Fotografije iz prošlih vremena

Molloy se još prije Juge vozio sa FS-om od Trsta do Milana

I u FS-u je bila živa još poneka parnjača

U to doba su vlakovi bili još uvijek smeđe boje

Milano je imao još stare američke tramvaje





I kod vlakova je bilo još starih vozila iz međuratnog razdoblja

borna je napisao/la:Milano je imao još stare američke tramvaje

Bilo je tih zelenih još na prijelomu stoljeća dok sam ja tamo živio. Mislim da je zapravo obratno. Milanski trajvani su bili PCC tipa i uglavnom ih je radila Breda i Stanga, a onda su Ameri otkupili neke iz sefrije 1500 i ti sad voze u San Franciscu

Hvala za naravoučenje o trajvanima, zaista je neobično da je amerima prodan trajvan iz Italije!
Nakon Juge je Greg krenuo put Austrije, najprije u Graz

Slikano je sa vrha brda na koje se stiže uspinjačom



Pored starih garavuša bilo je i modernih električnih garnitura (istom takvom sam ja 1970 putovao iz Graza do Mallnitza)

U Austriji su brojne lokalne pruge bile bez kontaktne mreže pa su se uz parne koristile i dieselke

I oni su imali šinobuse iz Uerdigena

Po kanti na tenderu se može zaključiti da se ona garavuša loži mazutom?!

I po crnom dimu nažalost!
Nisu se baš ekološki usrećili loženjem sa mazutom, danas bi itekako vrisnuli u cijeloj Eu da netko opet počne ložiti
parnjače tim crnim, smrdljivim i masnim dimom....

Prisjećam se da mene u tim godinama (kad sam išao u Graz kupovati vlakiće) nisu interesirale parnjače jer sam ih se nagledao
kod na već su mi elektre bile interesantnije?







I ova je bila "mazutka"

U gradu su vozili još stari i prastari tramvaji

Moglo im se diviti jer su bili u stanju kao da su "od jučer"

Bili su čisti i tihi u vožnji

Greg je vlakom otputovao do Linza, jedna slika je sa nekog lokalnog kolodvora (kao i zadnje ranije)

I tamo su još vozili stari tramvaji



Ima zaista fascinantnih prizora

Evo jedne neobične skretnice za našeg popa bez posla

Ovo bi mogli nazvati prigradski vlak?



Nakon obilaska Linza je ovim vlakom krenuo dalje prema Švicarskoj

Dobar je lik u Lederhoznama (zadnja slika, ispod slova "L")

Molloy je nastavio putovanje raznim predjelima Austrije uz dosta opisa:
8.7.1968. Jenbach je jedini austrijski grad koji opslužuje željeznice triju širina kolosijeka. Uz OBB glavnu prugu standardnog kolosijeka i željeznicu Achensee s metarskim kolosijekom, opslužuje je Zillertalska željeznica (ZB) širine 760 mm (2-1/2 stope). Dok je kolosijek ZB-a bio uski, širina njegova utovara dopuštala mu je da vuče teretna vozila standardne širine na transporterima. Godine 1968. ZB je doživio privremeni procvat tereta zbog izgradnje elektrane južno od terminala Mayrhofen.

Kad sam se pojavio na stanici ZB u Jenbachu, prilično sam siguran da je agent rekao (na njemačkom) da tog dana više nema parnih vlakova, pa sam se sredinom jutra vozio brzim vlakom do Mayrhofena s dizelskim vagonom koji je vukao dva vagona. ZB je išao uglavnom kroz farme na dnu planinske doline.

Neposredno ispred kolodvora Mayrhofen, manevarka br. D-8 pokrenula je teretnu liniju od 1-1/2 milje do gradilišta. Proširenje je otvoreno 1965. godine i od tada je uklonjeno. Sa sedam natovarenih OBB cementnih vagona na transporterima i ZB kočnicom, ovo je bio treći (i na kraju uspješan) pokušaj teretnog vlaka na brdu.

