Viktor Lenac

kico101 je napisao/la:Tek vadimo. Zguza ćemo stavljat kroz prekonekoliko i više dana ( osovine idu na obradu u Italiju, jer mi u Rvackoj ne znamo malo ogulit i izbalansirat komad železa ).

Nekad smo u "Torpedu" imali tokarske strojeve na kojima su se brusili torpedoti, a i ljude koji su to znali raditi. Ljude smo poslali u penziju ili u Monfalcone, a tokarske strojeve smo raspilili... Tja...

Kako će u Italiju s kamionom

Btw blago tebi za slike,šta bi ja s njima radio

gorgoroth je napisao/la:Kako će u Italiju s kamionom

U ponedjeljak dolazi labudica.

gorgoroth je napisao/la:Btw blago tebi za slike,šta bi ja s njima radio

Postao bi ih na 4rum k'o i Kico!

kico101 je napisao/la:

gorgoroth je napisao/la:Kako će u Italiju s kamionom

U ponedjeljak dolazi labudica.

Eto prometa i zarade za sve...

A vidi antiterorističku branu na zadnjoj slici. Sljedeće ljeto ove banane zavezat na "Kostrenu" i na Žurkovo vozit kupače. Obogatit turističku ponudu i usput nešto zaradit.

kico101 je napisao/la:Asistira DOBRA.

Za što onda plaćate Trans trade? Nemoj mi reć da onaj ne može dignut 37 tona.

Kad smo već kod torpeda: ovaj brod na podvodnom dijelu vanjske oplate, po bokovima, ima pojačanje za zaštitu od torpeda. Lim debljine nekih 25 mm, zašrafan vijcima za oplatu.
Inače, brod je u jako dobrom stanju i odlično održavan. Ne bi se reklo da ima 40 godina. Ima manje ruzine nego neki trgovački brodovi stari jedva 10 godina.
Da, i još jedna zanimljivost, koju nisam još u životu vidio. Cink- protektori su mu na unutrašnjoj strani oplate.

LLeon je napisao/la:

kico101 je napisao/la:Asistira DOBRA.

Za što onda plaćate Trans trade? Nemoj mi reć da onaj ne može dignut 37 tona.

Pa Trans-Trade ( u suradnji sa parancima ) je i postavio osovinu na dok. Ali to je 60 tonska dizalica, a to znači da nosi 60 tona na dohvatu od par metara, a već na 10 metara nosi, možda 20 tona ( tehnološka ograničenja teleskopskih dizalica ). Kao što se može vidjeti, osovina je poprilično dugačka i nije baš lako manevrirati s njome. A s nečime je treba i transportirati na obalu. Da bi je autodizalica postavila na sredinu catare, treba joj dohvat barem 15 metara, na kojem nosi, možda 10 tona. Veća autodizalica ne može na dok 11 zbog nosivosti prilaznog mosta.

kico101 je napisao/la:Da bi je autodizalica postavila na sredinu catare, treba joj dohvat barem 15 metara, na kojem nosi, možda 10 tona.

Aha, to je ključni moment, sad mi je jasno
Znam da ne može u jednom potezu od krme broda do catare. Uz 2-3 manevra autodizalice bi osovina stigla do kraja doka, (jeftinije nego unajmljivat Dobru koja s pratećim tegljačem košta 1000 €/ sat) ali problem je dakle u dohvatu do sredine catare.

Svakoj dizalici se nosivost bitno smanjuje čim se kran udaljava od težišta. Bila to građevinska, vaša žuta 100-tonska ili obična autodizalica (ne ona za šupu gumu prominit). Mislim da je na jednoj od onih na istočnom privezištu bilo nacrtano kolika joj je nosivost na određenom rasponu.

NP-549 je napisao/la:Svakoj dizalici se nosivost bitno smanjuje čim se kran udaljava od težišta. Bila to građevinska, vaša žuta 100-tonska ili obična autodizalica (ne ona za šupu gumu prominit). Mislim da je na jednoj od onih na istočnom privezištu bilo nacrtano kolika joj je nosivost na određenom rasponu.

Imamo mi i dizalica ( na doku 5 ) koja nosi 15 tona i na početku i na kraju dohvata. Doduše, ima 2 moda; prvi je za terete do 8 tona, a drugi do 15 ( prebacuje se ručno na drugi reduktor ).
Nosivost puno ovisi i o broju prolaza užadi od kuke do bubnja ( može biti samo 1, ali i 4-6-8-10 itd ). Veći broj prolaza jamči veću nosivost, iako je konstrukcija dizalice ne promijenjena.
Kao što je i Np naveo-nosivost se bitno smanjuje povećanjem dohvata prvenstveno na teleskopskim autodizalicama, dok je kod onih s rešetkastom granom ( lakša grana ) taj pad manje izrazit. Još je manji pad kod portalnih dizalica na šinama ( osobito kod onih koje nemaju ovješenu granu, već su dvokrake ).
Naša najveća catara ( teglenica, barža ili kako bi je već nazvali ) ima nosivost 100 tona, ali da bi ispravno funkcionirala, teži tereti trebaju biti na sredini. Širina iste je oko 16 metara, a pola 8. Da bi se autodizalica nosivosto 60 tona za teret od 37 tona postavila u položaj za najveću nosivost, mora se postaviti na dijagonalu, a to je sigurno barem 7-8 metara od ruba doka. 8+8=16m, a na tom dohvatu ova dizalica to ne može odraditi.

