumama Gorskog kotara su u prošlih nekoliko dana zbog vremenskih nepogoda nastale velike štete, koje je teško točno procijeniti, ali se, prema prvim procjenama, radi o šteti od više stotina milijuna kuna, izjavio je danas član uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok

Predstavnici Hrvatskih šuma danas su obišli područje Čabra i Gerova, koje je najteže pogođeno.

Ištok je kazao da se izravne štete samo na području Čabra i Gerova procjenjuju na više desetaka milijuna kuna i da su u obilasku utvrdili velike štete na bukovim stablima.

Procjenjujemo da je 90 do 100 posto stabala na tom području oštećeno, rekao je ističući da je riječ o pretežito mladim stablima, koje će se morati posjeći, a da zrelija stabla imaju šanse preživjeti.

Raduje da je jela gotovo neoštećena, dodao je.

Ištok je rekao da se, također prema procjenama, na području Gerova i Čabra radi o gotovo milijun kubika drvne mase, koju će trebati posjeći i izvući iz šume.

Na upit o sanaciji i financijskim štetama, kazao je da Hrvatske šume imaju zakonsku obvezu sanirati štete u roku od dvije godine, ali da će to biti teško ostvarivo budući se radi o velikom zahvatu.

Nama šumarima je važno stanje oštećenih staništa, kojima će trebati puno godina da se vrate u prijašnje stanje, naglasio je.

Na upit o tijeku sanacije, odgovorio je da će se najprije sanirati ono što može predstavljati opasnost, odnosno stabla uz ceste, koje su zatrpane drvećem, a kasnije će se sanirati i unutrašnjost šuma.

Poplave su pogodile i zagrebačko naselje Jarun. Mještani od jutra postavljaju vreće pijeska i grade zečje nasipe kako bi se obranili od vode. Iako za sada nema opasnosti za obližnje kuće, iz Hrvatskih voda su zamolili građane da pomaknu svoje automobile kako ih voda ne bi oštetila.

Postoji opasnost da se voda potpuno izlije iz odvodnog kanala na prometnicu koja vodi oko Velikog jezera. Tijekom dana očekuje se i potpuno zatvaranje prometnice.

Poplavio je otok Vrapčak u blizini Jaruna, a voda je poplavla dječje igralište i jedan dio trim staze u sklopu ŠRC Jarun.

Širom zemlje postoje opasnosti od odrona zemlje, a najgore je u Zagrebu na adresi Črnomerec 95a gdje se komad zemlje odronio na obiteljsku kuću. Materijalna šteta nije veća samo zbog oraha koji je zaustavio odron.

Jaka kiša i oborinske vode aktivirale su nesanirano klizište kod zaštićenog Židovskog groblja na Dubovcu nadomak Karlovcu. Porušeni su i zatrpani mnogi spomenici i grobovi, koji su zaštićena spomenička baština, te prijeti urušavanje stupa dalekovoda i obiteljske kuće.

17:11 Kosinjska dolina ispod Velebita ponovno je poplavljena. Raste vodostaj rijeke Like, a sela Podjelar, Šušanj i Vukelići su prometno odsječeni.
16:33 Pomozite nam, u vodi smo do koljena, zavapila je Ivanka Dianežević (34) iz Rakitovca pokraj Velike Gorice. Ona je u 7.30 ujutro uspjela spasiti dvije krmače, tri svinje od 60 kg, ali sdu još 3 krave i jedno tele ostale zarobljene u štali, piše 24sata.
Šest kuća u Rakitovcu je pod 40 centimetara vode. Jedva se prolazi, stanovnici su šokirani, ne sjećaju se kad se zadnji put ovako nešto dogodilo.
16:25 Val rijeke Save će tokom dana biti visine od oko 820 cm, a očekuje se da će na velikogoričko područje stići oko ponoći. Stožer za zaštitu i spašavanje Grada Velike Gorice je donio zaključak o kontinuiranom ispitivanju vode iz bunara, a za naselja Lekneno i Kuče postavljene su i cisterne s pitkom vodom. VG vodoopskrba postavlja i slavine na hidrante u mjestima koja imaju razvijenu vodoopskrbnu mrežu. Crveni križ je osigurao 10 velikih isušivača za građane kojima je voda ušla u stambene objekte, a za eventualnu potrebu osigurana je OŠ Vukovina kao evakuacijski centar.
16:00 Vodostaj Kupe i dalje raste, a u 16 sati izmjeren je vodostaj od 815 centimetara.
15:46 Voditelj glavnog odijela obrane od poplava Hrvatskih voda Zoran Đuroković je u Karlovcu rekao kako su poplave koje su zahvatile Hrvatske ekstremne, te da su već u pet sati proglašene izvanredne mjere od poplava.
- Vodostaj je već premašio vodostaj iz siječnja prošle godine, a vjerojatno će premašiti i maksimalan vodostaj iz 2010. Čini se sve kako bi se pomoglo lokalnom stanovništvu. Nastojimo evakuirati odakle god je moguće. Iz kanalizacijskog sustava pokušavao zaustaviti da ne dođe do dodatnog pogoršanja sa zaobalnim vodama, ispumpavamo iz podruma. Puno je nebranjenih područja, ogromno je područje i nije bilo moguće zečjim nasipima obraniti veći dio. Dodatno, stanje se može unaprijediti tek dodatnom gradnjom nasipa i ukupnog sustava obrane od poplave grada Karlovca. Ove godine dovršit će se nasip za zaštitu Gornjeg Mekušja koja je ukupna investicija vrijedna 35 milijuna kuna tako da ćemo barem riješiti to područje. Treba reći da za dovršiti ukupni sustav grada Karlovca treba između 300 i 350 milijuna kuna. Veći dio odgovarajuće dokumentacije je već izrađen i nastojat će se aplicirati na europske fondove - rekao je.
15:37 Vodostaj Kupe iznosi 813 centimetara i u stalnom je porastu.
15:15 Zbog opasnosti od poplava Oružane snage RH su u stanju pripravnosti i od jutros kontaktiraju s predstavnicima Hrvatskih voda i Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), no do sada još nisu primili nikakav poziv za pomoć.

