Stari sušački kolodvor R.I.P.

Slikano danas predvečer
Zaštitna ograda ispred kolodvorske zgrade


Bager i ostaci kolodvora

Bas steta, dio rijecke zeljeznicke povijesti odlazi u :night:

Iz današnjeg novog lista, 2.5.'08.

NA TRASI CESTE D-404 BAGEROM SE UKLANJA ZGRADA IZGRAĐENA PRIJE 70 GODINA NA NEKADAŠNJOJ GRANICI RIJEKE I SUŠAKA

Počelo rušenje starog sušačkog kolodvora

Rušenje zgrade bagerima počelo je u srijedu poslijepodne kao dio čišćenja svih objekata koji se nalaze na trasi ceste D-404. U trenutku početka rušenja na terenu nije bilo nikoga od predstavnika Grada Rijeke ili Riječkog konzervatorskog odjela, što slikovito pokazuje da nikada nije bilo iskrene želje za očuvanjem zgrade. Kako ističu predstavnici Hrvatskih cesta sjeverni toranj zajedno s manjim dijelom okolnih zidova mogao bi biti sačuvan
Ova slika sušačkog kolodovora odlazi u povijest

RIJEKA – Zgrada starog sušačkog kolodvora izgrađena prije sedamdesetak godina, kao reprezentativni simbol granice na Rječini koja je nekada dijelila Sušak i Rijeku, od prekjučer se pretvara u prah i pepeo. Rušenje zgrade bagerima počelo je u srijedu poslijepodne kao dio čišćenja svih objekata koji se nalaze na trasi ceste D-404. Sve inicijative, akcije i molbe da se zaštiti zgrada od posebne povijesne i spomeničke vrijednosti nisu urodile plodom.
U trenutku početka rušenja na terenu nije bilo nikoga od predstavnika Grada Rijeke ili Riječkog konzervatorskog odjela, što slikovito pokazuje da nikada nije bilo iskrene želje za očuvanjem zgrade. Hrvatske ceste su nesmetano počele rušiti i ispunjavati ono što su već više godina javno najavljivali u ovoj državnoj tvrtki, pri čemu se uvijek naglašavalo da u pravomoćnoj građevinskoj dozvoli stoji i suglasnost konzervatora za rušenje. U posljednja dva dana srušeno je južno pročelje zajedno s ukrasnim voltama i stupovima, veliki dio krova te veliki dio pročelja izgrađenog od specifičnih pravokutnih crvenih cigli. Trenutno se obavlja čišćenje oko južnog tornja, kojeg bi bageri trebali srušiti najkasnije tijekom današnjeg dana.
Osim predstavnika investitora iz Hrvatskih cesta te tvrtki uposlenih na gradnji ceste D-404 mjesto rušenja jučer su posjetili i predstavnici Građanske inicijative destruktivizma, koji su održali nekoliko prosvjednih akcija i performansa u znak protivljenja rušenju sušačkog kolodvora. Upravo na njihove molbe pokušalo se u posljednji tren pronaći kakav-takav kompromis kako bi se barem sjeverni toranj spasio. Da to i nije sasvim nemoguće potvrdio je direktor riječke aglomeracije iz Hrvatskih cesta Josip Berečki.
– Projektom je predviđeno rušenje cijele zgrade, ali za prolazak ceste dovoljno je srušiti dvije trećine zgrade, što znači da bi barem sjeverni toranj zajedno sa manjim dijelom okolnih zidova mogao biti sačuvan. Mi ćemo to pokušati i napraviti ukoliko je moguće, jer shvaćamo da zgrada ima posebnu vrijednost, kazao je Berečki, koji je negirao svaku odgovornost HC-a za rušenje zgrade. Pritom on pojašnjava da ova tvrtka radi sukladno projektu, kojeg su izradili drugi, dok je trasa ucrtana upravo na ovom mjestu u generalnom urbanističkom planu Grada Rijeke.
– Trasa je mogla biti pomaknuta i zgrada se mogla sačuvati. Zašto nije doista ne znam. Mi imamo obvezu izgraditi cestu D-404 do kraja godine i zgradu moramo ukloniti ukoliko to želimo napraviti, zaključuje Berečki.
Među predstavnicima Građanske inicijative destruktivizma kod mjesta rušenja konstantno su boravili Helga Paškvan i Zoran Licul, koji je sasvim konkretno usmjerio oštricu kritike.
– Gradonačelnik Obersnel laže kad tvrdi da lokalna samouprava nema veze s ovako utvrđenom trasom ceste D-404, nju su utvrdili riječki urbanisti po željama gradskih vlasti i sve to utvrđeno je u prostornom planu Grada. To nisu učinile Hrvatske ceste. Bez suglasnosti lokalne samouprave ovo rušenje se nije moglo dogoditi, kazao je Licul dodajući kako Rijeka ovim rušenjem nepovratno gubi jedan povijesni spomenik visoke estetske vrijednosti. Gubi se i uspomena da su ovdje nekad bile dvije države, dva grada, Sušak i Rijeka.
– Zgrada se mogla očuvati, ali nije zbog nemara i gluposti. Dan grada, 3. maj, dočekat ćemo s rušenjem nečega što ni nacisti u Drugom svjetskom ratu nisu mogli srušiti i to je sramota, zaključio je Licul.

Darko PAJIĆ

Dva manja zasebna članka:

Obersnel: Osobno mi je žao, ali nisam bio na mjestu rušenja

Kritike za rušenje zgrade promašile su adresu, smatra riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji pojašnjava zatim da su Hrvatske ceste investitor, da je ova državna tvrtka ishodovala lokacijsku i građevinsku dozvolu, a da su za zaštitu spomeničke baštine odgovorni Ministarstvo kulture i Odjel konzervatora u Rijeci. Obersnel navodi kako je učinio sve što se moglo, a to znači da je pismeno tražio od Hrvatskih cesta očuvanje zgrade, odnosno utvrđivanje zaštite od Ministarstva kulture.
– Trasa jest zacrtana u GUP-u Grada Rijeke, ali pritom treba znati da je ona u kategoriji državne ceste preuzeta iz prostornog plana višeg reda, a to je prostorni plan županije, kojeg mi nismo mogli mijenjati. Mislim da je to obavljeno prije više od 15 godina. Imam i ja pitanje za sve koji se sada javljaju i prozivaju zbog rušenja. Zašto nisu prije 10 ili više godina pokrenuli incijativu za zaštitu sušačkog kolodvora? Sigurno bi bili u tome upješni. Osobno mi je žao što se zgrada ruši, ali mislim da sam učinio sve što sam mogao, rekao je Obersnel koji je na novinarski upit odgovorio da prekjučer i jučer nije posjetio mjesto rušenja.


Rušenje krišom i bez najave

Rušenje kolodvora prekjučer je počelo gotovo krišom i bez ikakve najave kao da se željelo izbjeći bilo kakve reakcije ili proteste. Zaštitna ograda postavljena je gotovo u posljednji trenutak i tek u srijedu ujutro u našu redakciju počele su stizati informacije o sve većim aktivnostima kod zgrade. Bager je krenuo već poslijepodne. Radilo se punom parom i na prvomajski blagdan tijekom cijelog jučerašnjeg dana, što znači da su rušitelji kolodvora umjesto odmora imali posebno intenzivan radni blagdan.
Iako se u HC-u moglo doznati da je rad 1. svibnja organiziran zbog manjeg prometa kamiona i šlepera na ulazu u kontejnerski terminal Brajdica u vrijeme blagdana, to ipak zvuči kao izgovor u kojeg je teško povjerovati.

Jutros oko 8,30 sati
















Nisam jedini koji je slikao


Oko 16,30 tornja više nema

Još malo iz Novog lista, 3.5.'08.

JUČER NASTAVLJENO UKLANJANJE ZGRADE NA TRASI CESTE D-404 NA BRAJDICI

Sjeverni toranj sušačkog kolodvora neće se rušiti

Građevinska mehanizacija u svega tri dana srušila je više od pola zgrade izgrađene prije 70 godina. Time je uklonjena i posljednja ozbiljnija prepreka gradnji ceste D-404 te je sada posve realno da će Riječani do početka iduće godine dobiti jednu visokokvalitetnu prometnicu te novi istočni izlaz iz grada. Hrvatske ceste na vlastitu inicijativu ostavile sjeverni toranj