Sjećam se situacije sa veza 8. S vanjske strane catara, na njoj skela za nešto piturat valda 10 metara visoka, a male širine. Sve skupa pridržava neki brodić tipa Osoršćica i sl. Drugo jutro nakon bure catara prevrnuta skroz. Skela na mjestu ali s krive strani i sad služi za ić dublje u more, a Osoršćica na sredini catare na suhomu s gornje strane na bok zvrnjena

Nemoj tako. Odmah se naježim.

USS Mount Whitney na doku

Draže mi je bilo da nije u Lencu,barem je više brodova za slikati,ovako zadnjih mjesec dana po tom pitanju pušiona

kico101 je napisao/la:Transportira se propelerna osovina ( dužina 12,5 m, težina 37 tona ) u 3 čina:
Eins,

Zwei,

Drei...

... Vier

Evo je, zapakirana, propisno učvršćena i spremna za put u Italiju.

LLeon je napisao/la:[
Evo je, zapakirana, propisno učvršćena i spremna za put u Italiju.

Iskreno, i nije baš previše po propisima-uzdužna komponenta sile nije neutralizirana, već samo bočna i protiv valjanja. Ako prođe prvu grbu kod održavanja, valjda će doć do Italije.
U protivnom, mogli bi imati izvanredno održavanje ceste.....

kico101 je napisao/la:Iskreno, i nije baš previše po propisima-uzdužna komponenta sile nije neutralizirana, već samo bočna i protiv valjanja.

Zadnji lanac je omotan oko osovine, a iza njega je flanđa. Dakle, prema naprijed ne može.
Da, znam, lanac stoji skoro okomito u odnosu na uzdužnu silu koja se javlja kod kočenja, pa bi rezultanta sile u koja bi se pojavila u lancu iznosila F/cos α, a pošto je α vrlo blizu 90^o (u odnosu na djelovanje sile kočenja), sila u lancu višestruko raste i dolazi do vrlomožebitnog pucanja istog. Ako neutraliziramo uzdužnu komponentu sile, pravilim postavljanjem zatega, u slučaju sudara cijela prikolica mase cca 40 tona će završit u kabini kamiona. U ovom slučaju, nestručnog osiguranja tereta, lanac puca i "samo" osovina sa svojih 37 tona ulazi u kabinu, što, moraš priznat, djeluje kao povoljnija varijanta..

A najvažnije od svega nisu nekog našeg mogli uposliti,nego koliko vidim da je kamion strani

Mislim da tu Lenac nema nekog utjecaja (vjerujem da bi oni odabrali nekog našeg), nego prijevoznika odabire brodovlasnik ili izvođač radova (tokarenja).

Ne znam da li se vidi (mobitel fotka, okinuto u prolazu) kamion je Scania od talijanske firme Veneta Transporti.

Može ona i natrag. Prvo iskušenje odmah na desnom zavoju.
Btw, imamo najavu dolaska Kornata 23.10. Negdje su sj.... kormilo ( izgleda manevar u riječnom mulju ), pa je osovina kormila malo "pobeegla". Rad na vezu drei.
SCF Altai, eta oko 28.10, a pojavio se i neki mali kontejneraš ( 100 m ) koji bi trebao s Vegom u dok 5 već u četvrtak.

kico101 je napisao/la:Može ona i natrag. Prvo iskušenje odmah na desnom zavoju

Znao sam da ćeš imat neki amandman.
Klizanje unatrag zanemareno, zbog pretpostavke da kamion nema ubrzanje kao F1 i da neće u Italiju preko Karavanki.

Dobre vijesti , ali sve je to sitno. Da barem uleti kakva platforma novogradnja. To potpisujem do penzije.

A čuj, uz amera i Sampsona, generalno su nam kapaciteti ograničeni. Na SCF Altai ( 275 m ) se skida timun, a da bi se to moglo obaviti u doku ( 261 m ) mora prova u prevjes. To znači da ćemo sidra i lance spuštati na sidrištu s DOBROM. Koliko sam vidio specifikaciju, bit će nešto i bravarije/cjevarije. Kornati dolaze uglavnom zbog osovine kormila, onaj mali bezimeni kontejneraš ima neke sitne radove od par dana, a ima još jedan Handy Tankers Liberty ( opis radova nepoznat ). Pljatforme zaboravimo do proljeća.

Hajde barem nešto za Lenac,nisam slikao ne pamtim kada

Svaka cast na informacijama...

Malo švrljanja. San Felipe ( lijevo ) i dok 11 sa amerom ( desno ):

Maestro Sea na vezu 8:

Antarctic Navigator spava zimski san na vezu 6:

Galeb i dok 11:

A ovo su tzv. Yokohama bokoštitnici ( ili pajeti ) nabavljeni specijalno za amera ( a poslužit će i dalje ):



And finally, USSMW u neobičnoj shemi bojanja ( Rusima bi se svidjelo ):

Svidjela bi se boja i ovima u Sjevernoj Korei

Mislim da je ovo boja za preveslat neprijatelja,pogotovo ako ide u stražarenje oko Somalije!
Šatro trgovački iz daljine,a kad se približe onda je kasno mogu poć mater je..t