Potvrdila je to Hini glasnogovornica Ministarstva obrane Ana Bulić.

Ako je potrebno pripadnici Oružanih snaga će pomoći u zaštiti stanovništva, materijalnih dobara i drugog, te su spremni na eventualni poziv, a sve će se raditi u koordinaciji s predstavnicima Hrvatskih voda i DUZS-a, dodala je Bulić.
14:25 Dio Lekenika je od sinoć odsječen od prometnica, a poplavljen je i dio Pešćenice. Veće količine padalina, topljenje snijega i visoki riječni vodeni val koji dolazi Kupom od Karlovca i Savom od Zagreba sve više ugrožavaju sisačko područje, na kojem su proglašene redovite mjere obrane od poplava, a u Sisku je održana izvanredna sjednica Stožera za zaštitu i spašavanje.

13:48 'Umjesto 15 milimetara, u Karlovcu je palo 66 milimetara. Tako da je, na količinu vode koju smo imali do sada, ovo dodatni udar i danas imamo vodni val u Karlovcu s dosta visokim kvotama. To je ono što nas najviše u ovom trenutku muči i sve interventne jedinice su na tom području', rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić.
13:00 - Iz zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obavještavaju da je u Gradu Zagrebu proglašeno redovito stanje obrane od poplave, od 11 sati vodostaj Save u porastu je i sada je iznad 350 centimetara. Na širem gradskom području, došlo je do prelijevanja vode po kolnicima. Neke ceste su zatvorene, a promet otežan. Redovno stanje obrane od poplave za Grad Zagreb proglašava se na vodostaju od 350 centimetara, a izvanredne mjere 450 centimetara.
12:00 - Iz zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama obavještavaju da je u Gradu Zagrebu proglašeno redovno stanje obrane od poplave, od 11 sati vodostaj Save je u porastu i sada je iznad 350 centimetara. Otkad postoje mjerenja, u posljednja 24 sata na zagrebačkom je području palo najviše kiše dosad, rekao je Zoran Vakula za HRT.
Vrhunac vodenog vala očekuje se u Zagrebu u 13 sati.
Zbog obilne kiše, punih kanala te natopljene zemlje poplave od rano jutros ugrožavaju više naselja na velikogoričkom području, a najkritičnije je u Buševcu, Rakitovcu, Mraclinu, Petrovini i Ribnici, gdje je voda ušla i u obiteljske kuće.
Velikogorički Stožer za zaštitu i spašavanje najavio je jutros sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda, radi naglog porasta Save i vodenog vala koji se očekuje u podne te istovremenog porasta Kupe. Nakon sastanka bit će objavljene daljnje mjere koje će se poduzimati u cilju zaštite i spašavanja.
Na terenu su s vatrogascima bili i velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić te zapovjednik Stožera Stjepan Kos. "Činimo sve što je u našoj mogućnosti, a kada od Hrvatskih voda dobijemo daljnje informacije i smjernice, nastavit ćemo s usmjerenim aktivnostima kako bismo učinili maksimalno moguće za naše mještane", poručio je gradonačelnik Barišić.
Predstavnici Stožera u kontaktu su sa zapovjedništvom Vatrogasne zajednice i predsjednicima mjesnih odbora ugroženih naselja, a građani se pozivaju da sve potrebe prijave na broj 112 ili izravno u Stožer Velike Gorice na broj telefona 01/6269900 ili na mobitel 091/5324531.
Stožer za zaštitu i spašavanje Zagrebačke županije priopćio je kako je jutros održao izvanrednu sjednicu. Zaključeno je kako je uslijed obilnih kiša, topljenja snijega, rasta podzemnih voda te začepljenih kanala došlo do plavljenja na više lokacija na području Velike Gorice, Vrbovca, Ivanić-Grada, Dugog Sela, Sv. Ivana Zeline te općina Gradec, Rakovec, Farkaševec, Pisarovina, Orle, Pokupsko i Brckovljani.
Stanje na području Vrbovca i dalje je ozbiljno, osobito u naselju Luka, a naselju Brčevec može se prići cestom, što jučer nije bio slučaj. Zoran Marković iz Hrvatskih voda istaknuo je i kako je najkritičnije na velikogoričkom području tj. u Petrovini, Mraclinu i Čičkoj Poljani.
Na većini ugroženih lokacija na području Zagrebačke županije na snazi su redovne mjere obrane od poplave, a jutros iza 5 sati proglašeno je izvanredno stanje na zaštitnoj vodnoj građevini u Poljanskom Lugu. Tamo je u 7 sati izmjeren maksimalni vodostaj ikad od 622 centimetra.
Damir Pilčik iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Zagreb te Josip Novosel iz Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije istaknuli su kako su iznimno zadovoljni s aktivnostima lokalnih snaga i vatrogasaca.
Iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo upozoravaju stanovnike da postoji opasnost da je uslijed nadiranja voda došlo do onečišćenja bunara i lokalnih vodovoda. Stanovnici se mole da bistru vodu iz bunara ili lokalnih vodovoda prije konzumiranja ili pak napajanja životinja prethodno prokuhaju.
Prokuhanu vodu treba ohladiti i odmah konzumirati, ili je nakon prokuhavanja treba spremiti u hladnjak kako ne bi došlo do razvoja određenih bakterija. Ukoliko je voda zamućena ne smije se konzumirati niti nakon prokuhavanja, budući da se prokuhavanjem ne uništavaju kemijske tvari koje su dospjele u vodu. Prema saznanjima Stožera, voda iz javnih vodovoda nije zagađena i može se nesmetano konzumirati.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić i načelnik Stožera zaštite i spašavanje Zagrebačke županije Rudolf Vujević obići će danas u 11 sati najkritičnije lokacije ne području Vrbovca, a u 13,30 sati područje Velike Gorice.
Sljedeća sjednica Stožera zaštite i spašavanja Zagrebačke županije zakazana je večeras u 18 sati, stoji u priopćenju.