RIJEKA – Južni toranj zgrade sušačkog kolodvora jučer je srušen, a sudbina sjevernog tornja prepuštena je milosti Hrvatskih cesta, iako se ova državna tvrtka ni u teoriji ne bi trebala baviti zaštitom spomenika i objekata od visoke kulturne i povijesne vrijednosti. Građevinska mehanizacija u svega tri dana srušila je više od pola zgrade izgrađene prije 70 godina s ciljem da služi kao reprezentativni objekt na nekadašnjoj granici između Sušaka i Rijeke. Time je uklonjena i posljednja ozbiljnija prepreka gradnji ceste D-404 te je sada posve realno da će Riječani do početka iduće godine dobiti jednu visokokvalitetnu prometnicu te novi istočni izlaz iz grada, koji će omogućiti da se iz središta Rijeke do čvora Draga na riječkoj obilaznici stigne za svega nekoliko minuta vožnje automobilom.
Direktor riječke aglomeracije iz Hrvatskih cesta, Josip Berečki i jučer je potvrdio kako HC neće srušiti sjeverni toranj zgrade, ali je također pojasnio da to rade na vlastitu inicijativu, kao i da bi zbog toga mogli imati određene probleme. Naime, projektom i svom ostalom dokumentacijom predviđeno je da se zgrada sruši do temelja, što uključuje i rušenje sjevernog tornja.
– Drugi toranj nećemo srušiti, ali moramo imati papirnatu podlogu i projekt za takvu odluku, ističe Berečki, koji na novinarski upit odgovara kako nikada ni iz jedne institucije nije stigao zahtjev da se očuva sjeverni toranj zgrade.
Takav zahtjev nije došao ni iz Ministarstva kulture ili riječkog Konzervatorskog odjela, kojeg je naša redakcija jučer pokušala kontaktirati tražeći ravnateljicu Lillian Stošić u želji da doznamo zašto nije nikada bila propisana zaštita nad zgradom. Kako je ravnateljica bila službeno odsutna upućeni smo na glasnogovornicu Ministarstva kulture, Ivanu Krušec, koja je zatražila pismene upite na koje odgovor nije stigao do zaključenja jučerašnjeg broja.
Inače, na cesti D-404 već je praktično završena gradnja dviju najtežih dionica od čvora Gornja Vežica do Pećina, kao i najdužeg riječkog tunela Pećine u punoj dužini od 1.300 metara. Odavno je završena gradnja tunela Bobova (dužina oko 200 metara), koji se nalazi iznad Uvale Martinšćica. Praktično je do kraja izgrađen i vijadukt Brajdica također dug oko 200 metara, dok je most Rječina izgrađen prije pune tri godine. Svi ključni dijelovi ceste D-404 bili su godinama završeni i neiskorišteni upravo zbog čekanja dogovora o rušenju ukupno 11 objekata na Delti i Brajdici. Riječ je uglavnom o lučkim skladištima i nadstrešnicama te radionicama HŽ-a te jedinom objektu koji ima veću spomeničku i kulturnu vrijednost – zgradi kolodvora. Prve naznake da će se problemi ceste D-404 početi rješavati dogodile su se početkom ove godine nakon što je Lučka uprava Rijeka okupila »posvađane« državne tvrtke i uz pomoć Ministarstva prometa praktično izvršila pritisak da se što prije postigne dogovor. To se na kraju i dogodilo, pa je sada izvjesno da će Rijeka uskoro gradnjom ceste D-404 riješiti dobar dio svojih prometnih problema, pored čega će se odmah povećati i kapacitet kontejnerskog terminala Brajdica, jer će šleperima biti potrebno svega desetak minuta vožnje da bi stigl i do lučkih skladišta na Škrljevu. To je nedvojbeno pozitivno u cijeloj priči u kojoj je nažalost nastradala i zgrada kolodvora, koju se propustilo zaštititi u vrijeme kad se utvrđivala trasa i projekt ceste.

Darko PAJIĆ

I dva zasebna članka.

Ciglama s kolodvora nasipava se Brajdica

Svi ostaci zgrade kolodvora tretiraju se kao građevinski otpad, što znači da nema niti jednog vizualno ili graditeljski vrijednijeg komada, koji se planira sačuvati barem kao uspomena. Josip Berečki iz HC-a naglašava kako se ostaci cigle i zidova neće izdvajati, pa čistiti da bi poslužili u nekoj drugoj gradnji, već će biti iskorišteni za nasipavanje Brajdice, odnosno premješteni svega nekoliko stotina metara dalje, gdje će se ugraditi u temelje nasipa, kao dio projekta širenja kontejnerskog terminala. Na Brajdicu neće biti odloženi samo ostaci drvene građe, uglavnom s krova zgrade, pa će drvena građa biti bačena na građevinski deponij.

Karanfili na ruševinama

Građanska inicijativa destruktivizma jučer je na ostacima zgrade sušačkog kolodvora izvela performans u znak protivljenja rušenju. Bacali su se karanfili na ruševine, gdje je između ostalog osvanula i tabela s natpisom: »Živjeli – 4 N«. Kako je pojasnila Helga Paškvan, slovo N simbolizira nemar i neodgovornost koji su doveli do rušenja kolodvora. Novinarima je podijeljena i kronologija svih zbivanja, gdje se između ostalog navodi kako se Konzervatorski odjel u Rijeci oglušio na zahtjeve desetak građanskih inicijativa i udruga, koje su od Odjela tražile zaštitu zgrade sušačkog kolodvora.

Jedna jutrošnja:

A di su ostale?

Bit će...

novi_šef je napisao/la:Bit će...

OK.

Stiže, a nadam se dobiti od vanjskih suradnika slika s početka rušenja:

Ja sam bio 1.5. oko 9 i pol i tamo nije bilo nikoga. Bila su dav čuvara, bagerist, nekakav šljaker i ja. To su ti ove fotke kojima je otvorena tema.

Iz današnjeg (6.5.'08.) Novog lista:

DANAS ZAVRŠAVA RUŠENJE ZGRADE STAROG SUŠAČKOG KOLODVORA NA TRASI CESTE D-404

Tko će spasiti sjeverni toranj?

Ako smo mi toranj sačuvali da bi on sada opet beskorisno trunuo daljnjih 70 godina pitanje je kakvog to ima smisla, ističe Josip Berečki iz Hrvatskih cesta. Grad danas upućuje ljude iz službe za zaštitu spomeničke baštinu da izvide stanje može li toranj opstati u blizini frekventne prometnice

RIJEKA – Odluka Hrvatskih cesta da ipak sačuvaju od rušenja sjeverni toranj zgrade starog sušačkog kolodvora mogla bi prerasti u uzaludan pokušaj da se sačuva barem mali dio riječke i sušačke povijesti o kojoj svjedoči zgrada izgrađena prije 70 godina. Rušenje zgrade bit će završeno danas, a zatim će početi čišćenje građevinskog materijala, odnosno ostataka zgrade. Sjeverni toranj privremeno je preživio zaslugom ponajviše molbama predstavnika Građanske inicijative destruktivizma, koje su pristali uslišiti u HC-u. Međutim, zasad ni jedna institucija nije istaknula namjeru investiranja u toranj niti je definitivno potvrđeno da se toranj uopće može dugoročno spasiti.
Direktor riječke aglomeracije iz HC-a, Josip Berečki naglašava da je nužno utvrditi posebnim projektom uvjete pod kojima toranj može ostati, kao i za što bi mogao eventualno služiti.
– Po nama će biti zadovoljeni uvjeti statike tornja, ali bi to projektanti morali potvrditi. Pitanje je treba li ikome taj toranj, jer se osobno bojim da građanske inicijative neće moći odlučiti, a kamoli financirati njegovo očuvanje i privođenje svrsi. Nitko se nama dosad nije obratio i kazao da ima namjeru nešto poduzeti. Ako smo mi toranj sačuvali da bi on sada opet beskorisno trunuo daljnjih 70 godina pitanje je kakvog to ima smisla, ističe Berečki te tako otvara niz novih pitanja na koja bi odgovor trebale dati neke druge institucije. Jedna je svakako Ministarstvo kulture, odnosno Odjel konzervatora u Rijeci, a druga Grad Rijeka.
Riječki gradonačelnik, Vojko Obernel naglašava kako načelno nema ništa protiv da grad preuzme brigu oko sjevernog tornja, njegovog uređenja i eventualnog korištenja, ali i da u ovom trenutku ne može reći hoće li to biti moguće.
– Uputit ću naše ljude iz službe za zaštitu spomeničke kulture da već danas odu na lokaciju zgrade kako bismo dobili više informacija i vidjeli kakve mogućnosti uopće imamo, odnosno može li takav objekt dugoročno egzistirati u neposrednoj blizini ceste, gdje će sigurno biti vibracija tla, pored čega to sigurno ima i neka druga ograničenja. Moram također napomenuti da je taj objekt u nadležnosti Hrvatskih cesta, što znači da i oni u sve moraju biti uključeni, a jednako tako trebat će vidjeti kako se eventualno može riješiti pitanje vlasničkih odnosa ukoliko grad preuzme brigu nad tornjem, kazao je Obersnel.
Bilo kakav odgovor na temu zgrade nemoguće je direktno dobiti u Odjelu konzervatora u Rijeci, gdje za svaki upit upućuju na Ministarstvo kulture i glasnogovornicu Ivanu Kušec, čiji odgovori u našu redakciju nisu stigli niti do zaključenja jučerašnjeg broja.

Darko PAJIĆ

I u zasebnom okviru:

Nestaju i lučka skladišta

Iako je fizičko rušenje zgrade praktično završeno čišćenje ruševina potrajat će još tjednima, jer od danas kamioni GP Krka počinju odvoziti građevinski materijal. Cigle i ostaci betoniranih dijelova odvozit će se svega nekoliko stotina metara dalje na područje kontejnerskog terminala Brajdica, gdje će se koristiti kao građevinski otpad za nasipavanje u projektu širenja Brajdice. Nakon čišćenja uslijedit će iskopavanje i razgradnja temelja zgrade, koje je nužno kako bi se mogao postaviti građevinski tampon i asfalt na cesti D-404. Već ovog tjedna HC nastavlja s rušenjima objekata na Brajdici. Ovaj put na redu je uklanjanje nadstrešnica lučkih skladišta zajedno s objektom Luke Rijeka koji se nalazi u blizini vijadukta Brajdica.

Novi list, .5.'08.

KONZERVATORSKI ODJEL U RIJECI KONAČNO KOMENTIRAO RUŠENJE SUŠAČKOG KOLODVORA

Zgrada nije zaslužila biti zaštićena

Sušački kolodvor nije kulturno dobro od nacionalnog ili pak svjetskog, već od lokalnog značenja, ističu konzervatori
Iako već pri kraju, nimalo se ne stišava prašina oko rušenja sušačkog kolodvora

RIJEKA – Sušački kolodvor nije kulturno dobro od nacionalnog, svjetskog ili lokalnog značenja i taj objekt pojedinačnu zaštitu jednostavno ne zavrjeđuje! Ovaj stav svakako je najvažniji iz jučerašnjeg priopćenja Konzervatorskog odjela u Rijeci, kojeg potpisuje pročelnica Lillian Stošić. U njemu se odgovara na pitanja naše redakcije o statusu zgrade starog sušačkog kolodvora na Brajdici, čije je rušenje jučer dovršeno, a također se bitno pojašnjavaju okolnosti zbog kojih je u projektu gradnje ceste D-404 definitivno nastradala zgrada izgrađena prije 70 godina. U Konzervatorskom odjelu u Rijeci podsjećaju na odredbe Zakona u kojem se jasno navodi da su o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužni brinuti svi, a ne samo i isključivo konzervatori.
– Lokalna zajednica, odnosno Grad Rijeka izvješten je na vrijeme da i sam može sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine donijeti odluku o stavljanju kolodvora pod zaštitu kao kulturnog dobra od lokalnog značenja, što bi za takvu građevinu bio najprimjereniji status. No, iz njima znanih razloga nisu tako postupili. Zgrada nije zaštićena iz dva razloga. Ponajprije stoga što se nije našla unutar neke od zona zaštite, a pojedinačno nije bila zaštićena jednostavno zato jer takvu vrstu zaštite ne zavrjeđuje. Naime, sušački kolodvor nije kulturno dobro od nacionalnog ili pak svjetskog, već od lokalnog značenja, a takvu vrstu zaštite pokreće županijska ili gradska odluka, ističe se u priopćenju uz dodatnu tvrdnju da Riječki konzervatorski odjel nije instanca koja odlučuje i brine o zgradama koje nisu u pravnom statusu kulturnih dobara. To znači da je o dijelovima kamene plastike – stupovima, kapitelima i slično dogovoreno s izvođačem radova i Hrvatskim cestama da će se nakon rušenja deponirati.
Osim navedenog iznimno je zanimljiv i dio priopćenja u kojem se pojašnjava kakav je bio pravi status i vrijednost srušene zgrade sušačkog kolodvora. Navodi se kako je zgrada kolodvora građena neposredno prije Drugoga svjetskog rata, kao i da ne zaslužuje epitet »stari«, koji je prezentira kao veterana i čini starinom koju treba spašavati. Riječki konzervatori ističu da se tako stvara lažni dojam da je ovaj kolodvor stariji od još djelatnog (pravog) kolodvora Sušak-Brajdica ili pak od kolodvora Sušak-Pećine.
– Istina je obrnuta. Od ta tri kolodvora upravo je on najmlađi postankom, a ujedno je i jedini koji nikada nije ni funkcionirao kao kolodvor, jer kao zgrada nikada nije dovršen. Iz te nedovršenosti promatraču se može učiniti da vidi slikovitost i toplinu kolorita pročelja, dok je u stvari riječ o tome da obična (ne fasadna) opeka zbog prestanka radova na gradnji nikad nije bila ožbukana. Zato su na fasadi vidljivi i dijelovi izrađeni u betonu, iako to nije bio cilj i ne radi se o nekom vidu arhitektonskog izražavanja i postizanja efekta, već o pukoj nedovršenosti. Dapače, ni većina prostorija unutar zgrade nije nikad ožbukana, već samo pobijeljena, naglašava se u priopćenju Konzervatorskog odjela u Rijeci, koje potpisuje pročelnica Lillian Stošić.

