Gredelj

Zagreb, 23. siječanj 2014. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj i National Railway Equipment Company (NREC) isporučile su posljednje dvije lokomotive za Maroko. Danas su još dvije dizelske lokomotive serije GT26CW otpremljene u Rijeku koje će preko luke Rijeka biti otpremljene u Maroko.
Time su Gredelj i NREC isporučile sveukupno 30 lokomotiva za ONCF (Državne željeznice Maroka) i stvorile temelj za nastavak isporuke novih lokomotiva za daljnje tržište Afrike.
„Ovaj projekt je nastavak dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC) za koje je TŽV Gredelj već isporučio veći broj obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem svijeta. Sveukupno 30 lokomotiva koje su isporučene u manje od godine dana, što znači u ugovorenim rokovima kao i traženoj kvaliteti vozit će po prugama Maroka što smatram velikim uspjehom i dokazom naše sposobnosti i kvalitete za proizvodnjom i popravkom željezničkih vozila kao i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Svakako bih napomenuo da su ovi ugovori kojima je bila definirana isporuka spomenutih 30 lokomotiva za ONCF (Državne željeznice Maroka) sklopljeni na početku otvaranja stečajnog postupka i završeni u ugovorenim rokovima. Posebno sam zadovoljan što završetkom ovog projekta neće završiti i suradnja s američkim partnerom tvrtkom NREC već se suradnja nastavlja ugovorom koji je potpisan prije par mjeseci a odnosi se na rekonstrukciju i modernizaciju ukupno šest lokomotiva serije GT26 i izradu još četiri glavnih okvira za lokomotive i to ukupne vrijednosti radova od približno 2 milijuna dolara. Isto tako ovaj uspješan posao otvorio nam je vrata da zajedno s američkim partnerom tvrtkom NREC nastavimo isporuku lokomotiva za tržište Afrike. U idućih nekoliko dana planirano je potpisivanje novog ugovora s našim partnerom tvrtkom NREC za isporuku lokomotiva GT26 za Afriku.
Za nas svaki ugovoreni novi projekt dokazuje želju američkog partnera za daljnju suradnju.“ – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.
IZVOR: TŽV Gredelj

Zagreb, 12. veljača 2014. Iz proizvodnih pogona Tvornice željezničkih vozila Gredelj otišla su posljednja dva putnička vagona rekonstruirana i modernizirana za talijanske državne željeznice Trenitalia.
Time je Gredelj isporučio sveukupno 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice Trenitalia.
„Ovaj izvozni projekt ponovni je dokaz naše sposobnosti i kvalitete za proizvodnjom i popravkom željezničkih vozila kao i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Talijansko tržište vrlo je veliko i važno tržište pa sam osobito zadovoljan što smo uspjeli isporučiti 19 moderniziranih i obnovljenih putničkih vagona za talijanske državne željeznice, te se iskreno nadam da će nam ova suradnja otvoriti vrata k nekim novim poslovima na tržištu Italije.“ – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.
TRENITALIA S.p.A. je dio najveće talijanske kompanije FERROVIE DELLO STATO (Talijanske državne željeznice), zapošljava više od 47.000 ljudi, a bavi se putničkim i teretnim prijevozom.
Godišnje preveze gotovo 500 milijuna putnika i oko 80 milijuna tona robe. Raspolaže željezničkom mrežom od 16.500 km, u svom voznom parku ima više od 2000 dizelskih i električnih lokomotiva, više od 1000 manevarskih lokomotiva, gotovo 8.500 putničkih i 41.300 teretnih vagona te 400 kompozicija vlakova.
Izvor: TŽV Gredelj

Dana 27. ožujka 2014. održana je sjednica Odbora vjerovnika stečajnog dužnika na kojoj je stečajni upravitelj izvjestio nazočne članove Odbora vjerovnika o tijeku stečajnog postupka, obavljenim poslovima, stanju stečajne mase i sklopljenim ugovorima glede poslovanja stečajnog dužnika.
Isto tako prije same sjednice članovi Odbora vjerovnika obišli su proizvodne hale TŽV Gredelj u kojima se rade metalne konstrukcije novih vlakova.
„Posebno sam ponosan što su članovi Odbora vjerovnika vidjeli kako se u proizvodnim halama Gredelja doslovno radi i proizvodi dio odnosno metalna konstrukcija novog vlaka i to s novim elanom i optimizmom u jednom zdravom i modernom okruženju.“ – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.
Izvor: Odnosi s javnošću TŽV Gredelj