Ciklona, koja po brzini vjetrova odgovara snazi uragana, pogodila je sjeverozapadnu Europu. Orkanski vjetrovi šibaju obale Walesa i sjeverozapadne Engleske. Deseci tisuća domova ostali su bez struje, kaos je na cestama i u željezničkom prometu. Meteorolozi su izdali crveno upozorenje za Wales i sjeverozapadnu Englesku, što je najveći stupanj upozorenja za vremenske nepogode. Toliko jaki vjetrovi opasni su po život, piše The Guardian

Snažno zimsko nevrijeme ponovno je u srijedu pogodilo jugoistočni dio SAD-a ostavljajući bez struje 363.000 domaćinstava i blokirajući promet a stabla magnolija i palmi na američkom jugom okovalo je ledom.

U nevremenu je život izgubilo najmanje 13 osoba, uglavnom u prometu uključujući troje koji su stradali kada se vozilo hitne pomoći otsklizalo sa zaleđene ceste u teksaškom Carlsbadu.

Upozorenja zbog nevremena izdana su od Arkansasa do istočne američke obale.

Meteorološka služba najavila je da će istočnu obalu pokriti novih 40-ak centimetara snijega u sljedeća dva dana.

Snijeg i led stvorili su opasne uvjete za vožnju u Južnoj i Sjevernoj Karolini. U dvije savezne države očekuje se dosad nezabilježenih 20-ak centimetara snijega i leda.

U središnjim dijelovima Georgije i Južnoj Karolini meteorolozi očekuje pokrov od 2,5 centimetara leda pa je promet na nekim dijelovima autocesta obustavljen.

"Ljudi, ostanite u kućama na sigurnom i pobrinite se jedni za druge", poručio je guverner Sjeverne Karoline Pat McCrory.

Izvanredno stanje proglašeno je od Louisiane na američkom jugu do New Jerseya na istočnoj obali i stotine škola, sveučilišta i ureda zatvoreno je.

U srijedu je otkazano više od tri tisuće letova a kasnilo ih je oko 2.800 dok je još 3.700 letova planiranih za četvrtak također otkazano. Polovica svih letova iz Washingtona i New Yorka otkazana je.

U Georgiji, Alabami i Sjevernoj Karolini otvorena su skloništa za pogođene nevremenom.

Zbog procjene i saniranja šteta uslijed leda koji je okovao Gorski kotar, jučer je na sastanku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova održan sastanak na kojemu je dogovoreno osnivanje radne skupine koja će prikupiti podatke i dokumentaciju o štetama te ispuniti prijavu za dodjelu sredstava iz Europskog fonda solidarnosti.

Iz Primorsko-goranske županije danas je priopćeno kako su na sastanku o procjeni šteta nastalih nakon ledene kiše u Gorskom kotaru te o postupku prijave Europskom fondu razgovarali prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te zamjenik primorsko-goranskog župana Marko Boras Mandić.

Na sastanku su bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i HEP-a.

Kako stoji u priopćenju, Vesna Pusić je izvijestila da je u utorak na sastanku Vijeća za opće poslove u Bruxellesu informirala države članice o specifičnoj situaciji u Hrvatskoj, vezanoj uz posljedice nevremena u Gorskom kotaru te najavila mogućnost da Hrvatska zatraži sredstva Europskog fonda solidarnosti za naknadu štete. Isto je, u vezi sa štetama na svom području, učinila i Slovenija.

Sukladno pravilima za odobrenje sredstava od tog fonda, zemlja članica ima na raspolaganju deset tjedana od nastanka prvih šteta uzrokovanih nepogodama za podnošenje zahtjeva za naknadu štete.

S ciljem operativnog djelovanja, na sastanku je dogovoreno osnivanje radne skupine pod vodstvom Ministarstva gospodarstva, koja će što prije prikupiti podatke i dokumentaciju o nastalim štetama te ispuniti prijavu za dodjelu sredstava od Europskog fonda.

U radnoj skupini sudjelovat će predstavnici svih sudionika sastanka, a zatražit će se i podaci o štetama od Hrvatskih željeznica, Autoceste Rijeka-Zagreb i Hrvatskih auto-cesta.

Iz primorsko-goranske županije podsjećaju da Hrvatska ima dvije mogućnosti za podnošenje prijave za sredstva Europskog fonda solidarnosti. Prva je podnijeti prijavu zajedno s drugom državom članicom EU koju je zahvatila ista prirodna katastrofa, a druga samostalno podnošenje prijave.