Darko PAJIĆ

I mali dodatak:

Sjeverni toranj traži novog vlasnika

Predstavnici Odjela gradske uprave za kulturu iz službe za zaštitu kulturne baštine izašli su jučer na teren da bi se ispitale mogućnosti trajnog očuvanja sjevernog tornja zgrade, koji je zasad ostao pošteđen rušenja. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ponovio je nakon toga spremnost da grad preuzme brigu o ovim ostacima, ali i podsjetio na probleme koji iz toga proizlaze.
– Građevinskom dozvolom predviđeno je rušenje cijele zgrade i HC sada mora zatražiti izmjenu građevinske dozvole tako da se predvidi očuvanje sjevernog tornja, koji je u vlasništvu HC-a, pa bi nam oni taj objekt trebali donirati da bismo mi mogli legalno preuzeti daljnju brigu, kazao je Obersnel.
Međutim, s njegovom izjavom ne slaže se u potpunosti izjava direktora riječke aglomeracije iz HC-a, Josipa Berečkog, koji potvrđuje samo to da je od predstavnika grada imao upit o tome mogu li doći na gradilište. Nikakvog drugog dogovora ili razgovora nije bilo.
– Mi i dalje čekamo službeni i pismeni zahtjev bilo koje institucije iz kojeg bi bilo razvidno da netko želi sjeverni toranj na temelju čega bismo mogli dalje postupati. Takav zahtjev i dalje nemamo, zakljuje Berečki.

Inače je ekipa za rušenje još uvijek kod mene na noćenju što znači da još nije gotovo...

novi_šef je napisao/la:Inače je ekipa za rušenje još uvijek kod mene na noćenju što znači da još nije gotovo...

Valjda čekaju da se rješi ovo što je ostalo. Ako bude zainteresiranih.

