Riječka pruga kroz povijest

Barem lijepo zvuči (za one koji ne znaju).....očekujem od brojne RI ekipe da tu proslavu opširno posnimaju iz svih mogućih kutova i aspekata....

dida je napisao/la:

... cijeli dan na toj relaciji putovanje vlakom je besplatno ...

Čuj to ... k'o da ima 200 vlakova dnevno pa možeš birat kojim ćeš    a ne samo jedan

Dva para!

Neš ti izbora

Trase koje su  predviđene ali nikad i ostvarene ...



Sličica je isječak iz novina Slovenski narod datiranih 13.09.1921. tiskanih u Ljubljani

Izložba »Željeznica u Rijeci« uvod je u obilježavanje 150. obljetnice riječke željeznice i dolazak prve željezničke pruge u Rijeku iz smjera
Pivke putem izložbenih plakata

RIJEKA – U povodu obilježavanja 150. obljetnice željeznice u Rijeci, odnosno 150. obljetnice otvaranja željezničkih pruga Rijeka – Pivka i Rijeka – Karlovac, na postamentima na Korzu otvorena je izložba »Željeznica u Rijeci«.
Izložba HŽ Infrastrukture d.o.o, odnosno Hrvatskog željezničkog muzeja, prvo je u nizu događanja kojima se od lipnja do listopada planira obilježiti otvaranje željezničkih pruga Rijeka – Pivka, koja je otvorena 24. lipnja 1873. godine, i Rijeka – Karlovac, koja je otvorena 23. listopada 1873. godine.

Razvoj Rijeke
– Ova izložba govori o željeznici i njezinoj važnosti za razvoj Rijeke. Godine 1873. otvorene su željezničke pruge prema Pivki i Karlovcu, povezale su Rijeku s unutrašnjosti i učinile je prometnim sjecištem te pokrenule ubrzani razvoj grada. Razvoj željeznice važan je za razvoj riječke luke, ali i razvoj gospodarstva općenito, također, govori o bogatoj riječkoj baštini. Na našem području u planu su velika ulaganja u željeznice u narednom razdoblju, čak 350 milijuna eura planirano je za područje od Kukuljanova do Matulja, rekao je gradonačelnik Filipović.

U realizaciji ovoga programa, uz Grad Rijeku, sudjeluju i mnoge druge institucije, poput Hrvatskih željeznica, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci, Muzeja grada Rijeke, Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Hrvatskog željezničkog muzeja i mnoge druge. Izložba »Željeznica u Rijeci« uvod je u obilježavanje 150. obljetnice riječke željeznice i dolazak prve željezničke pruge u Rijeku iz smjera Pivke putem izložbenih plakata, kojima su obuhvaćene teme željeznice u Rijeci, pruge Pivka – Rijeka, kolodvora u Rijeci i mnoge druge. Jedan od događanja obilježavanja ove vrijedne obljetnice, kako je najavila dr. Maja Polić iz HAZU-a – Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci, bit će i međunarodni znanstveni skup koji će biti održan 23. listopada, na dan kad je otvorena željeznička pruga Rijeka – Karlovac. Najavila je za listopad još jednu izložbu, a za najmlađe će biti tiskane slikovnice i brošure.
Dvije željeznice
Renata Veličan iz Hrvatskog željezničkog muzeja zahvalila je i HŽ-u i Gradu Rijeci što je podržao ideju da se ova lijepa obljetnica obilježi izložbom na riječkom Korzu, ujedno i prvom izložbom Hrvatskog željezničkog muzeja na otvorenom prostoru.

– Godine 1873. Rijeka je prepoznata kao važna točka na infrastrukturnoj mreži pruga koje su nas povezivale dalje s europskom mrežom pruga. Prva pruga na području današnje Hrvatske izgrađena je 24. travnja 1860. godine, kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao prvi vlak, slijedi 1862. godina i dolazak vlaka u Zagreb, a onda dalje do Siska, pa 1865. godine gradimo prugu do Karlovca. Nakon toga počinje se 1870. godine oblikovati pruga koja nas je povezala s Budimpeštom. Ono što je zanimljivo i karakteristično za naš grad je da u Rijeku iste godine – 1873., dolaze dvije željeznice iz dva različita pravca pa često govorimo o riječkim prugama, rekla je Veličan.
novilist.hr

borna je napisao/la:

Riječki poteštat se spustio među običan puk!

Nema kuće u Brod Moravicama koja nije vezana uz željeznicu


S podosta nostalgije, ali još i više ponosa, danas je u Brod Moravicama obilježena 150. godišnjica od početka puštanja u promet pruge Karlovac – Rijeka.
Razlog zbog kojeg je do sada najveća proslava obilježavanja ovog datuma održana u najmanjoj goranskoj lokalnoj samoupravi svakako je u tome što u ovom kraju i danas nema kuće iz koje netko u prošlosti – pa čak i danas – nije vezan uz željeznicu.
Baš zbog te stoljeće i pol duge tradicije brodmoravička je Etno udruga Turanj odlučila što svečanije obilježiti ovu, za ovaj kraj, pa i ovaj dio Hrvatske, vrlo važnu obljetnicu.
Povijesne crtice
Učinjeno je to najprije priredbom na početku koje je Erik Šneler nazočne upoznao s povijesnim prilikama koje su dovele do gradnje pruge od Karlovca prema Rijeci spomenuvši, između ostalog, kako su prvi radovi počeli 1869. godine, a prvi vlak prugom je prošao 23. listopada 1873. godine.
– Ukupno je na izgradnju utrošeno tada velikih 30 milijuna forinti, a jednokolosiječna pruga duga je 176 kilometara, od kojih je prvi dio od Karlovca do Moravica nizinska, a od Moravica do Rijeke planinska pruga.