Za tu drugu mogućnost potrebno je ispuniti kriterije, odnosno prijeći prag sume nastalih šteta, a riječ je o 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka ostvarenog na stradalom području.

Bez struje su jučer bili Sleme, Gorski Raj, Mrzla Vodica i Zelin Mrzlovodički. Ponegdje smo, primjerice u Mrzloj Vodici, nedostatak električne energije ublažili uz pomoć agregata, a na ostalim lokacijama nemamo ni agregata ni struje. Najteže je na području Slemena gdje živi dosta ljudi

LOKVE » »Ljudi su pomalo već na granici snaga i počeli su gubiti strpljenje, što je itekako razumljivo jer je jučer bio trinaesti dan kako su bez struje«, govori nam načelnik Općine Lokve Toni Štimac, dodajući kako su bez struje jučer bili Sleme, Gorski Raj, Mrzla Vodica i Zelin Mrzlovodički:

»Ponegdje smo, primjerice u Mrzloj Vodici, nedostatak električne energije ublažili uz pomoć agregata, a na ostalim spomenutim lokacijama nemamo ni agregata ni struje. Najteže je na području Slemena gdje živi dosta ljudi, a nadamo se će radnici HEP-a uspjeti što prije riješiti sve probleme i osigurati bar osnovnu opskrbu strujom za sva područja naše općine. Nama u općini ruke su vezane i mi više od stalnih kontakata sa HEP-om i ne možemo učiniti. Oni pak rade koliko mogu, stalno su na terenu i usprkos teškim uvjetima, rade kako bi što prije opskrbili kućanstva strujom«, rekao je Štimac, uputivši poziv svim mještanima koji imaju štete da ih najkasnije do ponedjeljka prijave nadležnim općinskim tijelima kako bi nakon toga općinska komisija mogla analizirati prijave i proslijediti ih prema županijskim tijelima.

Sve potrebne obrasce moguće je vidjeti i skinuti s općinske web stranice, a svatko tko to želi, može doći i u općinsku zgradu po obrazac i pojašnjenja.


Spomenik nepogodi
Uz probleme sa strujom na području Lokava i dalje je, ističe Štimac, vrlo teško stanje s telekomunikacijama: »Tu je teški kaos. Hrvatski Telecom poslao je jednu jedinu ekipu koja ne može puno učiniti, a ljude je strah i njihovih pravila o prijavi kvara jer se kvarovi i nisu mogli prijaviti pa se mnogi boje da će im, iako telefoni nisu radili, stići računi kao da je sve bilo u redu. Njihova reakcija na sve što se događalo bila je neprikladna pa T-mobile ne radi ni danas. Pokušali smo s njima stupiti u kontakt ali nismo našli sugovornika. Za razliku od njih, VIP se ponio puno profesionalnije i njihova mreža radi. Kad je o samom mjestu riječ, jasno je da će najveći trošak biti vezan uz uništeno krovište kapelica na Kuku na koje je pao jedan od stupova dalekovoda. To ćemo morati riješiti, a ima i onih koji – naravno, u šali – govore kako bi trebalo ostaviti sadašnje stanje i pretvoriti kapelicu na Kuku u spomenik ovoj elementarnoj nepogodi!

Naravno, veliki će biti i troškovi čišćenja prometnica i posipavanja, pri čemu moramo istaknuti kako su nam pomogli pilana Embra i Lokve d.d. sa strojevima, a za svaku je pohvalu i ponašanje većine ljudi koja je u ovoj teškoj situiaciji pokazala visok stupanj solidarnosti i spremnosti da se pomogne. Primjerice, firma Bet d.o.o. svoju je veliku hladnjaču dala na korištenje svima koji su se bojali da će im namirnice biti uništene, a odlično su svih proteklih dana odradili članovi DVD-a Lokve, Komunalnog društva Lokvarka, radnici Šumarije Lokve te mnogi dobrovoljci, kao i mještani Mrzle Vodice do koje se nije moglo ni s jedne strane doći puna četiri dana i tek četvrti dan oni su sami otvorili cestu prema Gornjem Jelenju. Iako je stanje i dalje teško, polako idemo k normalizaciji pa ćemo ove subote održati održana zabavu uz maske u Domu kulture Lokve. Nastojimo vratiti život u normalu, razvedriti ljude koji su opravdano ogorčeni, posebno odnosom državne vlasti prema Gorskom kotaru«, rekao je Štimac.

Angažman vatrogasaca
U borbu protiv ledene stihije u Lokvama, ističu, nisu željeli uključivati veći broj ljudi iz jednostavnog razloga što je stanje bilo iznimno opasno i pametnije je bilo da se tim poslovima bave ljudi koji su tome vični. Zamjenik načelnika Lokava, ujedno i vatrogasac Toni Mrkvička kaže: »Već u subotu, čim je pala ledena kiša, DVD Lokve krenuo je na teren, a tog prvog dana bili smo angažirani na čišćenju stare prometnice Zagreb – Rijeka. Nakon toga smo se koncentrirali na Lokve, a najviše je posla bilo vezano uz čišćenje grana i porušenih stabala s prometnica, oslobađanje strojeva i automobila. Radile su konstantno dvije ekipe po pet ljudi, a veliku pomoć pružio nam je naš član Saša Bašić koji inače radi u Šumariji pa je puno bolje znao što i kako raditi. Supruge naših članova brinule su se o toplim napitcima i prehrani. I nakon ledene kiše imali smo, kad je južina počela, puno posla. Radilo se danonoćno i svi koji su radili zaista su dali svoj maksimum, tim više što, iako imamo iskustva s požarima i poplavama, nismo imali iskustva s ovakvim opasnostima«, ističe Mrkvička, posebno zahvaljujući svima koji su proteklih dana pomogli agregatima – vatrogasci iz Novog Vinodolskog i Crikvenice, Javna vatrogasna postrojba Rijeka, Gorangrađevno i Državna uprava za zaštitu i spašavanje koja je dala i dva velika kabela.