Iz današnjeg Novog Lista:
Nakon što je polovina Sušačkog kolodvora već porušena, Društvo arhitekata Rijeke (DAR) pridružuje se inicijativi da preostali dio građevine uz sjeverni toranj ostane sačuvan.
I ne samo to. Budući da je DAR u potrazi za novim prostorom, arhitekti smatraju kako bi bilo idealno kad bi upravo u tom prostoru dobili novo sjedište – kazao nam je predsjednik Društva Igor Rožić nakon sjednice Upravnog odbora DAR-a na kojoj se ta ideja iskristalizirala.
– Jedna od premisa novog prostornog i kulturnog razvoja Rijeke je »reciklaža« postojećeg vrijednog industrijskog građevinskog naslijeđa. S obzirom na to da je u slučaju Sušačkog kolodvora stjecajem okolnosti već došlo do drastičnog zahvata u građevinu bez mogućnosti vraćanja u prvobitno stanje, njena revalorizcija kao kulturnog dobra je očigledno izvediva samo uz adekvatne arhitektonske zahvate. DAR je u svom novom programu težište djelovanja usmjerio prema projektima koji će kritički propitati najpotentnije lokacije riječkog industrijskog naslijeđa, kao što su Delta, Luka, Torpedo, Rafinerija... Trenutačno smo u intenzivnoj potrazi za novim prostorom, ali baš takvim koji će nam pružiti mogućnost da djelovanjem na »problematičnoj« lokaciji osnažimo svijest o potrebi stalnog propitivanja grada. Smatramo da je Sušački kolodvor upravo takva paradigmatska lokacija koja zahtijeva naš snažan stručni angažman. Smiještanjem sjedišta DAR-a u Sušački kolodvor, uz njegovo intenzivno i trajno revaloriziranje kao »repera« rastuće riječke arhitektonske scene, aktualni primjer arhitekture u nestajanju bi se promaknuo u svoju suprotnost – Arhitektonski centar u stvaranju, obrazlaže Rožić.
Na pitanje nije li ova inicijativa zakašnjela i zbog čega se za očuvanje Sušačkog kolodvora, i to u cijelosti, nisu zauzeli ranije, Rožić kaže kako ona prvenstveno dolazi kao reakcija na novonastalu situaciju u kojoj je dio javnosti, mobiliziran aktivnostima kulturnih udruga, iskazao otpor rušenju.
– U ovom slučaju mi više nastupamo kao vatrogasci nego netko tko je procjenjivao je li ta kuća greškom uvrštena u popis kuća za rušenje, a pritom nudimo konkretno rješenje koje otvara mogućnost da poprište jednog prostornog konflikta pretvorimo u bazu za kvalitetnije promišljanje prostora.
Društvo arhitekata Rijeka sa svojom inicijativom namjerava se obratiti i Hrvatskim cestama.

I trakavica je privedena kraju!

novilist je napisao/la:SRUŠEN I POSLJEDNJI PREOSTALI DIO GRAĐEVINE STARE SEDAMDESETAK GODINA

Sušački kolodvor sravnjen sa zemljom

Prostor na kojem se nalazio jedan od simbola Brajdice i Sušaka uskoro bi trebao postati gradilište toliko očekivane ceste D-404
RIJEKA – Nakon što nisu uslišene molbe riječkih ljubitelja spomeničke baštine da se sačuva barem posljednji preostali dio starog sušačkog kolodvora, njegov sjeverni toranj, taj je objekt i definitivno uklonjen s lica zemlje.
Jedan od simbola Brajdice i Sušaka tako je definitivno nestao s lica zemlje, a prostor na kojem se nalazio uskoro bi trebao postati gradilište toliko očekivane ceste D-404 koja bi trebala razriješiti prometne probleme tamošnjeg kontejnerskog terminala. Toranj su za svega nekoliko sati uklonili strojevi vinkovačkog poduzeća EURCO, specijaliziranog za rušenje, a za nekoliko dana, kada se uklone i posljednji ostaci 70 godina stare građevine kolodvora koji nikad zapravo nije bio u funkciji, neće ostati više nikakvog traga o njegovom postojanju.
Posljednjih tjedana bili smo svjedoci raznih pokušaja da se zgrada ili ono što je preostalo od nje spasi kao spomenička baština, a civilne riječke udruge, među kojima je prednjačila Inicijativa građanskog destruktivizma, od gradskih su vlasti zatražili hitnu reakciju. Riječki gradski oci podržali su inicijativu izrazivši spremnost za preuzimanje brige i prenamjenu objekta. Prešutno odobrenje dale su i Hrvatske ceste, budući da ostatak objekta nije smetao budućim radovima na spomenutoj cesti, pa se činilo da će sjeverni toranj biti spašen. Stručnjaci iz Konzervatorskog odjela u Rijeci, međutim, donijeli su odluku kojom se zgrada ne ocjenjuje kao kulturno dobro od povijesne važnosti te joj nije potrebno dodijeliti zaštitu, čime je na koncu i zapečaćena sudbina starog sušačkog kolodvora. Takva odluka, čini se, išla je na ruku svima osim ljubiteljima povijesne baštine, jer su izbjegnuta dodatna financijska ulaganja u prenamjenu zgrade, kao i u kompliciranu i skupu izmjenu građevinske dozvole i projektne dokumentacije ceste D-404.

Tomislav JURILJ