Povijest elektrifikacije riječke pruge

Elektrifikacija pruge Rijeka - Zagreb tekla je postepeno prema količini financijskih sredstava; ukupno je trajala gotovo 14 godina, od sredine 1952 pa do sredine 1966. godine. U tabelici su prikazane faze građenja i puštanja u promet.

Rijeka - Sušak Pećine	25. IV 1953.
Sušak Pećine - Sušak Brajdica	25. IV 1953.
Sušak Pećine - Škrljevo	15. IV 1954.
Škrljevo - Drivenik	24. IV 1956.
Drivenik - Fužine	27. VII 1956.
Fužine - Lokve	03. II 1958.
Lokve - S. Moravice	25. V 1960.
S. Moravice - Ogulin	25. XI 1962.
Ogulin - Mrzlo Polje	18. II 1964.
Mrzlo Polje - Karlovac	15. X 1965.
Karlovac - Zagreb	17. I 1966.
Svečano otvorenje: Zagreb G.K.	14. V 1966.

Nakon toga, 1967. elektrificirana je pruga Vitoševo (danas Sv. Kuzam) - Bakar i kolodvor Bakar 1968., te nova paralelna pruga Škrljevo - Vitoševo (danas Sv. Kuzam).

Prva pokretna EVP u Meji puštena je u pogon 6.3.1956., a prva stabilna EVP Meja u bivšem ŽTP Zagreb 14.12. 1957. godine. Radi nedostatka električnih vučnih vozila i nedovršenih djelova EVP nije bilo moguće uvođenje pune električne vuče na dovršenim dionicama kontaktne mreže.

Puštanje u pogon elektrovučnih podstanica na riječkoj pruzi teklo je slijedom:

* EVP Meja 14. XII 1957.
* EVP Drivenik 1. VI 1960.
* EVP Lokve 1. VI 1960.
* EVP Vrbovsko 1. I 1961.
* EVP Skrad 1. VI 1963.
* EVP Podvežica 1. I 1963.
* EVP Oštarije 1. II 1966.
* EVP Hrv. Leskovac 1. V 1966.
* EVP Zvečaj 1. III 1968.
* EVP Draganići 24. V 1968.
* EVP Vitoševo (Sv. Kuzam) 12. III 1969.
* EVP Plase 1. VIII 1975.

Obujam radova na elektrifikaciji pruge od Rijeke do Zagreba može se vidjeti iz broja izgrađenih objekata. Od 1952. do 1966. godine izgrađeno je:

- 127 km dalekovoda
- 10 stabilnih i 2 pokretne EVP (kasnije još 2 stabilne EVP)
- vanjska električna rasvjeta na12 kolodvora
- 232 km pružne kontaktne mreže pruge Rijeka - Zagreb, ukupno 311 km mreže sa staničnim elektrificiranim kolosjecima.

Za izgradnju kontaktne mreže od Rijeke do Zagreba ugrađeno je od 1952. do 1966. godine:

- 6.111 čeličnih stupova
- 36.000 komada raznih izolatora
- 1.330 tona bakrene žice i užadi
- 21.375 m³ betona
- 289 tunelskih konzola u 6,3 km tunela.

Elektrifikacijom riječke pruge do Zagreba nije učinjeno sve što prati elektrifikaciju, pa su preostali radovi izvedeni do 1970. godine, a neki i kasnije:

- elektrifikacija pruge Škrljevo - Bakar 1967/68, EVP Vitoševo (Sv. Kuzam) 1969, EVP Plase 1975, kontktne mreže paralelne nove pruge Škrljevo - Vitoševo (Sv. Kuzam) 1981.
- proširenje i dogradnja depoa i nove remize za elektromotorne vlakove u Rijeci
- uređenje nadzorništva odnosno dionice za održavanje kontaktne mreže na riječkoj pruzi i nabavku suvremenih motornih drezina za održavanje kontaktne mreže
- kapitalni remont pruga za 20 t i program suvremenih signalno sigurnosnih postrojenja na pruzi.

Izvor podataka: monografija "110 godina riječke željeznice 1873-1983."