Škole i uredi državne uprave bili su u četvrtak zatvoreni, autobusni promet obustavljen a promet na mjestima gotovo nemoguć u Washingtonu koji se probudio pod debelim sniježnim pokrivačem što se stvorio nakon mećave koja je zahvatila istok Sjedinjenih Država i odnijela barem deset života

Ovo novo pogoršanje u neobično oštroj zimi na američkom istoku još je u srijedu zahvatilo Georgiju, Južnu i Sjevernu Carolinu a zatim se premjestilo prema sjeveru. Kako navode američka glasila, gotovo 800.000 kućanstava i tvrtka u četvrtak je još bilo bez električne energije, uglavnom u tim državama na jugoistoku zemlje.

Kako piše specijalzirana mrežna stranica FlightAware.com, više od 4.800 letova je otkazano u četvrtak ujutro u polasku i u dolasku u SAD. Najmanje 3.700 je bilo otkazano u srijedu.

I željeznička kompanija Amtrak je obustavila promet svojih vlakova na nekim prugama na sjeveroistoku SAD-a.

U Washingtonu je promet bio veoma otežan zbog tridesetak centimetara snijega koji je pao tijekom noći.

Važnije prometnice prema središtu grada bile su u četvrtak ujutro gotovo puste a rijetki prolaznici morali su se na putu na posao boriti s visokim snijegom i hodati po cesti jer su nogostupi bili neprohodni.

Škole, uredi državne uprave i trgovine većinom su bili zatvoreni. Potpredsjednik Joe Biden koji je trebao putovati u Maryland, saveznu državu u susjedstvu s Washingtonom, otkazao je putovanje zbog lošeg vremena.

NWS, nacionalna meteorološka agencija, je prije nekoliko dana upozorila na "golemu ledenu frontu" s Arktika koja će zahvatiti istočni dio SAD-a i prouzročiti "ledenu oluju" koja bi mogla "okovati" mnoge države, od Georgije i Južne Caroline do područja na sjeveru.

"Ako morate putovati, ponesite sa sobom džepnu svjetiljku, vode i hrane u svom autu", upozorila je agencija.

U četvrtak je NWS istaknuo da će se oluja tijekom dana i sutradan i dalje kretati prema sjeveroistoku SAD-a.

CNN javlja da je u oluji poginulo barem deset ljudi, uglavnom u prometnim nesrećama.

Predsjednik Barack Obama proglasio je u srijedu izvanredno stanje u 45 okruga u Georgiji i u Južnoj Carolini, što će saveznim službama zaduženim za izvanredno stanje omogućiti da ondje djeluju.

Zima je ove godine pokazala svoje zube u SAD-u i ponegdje je donijela neočekivane posljedice: tvrtka ADP je prošlog tjedna ocijenila da su loši vremenski uvjeti naškodili rastu zapošljavanja. Cijene nafte su pak porasle zbog pojačanog grijanja.

Na poplavljenom sisačkom području najkritičnije je u naseljima Letovaniću, Starom Brodu i Topuskom, gdje se rijeka Glina prelila preko nasipa, javlja HRT. Deseci obiteljskih kuća i gospodarskih objekata su pod vodom. U tijeku je evakuacija najugroženijih mještana te spašavanje njihove imovine.Stotinu hrvatskih vojnika poslano je u pomoć poplavom ugroženom stanovništu Letovanića, u Sisačko-moslavačkoj županiji

Odluku o upućivanju Namjenski organiziranih snaga Oružanih snage RH na poplavljeno područje naselja Letovanić u općini Lekenik, donio je danas ministar obrane Ante Kotromanović, na temelju zahtjeva Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS).

Zbog izuzetno visokog vodostaja Kupe s tendencijom povećanja te eventualne ugroženosti velikog broja stambenih objekata od poplave na letovaničkom području, zatraženo je angažiranje 100 vojnika, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Proglašena elementarna nepogoda
Karlovački župan Ivan Vučić proglasio je stanje elementarne nepogode za područje grada Karlovca i općine Vojnić zbog poplava s velikom materijalnom štetom, priopćeno je iz Županije.Župan poziva povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda Grada Karlovca i Općine Vojnić da u najkraćem mogućem roku izrade 'prvo izvješće s procjenom štete', a potom u roku od pedeset dana i 'konačno izvješće o nastaloj šteti' za svoju Općinu i Grad te ga dostave Županijskom povjerenstvu.Županijsko povjerenstvo će također izvješća izraditi u roku deset, odnosno šezdeset dana, te će „zbirno konačno izvješće“ dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, i Državnom hidrometeorološkom zavodu.
Vodostaj karlovačkih rijeka se snižava, a vatrogasci, HGSS, pripadnici Oružanih snaga RH i karlovačka tvrtka Wienerberger pomažu ugroženim obiteljima, te je sada najveći komunalni problem ispadanje iz rada velikog pročistača otpadnih voda, kazao je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić.

Karlovački gradonačelnik danas je sa suradnicima obišao sve četiri karlovačke rijeke i stanovnike koji žive uz njih.