Uvjeti gradnje bili su zbog reljefne strukture zemljišta vrlo teški, a kroz četiri godine na izgradnji je radilo oko 23.000 ljudi, rekao je Šneler.
Riječi pozdrava nakon ovog upoznavanja s temom nazočnima je u ime Etno udruge Turanj uputio njen predsjednik Dražen Brajdić, istaknuvši kako je pruga cijelom Gorskom kotaru, a posebno brodmoravičkom kraju, donijela razvoj i prosperitet.

Iznimno dojmljivo o snažnoj vezi željeznice s ljudima ovog kraja potom je govorio Josip Štimac, inicijator osnivanja povijesne zbirke »Naša željeznica« pojasnivši kroz kratak obiteljsko-povijesni pregled kako je čak pet generacija njegove obitelji radilo na željeznici.
Važna kao nekad
Ta se veza potom osjetiti mogla i kroz nekoliko kratkih igrokaza i lutkarske igre kojim su učenici OŠ Brod Moravice uz rukovodstvo učiteljice Dijane Arbanas progovorili pod parolom »Naši stari so beli željezničari« o brojnim željezničarskim zanimanjima (prometnik, kondukter, brenzar, vahtar, ložač, skretničar…), a sve su te priče povremeno glazbom »po domaču« pratili harmonikaši Živko Merle i Dinko Colnar.

Prigodne pozdravne riječi nazočnima su uputili Izabela Linčić Mužić u ime Ureda za pomorsko dobro i prometne veze, Marijan Ćužić, član uprave HŽ-a Infrastruktura te župan Zlatko Komadina koji je izrazio nadu kako će najavljenom izgradnjom nizinske pruge željeznica možda opet Goranima postati važna kao nekad.
Nakon uspješne priredbe gosti i uzvanici posjetili su izložbu »Naša željeznica« te se potom svi uputili do Željezničke stanice Brod Moravice pred kojom je otkriven spomenik »Željezničar«, autora Damjana Kovača.

Čast otkrivanja spomenika pripala je Izabeli Linčić Mužić, Marijanu Ćužiću i Rudolfu Abramoviću, najstarijem živućem željezničaru s ovog područja, a pri svečanosti otkrivanja Dražen Brajdić na financijskoj potpori vezanoj uz izradu zahvalio je HŽ-u Infrastruktura, tvrtki Cenoza, Primorsko-goranskoj županiji te Miljenku Srkoču.
novilist.hr

Bio sam tamo prije 10 godina kad je priredba bila u društvenom domu. Poslije priredbe bila je velelepna zakuska. Željezničarstvo je bilo obilježeno plakatom/muralom na bočnoj strani kolodvorske zgrade.
E, ove godine je priredba bila uglavnom na željezničkoj stanici (u zavoju), podignut je lijepi spomenik željezničaru, ali zakuske kanda nije bilo pa sam se izočio eventu!

borna je napisao/la:... od kojih je prvi dio od Karlovca do Moravica nizinska, a od Moravica do Rijeke planinska pruga.
...

E neće biti - od Duge Rese do Oštarija je to izrazito brdska pruga, a ravničarska - mož' proć od Oštarija do Ogulina, dalje bi ju do Moravica nazval dolinskom. Ko ne vjeruje, nek samo prebroji tunele (njih u ravnicama - nema).

besposlenpop je napisao/la:E neće biti - od Duge Rese do Oštarija je to izrazito brdska pruga, a ravničarska - mož' proć od Oštarija do Ogulina, dalje bi ju do Moravica nazval dolinskom. Ko ne vjeruje, nek samo prebroji tunele (njih u ravnicama - nema).

To je tradicionalna podjela i tiče se, meknimo, gradijenata. A tunela u ravnicama ima - pogledaj samo teren ispred moje kuće: ravan k'o stol, a krtovi kopaju tunele

Inače, u tom članku ima još dosta netočnosti (posljednji dobar novinar u NL je dao otkaz prije par godina...)

borna je napisao/la:...župan Zlatko Komadina koji je izrazio nadu kako će najavljenom izgradnjom nizinske pruge željeznica možda opet Goranima postati važna kao nekad...

blebne on i ostane živ!

Nizinska pruga trebala je ići dolinom Kupe do izvora a onda 25 km dugim tunelom Risnjak izbiti na Krasicu. Od tog se projekta davno odustalo. Nova tzv. nizinska pruga naročito će proći kroz Gorski kotar i donijeti Goranima prosperitet kao i A6 gostionicama uz Lujzijanu. Ostat će onaj spomenik željezničaru i zatravljene tračnice, ako ih ne prodaju u staro željezo.

Pruga Karlovac - Rijeka koju su gradili Magyari imala je svrhu povezati Karlovac i Rijeku. Za dobrobit koju su eventualno iz toga mogli izvući lokalni žitelji se Magyarima fućkalo. Treba samo pogledati koja mjesta imaju povoljan pristup do pruge: Delnice (da, oni su profitirali!), Skrad, možda Zlobin, Komorske Moravice (koje su nastale oko željeznice, a ne obratno)...
Više su goranska naselja profitirala od stare Karoline nego od željeznice