Kolodvor Rijeka

Naravno da nisu,  al ako bi se dao u investiciju nabavka drona onda ću valjda kupit neki koji "proizvodi" iole ozbiljne slike.  Da ima mogućnosti nekakvog u današnje vrijeme osrednjeg aparata.  Optički zoom barem 18x.  Il ću kupit donekle OK stvar, il neću kupovat ništa dok ne skupim nešto para

NP-549 je napisao/la:Mislim da mi je rekao oko 1000 Evrova

Pitaj ga ponovo...


Imao je DJI phantoma od 1300 USD, a sad je nabavio ovaj gore za 3000USD...

E to je to.  Pričali smo kad je nabavio onog prvog,  slike su isto bile prva liga.


https://i.imgur.com/MQQoNox.jpg

NP-549 je napisao/la:Naravno da nisu,  al ako bi se dao u investiciju nabavka drona onda ću valjda kupit neki koji "proizvodi" iole ozbiljne slike.  ...

Neznaš o čem pričaš! Suludo je davat 17.000 kuna za drona (to je isplativa investicija samo ako ćeš prodavat takve fotke)

NP-549 je napisao/la:... slike su isto bile prva liga.

Da li ti znaš koliko je fotografija učinjeno da bi se dobila ta jedna? Ako neznaš, pitaj malo (ali nemoj se iznenadit ako ti čovjek kaže da ih je bar 10 a često bude i više).

Da i ?   Pa nemora platit nikome ništa po okinutoj fotografiji.  Ča tebi sve s pruge (pogotovo kad je vlak u kretanju) ispadnu vrhunske ?  Naravno da ne.  Izabereš šta valja, drugo ili arhiviraš ili obrišeš.  Baren ja tako delan

I naravno da je suluda investicija dat meni ili tebi 17000 kuna za dron da bi slikali kurjere ili vlaki,  ali ako čovik može od toga i nešto zaradit onda je pametna investicija.   Ja koji sam kvazi amater koji bi to radio iz gušta, za dron bi odvojio oko 5000 kuna,  a ako se nemože za te pare dobit solidan onda bi odustao od tog dok ne budem bolje stojeći.   1300 dolara nije neka prestrašna para (za razliku od 3000),  a slike s onog prvog su također vrhunske za naše pojmove.

NP-549 je napisao/la:Da i ?   Pa nemora platit nikome ništa po okinutoj fotografiji.  Ča tebi sve s pruge (pogotovo kad je vlak u kretanju) ispadnu vrhunske ?  Naravno da ne.  Izabereš šta valja, drugo ili arhiviraš ili obrišeš.  Baren ja tako delan

I naravno da je suluda investicija dat meni ili tebi 17000 kuna za dron da bi slikali kurjere ili vlaki,  ali ako čovik može od toga i nešto zaradit onda je pametna investicija.   Ja koji sam kvazi amater koji bi to radio iz gušta, za dron bi odvojio oko 5000 kuna,  a ako se nemože za te pare dobit solidan onda bi odustao od tog dok ne budem bolje stojeći.   1300 dolara nije neka prestrašna para (za razliku od 3000),  a slike s onog prvog su također vrhunske za naše pojmove.

Prvo, ove full jeftilenke od dronova nisu loše iz 2 razloga;

1. Na njima se učiš upravljati, a ako što krene po zlu (kao kod mene da mi je pobjegao prema moru i Au revoir... ) lakše ćeš prežaliti 60 USD nego 1000 ili više....
Sa dronom nije lako upravljati ako nemaš ''mota''. Kad se jednom naučiš na jeftilenki ovi skuplji ti dođu ko kamilica za upravljanje..
2. Ne znam kakve su performanse drona od K357, ali ovaj moj JJRC H12 je radio čisto ok fotke i snimke. Šteta što nemam prebačene fotke sa Micro SD kartice... Kartica je završila zajedno sa dronom. Nepoznat crash site ko MH 370
Znači za 60-ak USD dobiješ neku novu dimenziju slikanja....

Ovo se slažem s tobom što se tiče upravljanja, al dok ne svladam upravljanje i slikanje u specifičnim uvjetima do tad neću stavljat slike na forume.

Pustite dečka neka slika dron-om,mlad je (školarac) i novčani resursi su mu ograničeni.
Vjerujem da će se kad-tad usavršiti i kupiti nešto bolje pa ćemo uživati u fotkama odozgora.
P.S znam neke zrade na Turniću sa ravnim krovom i u ovo doba se cure sunčaju pa tko zna...

Damir je napisao/la:Pustite dečka neka slika dron-om,mlad je (školarac)  i novčani resursi su mu ograničeni.
...

Upravo tako

Uostalom večina nas je započela sa nekim škljocalima i bili smo sretni da se na fotografiji razabire ponešto!
Za pohvalu je da se dečko trudi te da nam ima štogod za pokazati, kvaliteta će doći iskustvom i punijim novčanikom

gti150 je napisao/la: a ako što krene po zlu (kao kod mene da mi je pobjegao prema moru i Au revoir... )

Meni je jako malo falilo da mi zavrsi takodjer u moru , razlog je vjetar to je ono što njima najviše smeta jer su dosta lagani cca 50 g mozda  sam i previse rekao !! Jednostavno se izgubi kontrole a ono sto se jos moze dogoditi je da se okrene oko svoje osi za 180 ° e onda je zaeb jer je upravljacki procesor obrnuto pa stime i obrnuto se manevrira ( sto i dalje nemogu sa mjesec i pol iskustva s njim )  na srecu uspio sam ga spustiti jer nije bio visoko ... Ono sto sam u tom vremenu uspio je samo letjeti s njim a raditi loopove ?! Teško  
Što se tice slike mene cisto zaboli sto je ona malo mutnjikava pa `ebemu ima samo 2 MB a sto mi je najzanimljivije je sto mogu vidjeti s visine neke stvari koje su me zanimale a da neplacam helikopter da slikam iz njega  .Btw. i onaj od 100 € ima isto 2 - 5 MB sto bas i nije neka razlika

Treba paziti i  na tičiće koji ne vole dronove   ! Zna kod kolodvora biti sokolić koji bi bez problema mogao oboriti drona .

**************
K 357

Znam da je off topic, ali ovdje smo raspravljali o dronjcima  pa evo samo jedna fotka ovog mog novog starog JJRC H12;



Čini mi se zeru bolje nego kod K357, ali kvaliteta kako slike tako i videa kod tih jeftilen dronjaka jako ovisi koliko si vičan sa upravljanjem. Dakle, što ti je ruka nježnija to će i slike/filmići biti bolji jer mu je stabilizacija dosta loša...

Inače, u mirovanju fotke radi sasvim pristojne.....

Dakle, za 60USD koliko sam ga platio je sasvim ok. A ruku na srce, više od te love nebi ni dao za dron.....jer vidim da bi mi stvar brzo dosadila. Uhvatio sam si par kadrova iz zraka, još kad  postanem vještiji sa upravljanjem probat ću se podići na veću visinu (nemam uopće predodžbu s koje je visine ova gore slika, ali ovaj dron leti do 300m tako da još imam štofa za penjanje), poslikati još što me interesira i to je to....

Ova tvoja slika po mojoj predodbi nebi trebala biti vise od 50 m . Ona moja slika je slikana na 250-300 m visine sigurno .

Požar na željezničkom kolodvoru





U četvrtak nešto prije 17 sati došlo je do požara na željezničkom kolodvoru u Rijeci.

Uzrok požara u ovom trenutku nije poznat, a prema zasad dostupnim informacijama nema ni ozlijeđenih.

S obzirom na to da je vatrogasna postaja udaljena svega 200-tinjak metara, požar je vrlo brzo stavljen pod kontrolu te zatim i ugašen.

Više informacija trebalo bi biti poznato u petak u jutarnjim satima.

http://www.fiuman.hr/pozar-na-zeljeznickom-kolodvoru/

Prošetao sam danas do kolodvora, ne zbog požara, nego nisam dugo bio dole, a zanimalo me kako izgleda sada bez pokrova nadstrešnice. Ne znam je li jadnije izgleda bez pokrova ili sa onim probušenim.

Riječki željeznički kolodvor raspada se naočigled putnika, HŽ-a, gradskih vlasti i – „autohtonih“ golubova
Robert Zeneral - 25. Kolovoza 2015. - In Rijeka

Onaj tko Rijeku doživi samo putem riječkog željezničkog kolodvora, teško da će se Rijeci i vratiti! Sveopćem dojmu raspadnutosti i prljavštine riječkog željezničkog kolodovra doprinosi otužno prazan prostor iz kojih su “pobjegli” svi osim jednog kioska za novine, razbijeni prozori i varata, otpadanje žbuke sa zidova, nezaštićene žice električnih instalacija koje vire iz zidova, improvizirane oglasne table na svakom koraku kakvih bi se postidjela i kreativna djeca iz vrtića, išarani i umrljani zidovi, natpisi i obavijesti „zaostali“ iz nekih davnih vremena, ispucala štukatura na truloj drvenariji koja se jedva drži za šarke…

Čak ne možemo govoriti o nekom „retro“ izdanju riječkog kolodvora, jer jedno je „svjesni retro“ koji uređenošću ambijenta namjerno podsjeća na neka druga arhitektonska i društvena razdoblja, a drugo je sveopća zapuštenost i raspadanje.

Mađarski građevinar i sveučilišni profesor Ferenc Pfaff (1851-1913), projektant riječkog kolodvora, zbog stanja u kojem je danas njegovo prvo kolodvorsko zdanje (projektirao je, između ostalog, i zagrebački Glavni kolodvor) zasigurno se „okreće u grobu“!

Nekoć blistava građevina, kreirana od glavne zgrade visoka svoda i dva dugačka krila, koja je nekoć blistala kao jedna od vodećih riječkih građevinskih atrakcija, danas je zapušteno zdanje koje se naočigled Hrvatskih željeznica ali i Grada Rijeke urušava samo u sebe.

O tome tko su krivci za ovakvo tužno stanje riječkog željezničkog kolodvora više u sutrašnjem nastavku, sada konstatirajmo stanje i promislimo što ono znači za sliku koju putnici-namjernici stiču o Rijeci ako prvi puta dolaze na Kvarner – na nesreću – vlakom.

Uljuđene europske zemlje najveću moguću pažnju posvećuju svojim putničkim terminalima, ulazima u grad, bilo autobusnim, brodskim, željezničkim, zrakoplovnim…

Prve dojmove o gradu, zemlji, pokrajini u koju dolaze putnici stječu preko slike uređenosti i funkcionalnosti putničkih terminala. Rijeka prema tim kriterijama, kada objedinimo sve putničke terminale u gradu, vjerojatno zauzima čvrsto zadnje mjesto. A tome ponajveći doprinos daje upravo riječki željeznički kolodvor.

Podsjetili smo željeznički kompleks smješten u samom središtu Rijeke jučer poslijepodne, i zatekli zaista otužnu sliku: malo „muvinga“, malo polazaka i dolazaka vlakova, malo putnika. No oni koje smo zatekli na peronima i u čekaonici rado su s nama podijelili zaprepaštenje izgledom riječkog željezničkog kolodvora:

– Pokušavamo pronaći informaciju o polasku vlaka prema Dalmaciji, ali se jako teško snalazimo – rekli su nam članovi njemačke obitelji Sauer iz Koelna koji su dio odmora poželjeli prokrstatiti europskim željeznicama.

No na ovakav „komfor“ nisu još naišli: – Navikli smo na europskim kolodvorima takve obavijesti vidjeti na elektronskim displejima, ali ovdje na ovom glavnom peronu postoji samo ova isprana i otrcana tabla na kojoj jako teško iščitavamo potrebne nam informacije, rekli su nam Sauerovi i dodali: – Ali moram reći da kolodvor u cijelosti odaje dojam siromaštva i nebrige za putnike koji dolaze u grad. Namjeravamo otići do centra Rijeke pa se nadamo da će se prvotni dojam o gradu poboljšati, zaključili su Sauerovi.

SUTRA: Što učiniti, kome se žaliti, tko je kriv?!

Robert Zeneral  - 26. Kolovoza 2015.  - In Rijeka

Onaj tko Rijeku doživi samo putem riječkog željezničkog kolodvora, teško da će se Rijeci i vratiti! Jučer smo opširno izvijestili o sramotnom stanju povijesne zgrade neprocjenjive kulturne vrijednosti koju je projektirao mađarski građevinar i sveučilišni profesor Ferenc Pfaff (1851-1913).

Kako možete vidjeti OVDJE, sveopćem dojmu raspadnutosti i prljavštine riječkog željezničkog kolodovra doprinosi otužno prazan prostor glavne zgrade i dva dugačka krila iz kojih su “pobjegli” svi osim jednog kioska za novine, razbijeni su prozori i vrata, žbuka otpada sa zidova, nezaštićene žice električnih instalacija vire iz zidova, improvizirane oglasne table na svakom koraku, išarani i umrljani zidovi, trula drvenarija koja se jedva drži za šarke…

No to stanje nije od jučer, a sudeći prema javno proklamiranim prioritetima HŽ Infrastrukture, društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture čiji je osnivač i jedini član Republika Hrvatska, obnova kolodvorskih zgrada, pa i u najvećim hrvatskim gradovima poput Rijeke, gotovo je na posljednjem mjestu liste prioriteta.

Moramo priznati, nama je to potpuno neshvatljivo, jer su putnički terminali u autobusnim, brodskim, željezničkim, zrakoplovnim… kolodvorima ogledalo svakog grada, svi putnici i turisti prvi dojam o nekoj zemlji i gradu stječu upravo na ovim mjestima, i želimo vjerovati da su stavovi HŽ infrastrukture i gradskih vlasti dijametralno suprotni po pitanju prednosti pri investiranju u željezničku infrastrukturu.

A što se tiče HŽ-a, stvari stoje ovako: „Financijska sredstva iz državnoga proračuna kojima HŽ Infrastruktura d.o.o. raspolaže za investiranje u obnovu i razvoj željezničke infrastrukture puno su manja nego što je to stvarno potrebno. Osim toga postoje veliki zaostatci iz protekloga razdoblja, pa se prije svega planiraju radovi na projektima čija je svrha obnova i osposobljavanje funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture (pruga i pružnih uređaja) kako bi željeznički promet tekao uredno i sigurno. U takvim okolnostima projekti koji se odnose na obnovu kolodvorskih zgrada nisu u prvom planu, jer osnovna zadaća jest obnova i postojećih dotrajalih željezničkih pruga i njihovo održavanje u funkciji. Ipak, svake se godine i za obnovu kolodvorskih zgrada nastoje odvojiti određena financijska sredstva, i to u skladu s prioritetima što ih odrede Prometni poslovi HŽ Infrastrukture d.o.o. No, kolodvorske zgrade u većim gradovima obično su zaštićeni spomenici kulture, pa je za njihovu obnovu potrebno izraditi odgovarajuću dokumentaciju te od mjerodavnih ustanova ishoditi potrebne suglasnosti i uvjete. Postupak traje dosta dugo, a i dodatni troškovi obnove na temelju posebnih uvjeta u velikoj mjeri povećavaju cijenu cijeloga projekta“, odgovaraju iz HŽ-a na upit o tome zašto se ne razmatra ubrzana obnova riječkog željezničkog kolodvora.
Javnosti je već poznato da je za obnovu kolodvorske zgrade u Rijeci izrađen idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola, no zasad je sve „na čekanju“ zbog navedenih prioriteta (službeno: „projekt provjeravaju stručne službe“), o čemu u HŽ-u kažu: „Najveća financijska sredstva za željezničku infrastrukturu ulažu se u obnovu i modernizaciju željezničke pruge Zagreb – Rijeka na području PGŽ“, smatrajući se time amnestiranima od odgovornosti za sramotno stanje riječkog kolodvora.

Dodaju ipak kako će „po prihvaćanju projekta rekonstrukcije zgrade riječkog kolodvora HŽ Infrastruktura pokrenuti proces ishođenja građevinske dozvole a potom preostaje izrada izvedbenog projekta i raspisivanje natječaja za izvođača radova. Očekuje se da bi radovi mogli početi sljedeće godine, ali to prije svega ovisi o tome hoće li za tu namjenu biti osigurana potrebna sredstva”.
Prevedeno, rekonstrukcija riječkog kolodvora će opet „izvisiti“, jer su prioriteti HŽ poznati, a dodatnih novaca – nema.

Naime, Renata Suša, nakon godine dana mandata na mjestu predsjednice Uprave HŽ Infrastrukture, razmišlja najviše o daljnjim koracima na projektima izgradnje pruga, restrukturiranju i smanjenju troškova poslovanja i procesu smanjenja broja radnika HŽ-a. Ponosna je na investicijski ciklus na željeznici koji uključuje projekte u vrijednosti većoj od 2 milijarde eura. Većini novca nada se, naravno , iz europskih fondova, a sve ovisi o dobro pripremljenim projektima.

– Na željeznici više od 30 godina nije bilo gradnje niti jednog kilometra nove pruge, a danas se i to promijenilo jer su potpisani ugovori za izgradnju pruga Gradec – Žabno, izjavila je Suša.

HŽ Infrastruktura u listopadu počinje izgradnju potpuno nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec-Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 kilometara, vrijednosti investicije 203,4 milijuna kuna, a upravo danas su predstavnici HŽ Infrasturkture potpisali ugovore s izvođačima radova i provoditeljima nadzora nad radovima na toj pruzi koja bi trebala biti dovršena do kraja 2017. godine.

Rekonstrukcija zgrade riječkog glavnog kolodvora dakle može još pričekati?! Kako sada stvari stoje, jedini projekt koji se tiče riječkih željezničkih kolodvora jest onaj rekonstrukcije/izgradnje željezničkog kolodvora Brajdica, uz financiranje CEF-a, za što je Lučka uprava Rijeka (u partnerstvu s HŽ-om) dobila financijsku potporu u iznosu od 30,2 milijuna eura (85 posto investicije su nepovratna europska sredstva) . Novi željeznički kolodvor Brajdica trebao bi biti izgrađen 2019. godine.

Uputili smo upit nadležnim gradskim službama što Grad Rijeka misli o investicijskim prioritetima HŽ-a, i pokušavaju li na neki način utjecati na njih i čvršće promovirati stav o neophodnosti obnove riječkog željezničkog kolodvora. Odmah po dobivanju njihova odgovora, izvijestit ćemo vas o stavu gradskih vlasti glede ovog sramotnog riječkog problema.

Čekaonica za putnike – jedini koliko-toliko dotjeran prostor

Uvjeren sam da se gospoda iz uprave HŽ-a malo češće provozaju vlakom umjesto službenim autima a i lokalni političari te gradska uprava da bi
stanje bilo barem malo bolje?
Pitam se i kako se osjećaju radnici na samom kolodvoru kad vide nevjericu u očima putnika/turista?

OK, za obnovu se nema para - ali dal to znači da se trebalo kolodvor prepustiti potpunoj nebrizi? Zamjena puknutog stakla ili strganog natpisa nema veze s obnovom - to je redovno održavanje!

Da ne govorim o čišćenju prostora ili micanju zastarjelih plakata...

Ovo o micanju zastarjelih plakata, nažalost, ide nama na dušu.

Jean je napisao/la:Ovo o micanju zastarjelih plakata, nažalost, ide nama na dušu.

Između ostalog i to, da, ali s obzirom na sveukupno stanje, kolodvor je očajan, jedan grad Rijeka to ne zaslužuje, nimalo.

Bilo koji grad u Hrvatskoj, pa i najmanje selo nijesu zaslužili takovu zapuštenost!
Da su u pitanju prve godine domovinskog rata još bi se donekle prihvatilo ali sada "kad smo u Europi"?!

borna je napisao/la:Da su u pitanju prve godine domovinskog rata još bi se donekle prihvatilo ali sada "kad smo u Europi"?!

Što se toga tiče, Rijeka je i dalje u prvim godinama domovinskog rata. I da odma prekinem diskusiju koja bi otišla u krivom smjeru: Riječki željeznički kolodvor je u vlasništvu HŽ-a kao državne tvrtke i svi zahvati na zgradi i infrastrukturi nisu i ne mogu biti odgovornost ni Grada ni Županije. A iz političkih razloga su se besmisleno uređivali kolodvori i stajališta po Lici...

Da je na vlasti "ona druga stanka" još bih razumio da se Rijeci namjerno podmeće, no da se za 4 godine vladavine ove nije moglo barem
malo pokrenuti na bolje nije mi jasno?
Znam da HŽ (uprava) snosi direktno odgovornost no lokalna uprava ne radi ništa, a i gradske vlasti šute?
/možda se i pokušava nešto nadam se ali nema rezultata/

Vjerovatno se i pokušava, ali to je obično k'o gluhom dobrojutro. Rijeka je na crnoj listi bez obzira tko trenutno čuči u Banskim dvorima.