Zagreb, 31. ožujak 2014. –Zamjenik premijera i predsjedatelj Vijeća ministara Turkmenistana gosp. Satlyk Satlykov zajedno sa predstavnicima Vlade Turkmenistana, te predstavnicima ministarstva vanjskih poslova posjetio je i obišao proizvodne pogone Tvornice željezničkih vozila Gredelj.
Zamjenika premijera Turkmenistana dočekao je stečajni upravitelj TŽV Gredelj Pero Hrkać zajedno sa suradnicima te na obilasku proizvodnih pogona prezentirao proizvodne mogućnosti TŽV Gredelj te iskazao mogućnost u suradnji.
˝Bilo je riječi o svim aspektima suradnje između Hrvatske i Turkmenistana, a posebice u željezničkom programu. Zamjenik premijera i predsjedatelj Vijeća ministara Turkmenistana gosp. Satlyk Satlykov pokazao je prilikom posjeta oduševljenje niskopodnim dizel-motornim vlakom. Složili smo se da postoji još neiskorištenih mogućnosti, osobito na polju gospodarske suradnje, te zaključili da bi se ta suradnja mogla dalje razvijati s posebnim naglaskom na željeznički industriju, gdje svoju priliku za prodaju svojih proizvoda dakako da vidi i Gredelj”, istaknuo je stečajni upravitelj Pero Hrkać.

Zagreb, 27. srpnja 2015. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj i National Railway Equipment Company (NRE) započele isporuku lokomotiva za Obalu Bjelokosti i Izrael.
Gredelj i NRE su za tvrtku SITARAIL, Obala Bjelokosti započele isporuku prve od sveukupno 4 dizelske lokomotive serije GT26CU, koje će preko luke Rijeka biti otpremljene u Obalu Bjelokosti i time stvorile dobar temelj za nastavak isporuke novih lokomotiva, te otvaranje novih tržišta na afričkom kontinentu.
Isto tako Gredelj i NRE su za Izraelske državne željeznice započele isporuku dvije od sveukupno šest dizelskih lokomotiva serije GT26CW koje su danas iz proizvodnih pogona Gredelj krenule prema Izraelu.
Lokomotive su namijenjene za prijevoz teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama.
„Ovaj projekt je nastavak dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NRE) za koje je TŽV Gredelj već isporučio veći broj novih, obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem svijeta. Cilj nam je zadovoljiti zahtjeve i interese kupaca te biti konkurentni i prisutni na što više tržišta. Obala Bjelokosti i Izrael su evo sljedeće destinacije na koje ćemo zajedno s američkim partnerom isporučiti dizelske lokomotive i nadamo se i priželjkujemo i nova tržišta.
Sveukupno 78 lokomotiva, od kojih 36 lokomotiva od otvaranja stečajnog postupka, su izradili naši stručnjaci u našem pogonu što smatram posebno velikim uspjehom i dokazom naše sposobnosti i kvalitete za proizvodnjom i popravkom željezničkih vozila kao i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu. Posebno sam zadovoljan što svaki novi i uspješni projekt pokazuje i dokazuje našu sposobnost te želju američkog partnera za nastavkom suradnje.“ – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.
TŽV Gredelj danas s ponosom ističe činjenicu da su lokomotive, vagoni i vlakovi konstruirani u skladu s UIC i AAR standardima te prilagođeni za sve kolosijeke (uske, široke ili standardne). One danas vuku vlakove i prevoze putnike i robu širom svijeta, od Argentine, preko Gvineje, do Saudijske Arabije.
Izvor: TŽV GREDELJ/vlakovi.com

Bio je na HRT, može se vidjeti na Linku
/ima i žutki kao i aluminijski vlak!/

Zagreb, 21. siječnja 2016. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj i National Railway Equipment Company (NRE) jučer su u Zagrebu sklopili novi ugovor o proizvodnji sedam dizelskih lokomotiva serije GT26 CW, namijenjenih za vuču teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama.

Potpisom ovog ugovora nastavljena je dugogodišnja kvalitetna suradnja između Gredelja i američkog partnera koji je sklapanjem novoga posla još jednom potvrdio da na međunarodnom tržištu prepoznaje Gredelj kao kompaniju koja je svojim iskustvom, tehnološkim i stručnim resursima kapacitirana za realizaciju ovako zahtjevnih projekata.

„Iznimno sam zadovoljan radi nastavka suradnje s našim partnerom National Railway Equipment Company (NRE) za kojeg je TŽV Gredelj već isporučio veći broj novih, obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje voze diljem svijeta. Posebno želim istaknuti činjenicu da je od otvaranja stečajnog postupka u Gredelju izgrađeno više od 40 lokomotiva različitih tipova, što smatram velikim uspjehom i neoborivim dokazom kvalitete naših proizvodnih linija i stručnjaka u području proizvodnje i popravaka željezničkih vozila. To je potvrda naše sposobnosti i konkurentnosti na zahtjevnom inozemnom tržištu, a naš je imperativ zadovoljiti zahtjeve i interese kupaca te biti prisutan i prepoznat kao kvalitetan partner na što više tržišta.“– izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.

TŽV Gredelj danas s ponosom ističe činjenicu da su lokomotive, vagoni i vlakovi koji izlaze iz naših proizvodnih pogona konstruirani u skladu s UIC i AAR standardima te prilagođeni za sve kolosijeke (uske, široke ili standardne). One danas vuku vlakove i prevoze putnike i robu širom svijeta – od Argentine, preko Gvineje i Obale Bjelokosti, do Saudijske Arabije.


Izvor: TŽV Gredelj /vlakovi.com/

Zagreb, 26. veljače 2016. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj isporučila je dizel-električnu lokomotivu kosovskom nacionalnom željezničkom operateru – kompaniji Trainkos Sh.A.
U proizvodnim pogonima Gredelja lokomotiva 2 044 010 je generalno remontirana i modernizirana kako bi mogla biti kvalitetno inkorporirana u željezničku mrežu Kosova, a namijenjena je za kombinirani transport putnika i robe.

Poslovna suradnja Gredelja i tvrtke Trainkos započela je 2010. godine kada su Gredeljevi stručnjaci uspješno realizirali vrlo zahtjevnu modernizaciju lokomotive JT38, koja i danas čini okosnicu vučnih kapaciteta u vlasništvu Kosovskih državnih željeznica. Ta se suradnja nastavila i nakon otvaranja stečajnog postupka pa je 2013. godine Gredelj kosovskom partneru isporučio lokomotivu 661 003. Značajno je naglasiti da su svi ugovori sklopljeni s tvrtkom Trainkos rezultat provedenih međunarodnih javnih nadmetanja gdje se Gredelj, unatoč oštroj konkurenciji mnogih tvrtki, pokazao i dokazao kao kvalitetan, stručan i pouzdan partner koji profesionalno ispunjava sve zadane uvjete.

„Smatram da uspješan dovršetak ovoga projekta za našeg kosovskog partnera ponovo potvrđuje visoku razinu stručnosti i sposobnosti Gredeljevih stručnjaka te opravdava ukazano povjerenje tvrtke Trainkos. Naše znanje i iskustvo u kombinaciji sa suvremenim tehnološkim linijama kojima raspolažemo garancija su budućih projekata na međunarodnom tržištu, a uvjereni smo da neće izostati niti adekvatna potpora resornih ministarstava i drugih državnih tijela u cilju jačanja izvoznih aktivnosti. Naš je imperativ zadovoljiti zahtjeve i interese kupaca te biti prisutan i prepoznat kao kvalitetan partner na što više tržišta.“– rekao je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.

TŽV Gredelj danas s ponosom ističe činjenicu da su lokomotive, vagoni i vlakovi koji izlaze iz naših proizvodnih pogona konstruirani u skladu s UIC i AAR standardima te prilagođeni za sve kolosijeke (uske, široke ili standardne). Ta vozila danas vuku vlakove i prevoze putnike i robu širom svijeta – od Argentine, preko Gvineje i Obale Bjelokosti, do Saudijske Arabije.

Izvor i foto: Gredelj

Iransko tržište je nakon ukidanja UN-ovih sankcija otvoreno za sve vrste roba i usluga, u čemu priliku vide mnoge hrvatske tvrtke, a neke od njih mogle bi u toj zemlji uskoro sklopiti unosne ugovore, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK) u priopćenju o Iransko-hrvatskom gospodarskom forumu koji je u srijedu održan u Teheranu

Taj je skup održan u sklopu posjeta predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović Teheranu, od 16. do 19. svibnja, a na njemu je sudjelovalo oko 70 hrvatskih i 150 iranskih gospodarstvenika.

'Iran je širom otvorio vrata hrvatskim tvrtkama i na nama je da to iskoristimo. Raduje me što je TŽV Gredelj pred potpisivanjem velikog poslovnog ugovora, a to je samo početak. Nakon sankcija ovo je tržište žedno svih vrsta roba i usluga, a posebno je važno da nudi prostor suradnje i malima', izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović otvarajući forum.

