Mala škola elektrotehnike ili kako voze vlakovi i druge priče

gaspa je napisao/la:Što, vi bi rađe čitali neku temu iz političke ekonomije?

Aha! Npr.:

P: Što rade dva partizana u žarulji?
O: PRUŽAJU OTPOR!

Šalu na stranu, jest da je objašnjenje takvo da sam odmah drmnuo rakijicu i dva aspirina, ali svejedno Ti hvala na trudu

Zahvaljujući raznoraznim Gostovima ja sad ne mogu editirati gornji post, a, uzevši u obzir vrijeme tj. doba dana kad je nastao, greške su bile očekivane. Dakle, a to me mučilo u snu, blebnuo sam još jednu znanstvenu neistinu koju ispravljam:

Ukupna snaga je S = U x I (mjereno u VA)
a radna, ono što doživljavamo, je u izmjeničnim sustavima nešto manja, tj.
P = U x I x cos φ (mjereno u W)

Odatle je zapravo počelo. Pa onda s time i završavamo ovu gnjavažu.

A kad žarulja pregori? Neprijatelj je skršio partizanski otpor.

Već sam htio reagirati na ono da je napon umnožak jakosti i otpora. To bi značilo da je napon proporcionalan otporu i da bi bio najjači na izolatoru. No, Gaspa se ispravio u kasnijem postu. No, lako za to kada se pojavio integral predao sam se. Naime, išao sam u društveni smjer u gimnaziji gdje nije bilo matematike. Zapravo, zato sam ga i upisao.
Ovacije Gaspi. Svi želimo da nastavi. Tko će čekati Novu godinu.

Ma, napon JE umnožak jakosti struje i otpora. Samo to treba gledati drukčije. Napon je, recimo, stalan (za neelektričare), onako kako ga proizvede generator odn. transformira transformator. A struja ovisi o otporu. Veći otpor - manja struja, i obratno.

U stvarnosti sve zapravo ovisi o snazi. Snaga potrošača definira sve ostalo. Snaga traži određenu struju. I kad je u mreži previše priključene snage, više nego je proizvodi generator ili je transformator može prenijeti (jer svaki je transformator projektiran i proizveden za prijenos određene, ograničene, snage, a ne koliko nas volja), dakle kad je previše priključene snage pada napon, pada frekvencija (što je pogubno za motore) i sve ode k vragu. Zapravo, zaštitni uređaji otkantaju te pretjerane potrošače isklapanjem određenih dijelova mreže.

Mislio sam preći na mreže, ali možda još riječ-dvije o proizvodnji struje. Sad smo rekli kako broj (odn. snaga) priključenih trošila uvjetuje ponašanje mreže. Jasno vam je da mreža nije povazdan jednoliko opterećena. kao i špice u prometu postoje i špice u potrošnji. Kako to izregulirati? Na povećanu potrošnju (mjere je dispečeri u regionalnim centrima) povećava se snaga priključenih izvora ili se uključuju novi. Povećanje snage ostvaruje se ili povećanjem dotoka (vode, pare) ili zakretanjem lopatica turbine da generator ima veći učin. kad daljnje povećanje više nije moguće, a sape nema dosta, treba uključiti nove izvore. To su uvijek hidroelektrane. Tzv. vršne hidroelektrane uklapaju se u slučaju nužde (odn.velike potrošnje, npr. dvaput na dan po par sati u špicama). Hidroagregat je relativno lako pokrenuti i zaustaviti - pokretanje traje od pet pa možda do desetak minuta, ovisno o njegovoj veličini/snazi. Zaustavljanje je nešto duže, i do pola sata, ali to nije bitno. Termoelektrane ne služe za regulaciju potrošnje. One se pokreću i zaustavljaju možda jednom godišnje, radi remonta. Pokretanje termoagregata je izuzetno skupo jer on u tom trenutku spali goriva da je to čudo jedno.

Što je s viškom vode kad hidroelektrana stane odn. odakle voda kad se pokrene? Glede vode imamo protočne (gdje je hidroagregat kao vodenica na potoku) i akumulacijske. Kod protočnih voda uvijek teče. Kroz elektranu (kad radi) ili mimo nje (kad ne radi). Kod akumulacijskih voda se skuplja u jezeru pa se, kad treba, pušta kroz elektranu (kad radi). Višak vode (kad elektrana ne radi ili kad je dotok veći od onog što elektrana može probaviti) pušta se u korito. Iz akumulacije uvijek nešto mora izlaziti, čak i u najsušnijem periodu - to je tzv. biološki minimum, najmanja količina vode koja omogućava život biljnom i životinjskom svijetu nizvodno od elektrane. Jedino mjesto, mislim čak u Europi, ako ne i šire, gdje je izgradnjom akumulacijske elektrane potpuno prekinut vodotok je naša HE Miljacka (do 1995. HE Manojlovac) na Krki gdje je od brljanske pregrade do Manojlovačkog slapa korito nekoliko kilometara potpuno suho a sva voda se iz Brljanskog jezera cijevima odvodi do elektrane.

Naše druge akumulacijske elektrane su sve na Dravi (Varaždin, Čakovec i Dubrava), Vinodol (na Ličanki, akumulacija Bajer), Gojak (na Dobri, akumulacija Sabljaci), Lešće (na Dobri, akumulacija Lešće), Vrelo (na goranskim potočićima, akumulacija Lokvarsko jezero), Lepenica (na Lepenici, akumulacija Lepenica), Sklope (na Lici, akumulacija Krušćica), Velebit (na istočnoličkim rječicama i potocima, sustav više akumulacija), Golubić (na Butišnici, akumulacija Golubić), Peruća (na Cetini, akumulacija Perućko jezero), Orlovac (akumulacija Buško Blato), Đale (na Cetini, jezero), Dubrovnik (Trebišnjica, sustav akumulacija)

(opet sam zaružio preko ponoći)

Da malo oživim temu: