Jedno zanimljivo američko rješenje križanja u razini

Prelistavajući neku svoju knjižicu, naišao sam na sljedeću američku signalnu zanimljivost.

U USofA su križanja dviju (nezavisnih) pruga bila, za razliku od Europe, prilično čest slučaj. Osim toga su se križanja znala događati na otvorenoj preriji daleko od nekih službenih mjesta. Da bi se izbjegle neželjene situacije, providjeli bi križanje signalima i sagradili postavnicu.



Praktični kakvi već jesu (a i protestantski škrti), zaključili su da postavnica uopće ne mora biti posjednuta. I kako je to onda funkcioniralo?

Od dvije pruge koje se križaju, jedna je nužno značajnija tj. ima veći intenzitet prometa. Na primjeru pokazanom na slici to je pruga koja ima još i industrijski odvojak. Signali su defaultno postavljeni tako da toj pruzi uvijek daju slobodan prolaz.

Kako onda ikad prođe vlak po drugoj pruzi? Jednostavno. Kad se takav vlak zaustavi na signalu, njegov vlakovođa siđe iz službenog vagona, otšećka do postavnice, prebaci signale i vlak prođe.

Opravdano ćete se zapitati kako su se konstruktori osigurali da rečeni vlakovođa ne zaboravi vratiti signale u prvobitni/osnovni položaj? Jednostavno. Brava na vratima kabine bila je povezana sa signalima i jadničak nije mogao van sve dok nije ponovno prebacio signale.

Da u USA toga ima koš-i-još jer je nerijetko dva grada povezivalo 2, 3 i više željeznica... Ova križanja se u žargonu zovu "diamond".

Interesantno je da tko prvi dođe, nema troškova! Dakle, tko kasnije postavlja prugu na križanju, snosi sve troškove signalizacije i održavanja križišta!

Thommo je napisao/la:Da u USA toga ima koš-i-još jer je nerijetko dva grada povezivalo 2, 3 i više željeznica...

Povezivale su i drugdje, ali su trase bile civiliziranije postavljane.

Thommo je napisao/la:Ova križanja se u žargonu zovu "diamond".

Diamond je ono što mi zovemo "karo" (romb). Sljedstveno tome, sredina križanja dvije pruge liči na karo odnosno diamond pa se cijela stvar (ne samo u žargonu) zove diamond crossing. Ovo što sam ja pokazao zove se obično grade ili level crossing (ovisno o tome kojim engleskim govoriš).
Ako netko kani fitiljiti pa pitati kako se zove križanje pod pravim kutem, neka zna da je kvadrat samo poseban slučaj romba gdje su svi unutrašnji kutovi 90°

Thommo je napisao/la:Interesantno je da tko prvi dođe, nema troškova! Dakle, tko kasnije postavlja prugu na križanju, snosi sve troškove signalizacije i održavanja križišta!

Logično, prvi nema ni križanje, ali ima right-of-way!

Pfaff je napisao/la:Ako netko kani fitiljiti pa pitati kako se zove križanje

kad trasa jedne pruge nije ravna nego lučna, a kako kad su obje lučne?

I, uostalom, zašto bi križanje dviju pruga pod pravim kutem nužno bilo kvadrat? (kad već fitiljimo...)

Kada smo već počeli fitiljit ( da pogledamo što g. Karakljajić kaže o ishodištu ove riječi ), onda vjerojatno postoji i trapezno križanje, deltoidno križanje, hiperboloidno križanje....
Uostalom, mogli su se malo potrudit i napravit križanje u 2 nivoa ( čini se da teren na slici nije prezahtjevan ), ali američka ekonomija ne bi bila ono što je da su se bavili takvim tričarijama.

kico101 je napisao/la:Uostalom, mogli su se malo potrudit i napravit križanje u 2 nivoa ( čini se da teren na slici nije prezahtjevan ), ali američka ekonomija ne bi bila ono što je da su se bavili takvim tričarijama.

Tako nešto su činili samo kad su međusobno bili ozbiljno zavađeni. Donju sam sliku snimio negdje u jesen 1880. u Južnoj Dakoti (bilo je strašno piuno kiše - zato je negativ malo oštećen). Na slici su tri pruge na tri nivoa. Ono što je najzanimljivije da samo pruga u prizemlju ima ovdje i stanicu, ostale su samo an maupassant.



Uzgred, fitilje se brkovi. Takve su brkove obično nosili oficiri i slična čeljad koja je jako držala do osobne važnosti, ukratko kruti, uštogljeni tipovi kojima je najvažnije bilo da je sve skockano po pravilima. Iz stoga se izvodi izraz fitiljiti kao pojam do krajnosti primjenjivanog nekog pravila. (Pok. T. Ladan bi to bolje, al' ja sam se, eto, potrudio...)

Hvala na maloj jezičnoj poduci ( uostalom to se i može očekivati od čovjeka koji je 1880 izučavao i razvijao fotografski zanat ).
Btw ne mogu se oteti dojmu da je ona najgornja pruga neka industrijska, uskog kolosijeka, a koja nema previše veze sa ove dvije ispod ( mislim u tranzitom smislu ).

Odličan Ti je dojam i nemoj mu se otimati. Na najvišoj razini je lokalna rudarska prugica, u sredini je pruga Fremont, Elkhorn & Missoury Valley (dio sistema Chicago & North Western), a na dnu je prugica koja će kasnije postati Burlington Northern (što se, uostalom dade pročitati s natpisne table na krovu stanične zgrade).

Hm, "Burlington Northern" (kao korporativni entitet) je nastao tek 1971. ili 1972. pa je vjerojatno neki od njegovih predaka ("Great Northern", "Northern Pacific", ili najvjerojatnije "Chicago, Burlington & Quincy") polagao pravo na staničicu u prizemlju...?

Iako, kod Amera nikad ne možeš biti siguran da ime nije bilo korišteno stoljeće prije, pa reciklažom ponovo iskorišteno. Primjer je Norfolk Southern, sada jedan od velikih igrača, iako je postojao i "stari Norfolk Southern" - ugašen 50-ih.

Nemogu se otet dojmu da postoji i četvrta. Baciti oko na lijeve nosače srednje pruge koje sredinom presjeca također neka ravna površina. Ili je pak u pozadini viadukt Zečeve Drage

NP-549 je napisao/la:Nemogu se otet dojmu da postoji i četvrta. Baciti oko na lijeve nosače srednje pruge koje sredinom presjeca također neka ravna površina. Ili je pak u pozadini viadukt Zečeve Drage

A-a. Severinske drage!

Jedno pitanje vezano za križanje pruga; koliko je otprilike potrebno prostora za triangolo u dvije razine?

NP-549 je napisao/la:Jedno pitanje vezano za križanje pruga; koliko je otprilike potrebno prostora za triangolo u dvije razine?

Puno. To ti je otprilike slično kao spiralni tunel na Sušaku s time da kod triangla još trebaš i prostora za izvlačnjak. Ja bih onako odokativno rekao: cca kvadratni kilometar. A što će ti to? Takve situacije su se nalazile samo na američkim switchback prugama kad se tako savladavala visinska razlika.

Pfaff - oko sokolovo. Kad bi istočni trokut na zagrebačkom ranžirnom bio krug, imao bi promjer 1 km. Onaj drugi trokut, Remetinec-Trnsko, da je krug ima promjer 2 km. Dakle, samo za popet se kružnom vožnjom kat više treba bar 1 km2. Plus izvlačnjaci, preko 500 m svaki - to je još bar pola km2. Taj krug, promjera 1 km, dug je 3,14 km. Uz nagib 2% popenje se 60m.

gaspa je napisao/la:Taj krug, promjera 1 km, dug je 3,14 km.

Kako si to, ovako nabrzinu, izračunao?

Zar nije formula za opseg kruga 2 x r x Pi ?
Pa bi opseg tog kruga trebao biti 6,18 km.
Ako sam u pravo to je sramota za sve matematičare na forumu. U prvom gimnazije imao sam popravni iz matematike.

Jedno pitanje vezano za križanje pruga; koliko je otprilike potrebno prostora za triangolo u dvije razine?

Puno manje nego što su to uvaženi rekli,samo zavisi za što bi se koristila.Ove najmanje su se koristile za okretanje parnih lokomotiva.Slika je sa Željeznica.net

https://2img.net/r/ihimizer/img560/763/lickakaldrmadrugapolovi.jpg

Svakako da postoje i puuuno veće!

Trol_Rijeka je napisao/la:Zar nije formula za opseg kruga 2 x r x Pi ?
Pa bi opseg tog kruga trebao biti 6,18 km.
Ako sam u pravo to je sramota za sve matematičare na forumu. U prvom gimnazije imao sam popravni iz matematike.

Opravdano si bio na popravom- i neopravdano ga prošao.
Opseg kruga bi bio 6,28 km, a Gaspa je lijepo naveo da je promjer (2r) 1 km.
Dakle, po tvojoj formuli: 2 x 0,5 x 3,14 = 3,14

gaspa je napisao/la:Taj krug, promjera 1 km, dug je 3,14 km.

NP-549 je napisao/la:Jedno pitanje vezano za križanje pruga; koliko je otprilike potrebno prostora za triangolo u dvije razine?

Jel mi može netko objasnit, po mogućosti slikom, kako izgleda taj triangl u dvije razine, odnosno, po čemu je on veći od običnog triangla (osim visine)?

Ako je pruga dvokolosječna, i spaja se sa nekom drugom (recimo teoretski kao Ogulin) koja je također dvokolosječna, kako ćeš to izvest ako ne u dvije razine !? A da bi bilo u dvije razine treba imat barem 5 metara visine razlika dviju pruga.

NP-549 je napisao/la:Ako je pruga dvokolosječna, i spaja se sa nekom drugom (recimo teoretski kao Ogulin) koja je također dvokolosječna, kako ćeš to izvest ako ne u dvije razine !? A da bi bilo u dvije razine treba imat barem 5 metara visine razlika dviju pruga.

To se izvodi križanjem u nivoju i skretnicama.Jedan takav primjer,dvokolosiječne triangle, imamo u Zidanom Mostu,dvokolosiječne i jednokolosiječne u Divači itd.Triangle u dvije razine...

Ja sam čisto hipotetski postavio pitanje koliko je potrebno prostora za jedan takav črajengl. Pa znam da nema nijednog kod nas, al to neznači da nema nijednog u bijelome svijetu

NP-549 je napisao/la:Ja sam čisto hipotetski postavio pitanje koliko je potrebno prostora za jedan takav črajengl. Pa znam da nema nijednog kod nas, al to neznači da nema nijednog u bijelome svijetu

Pokušaj si nacrtati takvu trijanglu na papiru,pa češ vidjeti o čem pričam...

Mogu ja probati?

Tehnički najjednostavnije rješenje triangla na dvokolosječnoj pruzi:


Ovdje zapravo nije riječ o dvokolosječnom, nego praktički jednokolosječnom trianglu, ali "prikopčanom" na dvokolosječnu prugu. Uz dobru organizaciju prometa - služi svrsi, a to je najbitnije.

Što se tiče prostora potrebnog za dvokolosječni triangl - možda u Svijetu i ima primjera gdje je takav triangl uklopljen u relativno malen prostor, ali obzirom na to kako su hrvatski projektanti i prometni inženjeri racionalno organizirali spoj dvije brze ceste na Orehovici, čisto me strah i pomisliti koliko bi im mjesta trebalo za spoj dvije dvokolosječne pruge.

Jean je napisao/la:Što se tiče prostora potrebnog za dvokolosječni triangl - možda u Svijetu i ima primjera gdje je takav triangl uklopljen u relativno malen prostor...

NP-549 je pitao za dvokolosiječnu trijanglu,sa križanjima u dvije razine,ja nemam ni predstave kako bi to izgledalo,što ne znači i da ne postoji...

A, sad sam shvatio. Ako se ne traže dva trokuta jednokolosječne pruge jedan poviše drugog, onda polumjer/promjer nije bitan, jer se ništa ne vrti u krug. Dakle, dvokolosječni trokut bio bi tek nešto veći od jednokolosječnog, možda kojih 5%. A izgledao bi isto kao i autoput. Otvorite Google Earth, pođite u Njemačku, nađite neku prugu u većem gradu (Berlin, Frankfurt,...), slijedite je i zasigurno će se naći neko takvo rješenje. Možda ne samo trokut, možda bude i X križanje, sa svim mogućim skretanjima. A onda će ono ravnalo dati dužinu stranica i eto površine.