Pročistač ne radi i otpadne vode ga zaobilaze i idu izravno u Kupu, kao i prije gradnje pročistača, ali to neće potrajati dugo, potrebno je da vode poplave padne još 12 centimetara, kazao je Jelić nakon što je obišao i područje pročistača i danas najugroženija mjesta nizvodno uz Kupu, Kupčinu i Šišljavić.

Neprihvatljivo je da u Karlovcu budu tako česte poplave, treba se nastaviti gradnja sustava obrane od poplava najbrže što je moguće, smatra Jelić.

U izjavi Hini istaknuo je kako je s generalni direktor Hrvatskih voda Ivicom Plišićem dogovorio da će ubuduće svaka tri mjeseva imati koordinacijski sastanak da bi se vidjelo koji su pomaci u radi i projektiranju.

Mi, naime, ne vidimo pomake iako smo prije godinu dana čvrsto dogovorili da se nastavi gradnja sustava obrane. Znamo da je potrebno oko 350 milijuna kuna, ali nikada nećemo ništa napraviti ako se ne odrađuje stalno pomalo, korak po korak, rekao je Jelić.

Procijenio je da će šteta od ove poplave biti značajna.

Dodao je kako se najgore, srećom nije dogodilo, tako da su poplavljeni samo nebranjeni dijelovi grada, a nasip na kanalu Kupa-Kupa i protupoplavni zid od Banijanskog mosta do Kaštela pokazali su koliko su važni za grad.

Karlovački gradonačelnik Jelić pohvalio je svog zamjenika Dubravka Delića za dugogodišnju upornost da se zid sagradi, unatoč glasnim skepticima, jer bi bez zida i gradske četvrti Drežnik i Banija danas bile pod vodom.

Delić, zamjenik gradonačelnika i dugogodišnji direktor karlovačke Vodoprivrede, pojasnio je za Hinu da je zid projektiran tako da može zadržati vodu kod vodostaja od nikad zabilježenih 930 centimetara (noćas je bilo 827 cm), ali on nije završen. Naime počinje kod Banijanskog mosta, završava na Kaštelu, a nakon Kaštela treba graditi već projektirani nasip do Brodaraca, gdje je također ovih dana poplava.

U Brodarcima, gdje Kupa ulazi u Karlovac i gdje je ušće Dobre u Kupu, planirana je gradnja brane, tzv. vodne stepenice, koja bi kod određenog višeg vodostaja trebala puno veću količinu vode nego sada usmjeriti u Kanal Kupa-Kupa, (i zadržati je na retenciji i usmjeriti u kanal kad on to bude mogao prihvatiti).

Kanal počinje u Pokuplju uzvodno od Karlovca i ide do dvadeset kilometara udaljene Gornje Kupčine nizvodno od Karlovca.

Na izlazu Kupe iz grada, gdje joj se pridružuju Korana i Mrežnica, neophodni su nasipi da bi se Mostanje i Logorište zaštitili od poplava, jer je to sada potpuno nebranjeno područje.

Osim svega rečenog na lijevoj obakli Kupe nizvodno od Karlovca treba se graditi zid i nasip, a Delić smatra da će trebati napraviti i jedan proboj na Korani, te će tek kada sve to bude završeno (ukupno 30 kilometara nasipa oko Karlovca) Karlovčani živjeti bez učestalih poplava i šteta izazvanih njima.

Tjedan koji je pred nama bit će pun obrata – imat ćemo sunčanih, čak neugodno toplih razdoblja, no bit će i kiše i prohladnog vremena. Nakon subote u kotlinama je moguć i jutarnji mraz

U ponedjeljak će u većem dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu prevladavati oblačno vrijeme, povremeno s kišom i osjetno hladnije, mjestimično i desetak stupnjeva. U istočnoj Slavoniji te na srednjem i južnom Jadranu zadržat će se djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku i toplo, a malo kiše može pasti tek u drugom dijelu dana. U kontinentalnoj unutrašnjosti vjetar će biti slab dok će u gorju puhati umjeren jugozapadnjak i jugoistočnjak. Na Jadranu će i dalje puhati jako jugo, mjestimice s olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura se u većem dijelu unutrašnjosti neće puno razlikovati od jutarnje dok će na Jadranu i u istočnoj Slavoniji biti od 14 do 18°C.

U utorak će posvuda biti promjenjivo do pretežno oblačno, u unutrašnjosti mjestimice i maglovito, a moguća je i rosulja. Na sjevernom Jadranu i u istočnoj Slavoniji tijekom jutra moguća je i kratkotrajna slaba kiša, a na srednjem Jadranu moguća su i dulja sunčana razdoblja. U unutrašnjosti će vjetar biti slab jugoistočni dok će na Jadranu puhati umjereno i jako jugo. Jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti će biti od 1 do 6, a na Jadranu od 10 do 15°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti će biti od 8 do 13, a na Jadranu od 12 do 17°C.

U srijedu će i dalje biti promjenjivo oblačno uz sunčana razdoblja koja u istočnoj Slavoniji te na krajnjem jugu mogu biti i dulja. U unutrašnjosti je mjestimice moguća i magla, a na sjevernom Jadranu slaba kratkotrajna kiša. U unutrašnjosti će vjetar biti slab južni dok će na Jadranu puhati umjereno i jako jugo. Jutarnja temperatura zraka kretat će između 3 i 8 u unutrašnjosti te od 10 do 15°C na Jadranu. Najviša dnevna bit će posvuda od 13 do 18°C, ponegdje možda i do 20°C.

U nastavku tjedna i dalje će prevladavati promjenjivo oblačno, u unutrašnjosti ponegdje i maglovito vrijeme. Posvuda je moguća slaba kratkotrajna kiša koja u noći na subotu i u subotu u Slavoniji mjestimice može biti obilnija. Vjetar će i dalje biti južnih smjerova pa će temperature i dalje biti iznad prosjeka za ovaj dio godine. Jutarnje temperatura zraka u unutrašnjosti bit će od 3 do 8, a od 9 do 14°C na Jadranu. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti će biti od 8 do 13, a od 11 do 16°C na Jadranu.

Tijekom subote vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, pa se očekuje postupna stabilizacija vremena, ali i pad temperatura za nekoliko stupnjeva, osobito jutarnjih. Jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti će se kretati od 1 do 6, a na Jadranu od 8 do 13°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti će biti od 5 do 10, a na Jadranu od 10 do 15°C.

Neviđene snježne padaline uzrokovale su smrt 19 osoba od petka u Japanu, prema najnovijim brojkama koje je u ponedjeljak objavio japanski tisak.

Žrtve su smrtno stradale u nesrećama izazvanima snijegom i vrlo jakim vjetrom koji su zahvatili veliki dio zemlje, uključujući Tokio na istoku. Najmanje 1650 osoba ozlijeđeno je.

U ponedjeljak ujutro još su bile zatvorene neke dionice autocesta, ukinute željezničke linije i otkazani letovi na sjeveru zemlje.

Više od 900 vozila nepomično je stajalo u nedjelju na nekoliko cestovnih čvorišta koji prolaze prefekturama u središnjem i sjevernom dijelu Japana. Približno 900 osoba ostalo je 24 sata u nepokretnim vlakovima u središnjem dijelu Japana, javlja televizijska postaja NHK.

Snijeg nije prestao padati od petka krećući se od zapada na istok a potom na sjever. Snježni pokrivač visok 20 centimetara pokrio je pločnike i ulice Tokija između petka i subote, tjedan dana nakon što je debljina snijega bila 27 centimetara, što nije viđeno 45 godina.

Glorious news!

Daklem, ovi telekomunikatori gospođe Angele Markić su se očito trgnuli. Tijekom moje popodnevne dremke (zbog prirasta, zna se), uočila najbolja supruga na svijetu pticu na žici:



U roku od pol sata, stvar je radila. Svaka čast!

U kraćem razgovoriu s djelatnicima (tvrtka "Telefonvod" iz Zagreba) saznali smo da je to privremeno rješenje te da ih je sveukupno 20-tak i da su smješten1 tu lokalno. Leteća ekipa sanira kvarove, a glavni dio razvlači potpuno novu instalaciju od Mrkoplja ovamo.
Sljedstveno tome, vraćamo se u rutinu (valjda)

Znanstvenici su dokazali da snažna kvarnerska bura pokreće morske struje koje kruže istočnim Sredozemljem i donose hranjive tvari potrebne za život Jadrana, no upozoravaju da se zbog klimatskih promjena one mogu promijeniti

Tim od petnaestak oceanografa iz Hrvatske, Italije i Slovenije proveo je istraživanja mora tijekom i nakon orkanske bure krajem siječnja i prve polovice veljače 2012. godine, dakle prije dvije godine u ovo doba, i rezultate objavilo u međunarodnom znanstvenom časopisu Ocean Science.

Najgušća, najhladnija i najslanija voda Jadrana ikad

Mjerenja su zabilježila najveću do sada poznatu gustoću vode u Jadranu od 30,6 kilograma po prostornom metru. Također, zabilježena je najniža temperature vode Jadrana od 3,9 stupnja Celzija na dubini 24 metra u Tršćanskom zaljevu. Istodobno, salinitet u sjevernom Jadranu narastao je do 38,5, što je najveća ikad zabilježena koncentracija soli u tom dijelu mora, kaže se u tekstu.

Snažna dugotrajna bura pokrenula je tonjenje iznimno hladne i guste vode u Tršćanskom zaljevu te njezino strujanje uz morsko dno prema južnom Jadranu, objašnjava dr. Ivica Vilibić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Morska struja je, prema našim procjenama, dosegla brzinu između 30 i 40 centimetara u sekundi, što je za vjetar s čijom se brzinom susrećemo svakodveno možda malo, ali je za morske struje jako mnogo, dodao je.

Struja je za dva do tri tjedna došla do Jabučke kotline i usporila dok ju nije napunila, a potom nastavila prema jugu te u iduća tri do četiri mjeseca snažno utjecala na oceanografska svojstva ne samo Jadranskog nego i istočnog dijela Sredozemnog mora, kazao je.

Osim u Jabučkoj kotlini ona je napunila depresije u priobalnim dijelovima istočnog Jadrana, gdje se hladna voda zadržala i do godinu dana, kazao je Ivica Vilibić.

Stručnjaci su pomno pratili uvjete nastanka i kretanja tih struja na četrneast stalnih i povremenih postaja te u nizu terenskih istraživanja. Tako su po prvi put dokumentirali i dokazali kretanja za koje su ranije imali znanstvene pretpostavke.

Pored navedenih uvjeta, formiranju tako guste vode doprinio je smanjeni dotok jadranskih rijeka, na prvom mjestu rijeke Po.

O struji uvelike ovisi živi svijet Jadrana

Profesor PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Damir Viličić napominje da je ta pojava važna za razvoj morskih organizama. Za hrvatski dio Jadrana je pogotovo važna istočnojadranska ulazna struja, „odnosno kompenzacijska struja za gustu jadransku vodu koja izlazi u pridnenom sloju iz Jadrana“.