ZB diesel br. D-9 stigao je u Mayrhofen s nizom putničkih vagona na četiri kotača s više od 30 minuta zakašnjenja na vožnji ispod 20 milja. Ovo je bila oprema za moj vlak natrag na sjever za Jenbach

Iako je dizelski vlak s tri vagona krenuo iz Mayrhofena dosta prije mog vlaka, a moj se zaustavio da dodam neke teretne vagone straga, ipak smo prestigli vagone na stanici Fugen-Hart

Nakon što smo se vratili u Jenbach, motorka br. D-9 preselio se na terminal motora ZB, gdje sam našao parnu lokomotivu 0-6-2T br. 6 spremnu za rad

parna lokomotiva broj 6 "Gerlos" izgrađena je u Linzu 1930. godine, a krenula je s putničkim vlakom u kasnim poslijepodnevnim satima unatoč tome što tog dana više nije bilo na rasporedu parnih vlakova. Sada shvaćam da je to možda bila zamjena za pokvareni dizelski vlak kojim smo prošli u Fugen-Hartu. U nedostatku karte i bilo kakvog jamstva da se te večeri mogu vratiti u Jenbach, pustio sam to i nagodio se za snimku odlaska

/Prijevo je Google-ov/
Bila su to lijepa vremena kada je vozilo sve i svašta, od najstarijega do novih vozila...

borna je napisao/la:U gradu su vozili još stari i prastari tramvaji

Slika linije 2 dvostruko je stara: em Simmering-Graz-Pauker dvoosovinac s drvenom konstrukcijom (zadnji izvršten 1988.), em ukinuta linija 2 kojoj je i trag (gotovo) zatrt - tu i tamo su se mogle nazrijeti tračnice prevučene asfaltom

borna je napisao/la:Ima zaista fascinantnih prizora

Riječ je o najstrmijoj tramvajskoj adhezijskoj pruzi - Pöstlingbergbahn (10,5%). Na dvosmjernim kolima vozar je na svakom kraju pruge rukom natezao oduzimač struje i okretao ga u drugom smjeru.

borna je napisao/la:Ovo bi mogli nazvati prigradski vlak?

Danas je to LILO, prigradska željeznica - Linzer Lokalbahn, u većinskom vlasništvu grada Linza, trećina pripada prijevozniku Stern&Haferl (njihovo vozilo je moj avatar) itd.

borna je napisao/la:...
Evo jedne neobične skretnice za našeg popa bez posla

...

Ovo sam tek sad skužil.

Da, pravo pravcato iznenađenje!

Nakon kraćeg gruntanja, jasno je da je prevodnički uređaj proizveden kao par paralelnih poprečno kliznih tračnica, s tim da ove iz skretanja imaju zglob na spoju s tračnicama međupolja.

A srce ... srca nema!
Umjesto njega je zaokretna tračnica koja naoko odlično spaja međupolje i hmmm ... srcište? Kako sad nazvati treće polje skretnice kad je srce postalo zvrk?

I na kraju, pitam se čemu uz takvu konstrukciju križanja služe vodilice?
Izraz nepovjerenja u vlastiti projekt?

On to još i objasni, a ja nisam ništ pametniji...

Vodilice su postavljene duž cijele trase jer...
Linzov Pöstlingbergbahn, najstrmija adhezijska željeznica u Europi, svojim dizajnom stvara skladnu kombinaciju nostalgije i modernosti. Za samo 20 minuta, počevši od Hauptplatza, penje se na lokalnu planinu Linz.
Povijesni vagoni su pristupačni za osobe s invaliditetom i nježno su modernizirani. Bez obzira idete li novim planinskim vlakom ili vagonom nostalgije (samo ljeti) – putovanje Pöstlingbergbahnom iskustvo je za cijelu obitelj.


Za posebne vožnje još koriste stare trajvane

Ljeti su i otvoreni ludog izgleda

Voš više vidi na linku
Ovo im je remiza


U linzu imaju i špiljsku (dječju) željeznicu- link 2

Prijatelj Jan je pronašao rudnik slika  željeznice, tramvaja i ostaloga iz 1969 godine- link

Malo primjera

Slika ima još na prethodnom albumima CO2016 i 17

Railfan Tine (o čijoj maketi sam pisao) je na svojoj stranici objavio preko 130 starijih slika željeznice u nas
link npr

Slike iz početka 1968

Čupkovič most 3.5.1990 Oton pred Kninom. Foto: Franci Hren