Ona donosi relativno bogatiju vodu hranjivim tvarima u istočni dio Jadrana iz Jonskog mora. „Bura također obogaćuje duboke slojeve Jadrana kisikom što je važno za njegov živi svijet“, kazao je.

Krške rijeke koje se ulijevaju u istočni dio Jadrana siromašne su hranjivim tvarima pa istočnojadranska voda regulira produkciju živog svijeta, najprije mikroorganizama, a potom i viših razina prehrambenog lanca. Razvoj ličinki riba u proljetnim mjesecima, recimo srdele, uvelike ovisi o tome hoće li ova struja donijeti više ili manje hranjivih tvari, kazao je Viličić. Snagu istočnojadranske ulazne struje mijenja otprilike desetogodišnja „jonska oscilacija“, koja omogućava dopremanje bogatije vode iz zapadnog dijela Sredozemnog mora u Jadran, kazao je Viličić.

Promjena klimatskih uvjeta može poremetiti hidrodinamičke i biološke tijekove kakve danas poznajemo. Globalne promjene mogu se odraziti na režim vjetrova, oborine, dotoke riječne vode i hranjivih tvari u Jadran, te mogu poremetiti biološku produkciju Jadrana kakvu imamo danas, zaključio je Viličić.

Pfaff je napisao/la:
Sljedstveno tome, vraćamo se u rutinu (valjda)

   

Pfaff je napisao/la:[b]...
U kraćem razgovoriu s djelatnicima ... saznali smo da je to privremeno rješenje ...

... da nebi bilo za 10 dana 'znenad'lo me iope ono BG   

Mislim da napokon možemo zatvorit ovu temu i otvorit "Proljeće 2014." Meni sasvim dovoljno zime

Ovih dana se pojavilo Ponikvarsko jezero, pa sam otišao u inspekciju.

Ima krasnu tirkizno zelenu boju kao da se radi o jezerima na Plitvicama.  

LLeon je napisao/la:Mislim da napokon možemo zatvorit ovu temu i otvorit "Proljeće 2014." Meni sasvim dovoljno zime

Lokalni svisci vele da će za koji dan opet snijeg...  

Premda je dosadašnja količina oborine u većini Hrvatske odavno nadmašila prosječne vrijednosti, ponegdje čak i rekordne za veljaču, kao primjerice u Pazinu, Poreču i zagrebačkom Maksimiru, od danas potkraj dana do nedjelje ujutro još će se povećati, najavljuje hrvatski meteorolog Zoran Vakula

Povremena mjestimična kiša moguća je već i prijepodne, uglavnom na sjevernom Jadranu i u Gorskome kotaru. Osim kiše, nekima će i dalje smetati umjereno i jako jugo, u Dalmaciji gdjegod i olujno. Na njega, kao i na mjestimice jače valovito more, posebice upozoravaju meteorolozi Pomorskog meteorološkog centra DHMZ-a.

Iznadprosječna toplina

Osim po količini oborine, ova veljača odstupa i po relativno visokoj temperaturi zraka. Ostane li odstupanje od prosjeka kao što je za dosadašnji dio veljače, a nema razloga za znatno smanjivanje, štoviše, vrlo vjerojatno će se u mnogim mjestima još i povećati, ovo će ponovno biti iznadprosječno topao mjesec, mjestimice čak i ekstremno topao, a u Splitu, na postaji na Marjanu, primjerice, čak drugi zaredom rekordno topao.

Novi vodni val, rekordi u Sloveniji

Prema prognozama Hrvatskih voda, novi vodni val doći će u Hrvatsku u drugom dijelu sutrašnjeg dana. Već sada se može prognozirati, pa čak i tvrditi, kako to neće biti i posljednji jer će sljedećih dana u Sloveniji biti i novih oborina, a i kopnjenja snijega.

Valja spomenuti i kako je jučer, a i danas, u Sloveniji, na Kredarici (2515 m nad morem) zabilježeno 500 cm snijega, što je najraniji nadnevak s 5 ili više metara snijega, do sada je to bio 22. veljače, iz 1977. godine. Iste je godine, 28. veljače, izmjerena i trenutačno rekordna visina snježnog pokrivača za veljaču - 521 cm. Do kraja ovog tjedna, vjerojatno već sutra, prema riječima Janeza Markošeka, dipl. ing. iz Državne meteorološke službe Slovenije i meteorologa na RTV Slovenija, i taj bi rekord mogao pasti!

Zanimljivo je spomenuti kako je u ovoj sezoni, od 1. kolovoza 2013. godine, već palo više od 10 metara snijega, što je također rekord, i to u najranijem danu dostizanja te svojevrsne granice. Do sada je to bio 25. veljače 2001. godine, tijekom koje su se izmjerili apsolutni rekordi i u visini snježnog pokrivača – 700 cm (24. travnja), a i u ukupno napadalom snijegu – 1662 cm, piše Vakula u Meteo kutku.

U ovakvim okolnostima, kakve najavljuju meteorološke službe, možemo očekivati slične nevolje kao i proteklih dana - nove vodne valove i poplave, a ne može se isključiti ni pokretanje novih klizišta.

Pokrenut Meteoalarm i za BiH

Od danas je europska stranica koja upozorava na vremenske nepogode Meteoalarm.eu počela objavljivati upozorenja i za susjednu BiH što može biti korisno za naše građane koji planiraju putovanja kroz ili u susjednu zemlju. Stranica trenutno najavljuje opasnost od jakih vjetrova i kiše u Hrvatskoj, te od lavina, kiša i grmljavinskog nevremena u Sloveniji.