S obzirom na velike infrastrukturne projekte koji se planiraju u Iranu, Burilović ističe kako nije nerealno da Hrvatska sudjeluje s jedan posto u njihovu ukupnom uvozu. U tom bi slučaju, tvrdi, naše gospodarstvo bilo bogatije za 657 milijuna dolara.

Iran je dobro pozicioniran u regiji i može biti dobar strateški partner za plasman hrvatskih proizvoda kako u Iran tako i u zemlje regije, istaknuo je predsjednik Iranske trgovinske, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Mohsen Jalalpour.

Najavio je kako će uskoro posjetiti Hrvatsku te se nada kako će tada ostvariti konkretne dogovore i suradnje. 'No, veza Hrvatske i Irana je dublja i ne želimo odnose samo na ekonomskoj razini nego i u obrazovanju, turizmu, kulturi', rekao je.

Iz HGK u priopćenju prenose kako su reakcije gospodarstvenika izrazito pozitivne.

Vitomir Klasić iz Ivanićplasta vjeruje kako će dogovoriti poslovnu suradnju. 'Imamo kontakte, poslali smo uzorke i nadamo se poslu od 200 do 300 tisuća eura, što je za nas male jako puno', rekao je Klasić.

Predsjednik Uprave NCP Grupe Šibenik Roko Vuletić smatra da Iran primarno očekuje partnere koji su spremni investirati u zajedničke projekte i tu vidi priliku. 'Teško je očekivati klasične kupoprodajne ugovore. Skidanjem sankcija pojavljuju se velike multinacionalke kao izravna konkurencija. Zato je bitno da Hrvatska pronađe modalitete financiranja velikih izvoznih projekata putem HBOR-a ili na neki drugi način', naglašava Vuletić.

Iz HGK napominju kako su predstavnici hrvatskih tvrtki posjetili i neka iranska resorna ministarstva.

Prenose i izjave pomoćnice ravnateljice Specijalne bolnice Arithera Ilijane Palčec kako je dogovorena konkretna suradnja u Ministarstvu zdravlja te Mirka Poljaka iz Končara da postoji interes za izgradnju tramvajske infrastrukture i prodaju niskopodnih tramvaja.

Član Uprave Ine Niko Dalić podsjeća da je ta kompanija već dugo prisutna na iranskom tržištu, ali se promijenio način ugovora koji je iranska strana imala prema naftnim kompanija. 'Nadamo se da je to ugovor koji će ići u korist svim investitorima i da ćemo ispregovarati bolji ugovor nego što je bio do sada', kaže Dalić.

Ukupna vrijednost robne razmjene Republike Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je tek 4,4 milijuna dolara. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima višak u robnoj razmjeni pa tako izvozimo gotovo sedam puta više nego što uvozimo, međutim i dalje je riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskorištenim mogućnostima koje nudi tržište od oko 80 milijuna stanovnika, ocjenjuje HGK.

Zagreb, 17. lipnja 2016. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj i Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica sklopili su ugovor o srednjem popravku šest putničkih vagona, a taj je ugovor rezultat provedenog međunarodnog javnog nadmetanja.
Istovremeno je iz Gredeljevih proizvodnih pogona prema Crnoj Gori upućeno pet obnovljenih i moderniziranih vagona koji će u najkraćem roku biti uključeni u redoviti željeznički promet.

Potpisom ovog ugovora nastavljena je dugogodišnja kvalitetna suradnja između Gredelja i Željezničkog prevoza Crne Gore AD koji je sklapanjem novoga posla još jednom potvrdio da na kompetitivnom regionalnom tržištu prepoznaje Gredelj kao kompaniju koja je svojim iskustvom, tehnološkim i stručnim resursima kapacitirana za realizaciju ovako zahtjevnih projekata.

U sklopu te suradnje Gredelj je za potrebe Željezničkog prevoza Crne Gore AD Podgorica, samo tijekom zadnjih nekoliko godina, izvršio popravke različite razine složenosti na preko 40 putničkih vagona različitih vrsta, dva elektromotorna vlaka te četiri lokomotive. Stoga je realno očekivati da će se taj uspješan trend nastaviti i u narednom periodu zaključenjem novih poslova na tržištu Crne Gore.

„Zadovoljan sam što su Željeznice Crne Gore iskazale svoje povjerenje u TŽV Gredelj povjerivši nam ovaj projekt. Smatram da je potpisom ovoga ugovora Gredelj ponovno potvrdio visoku razinu znanja i sposobnosti svojih stručnjaka te iznimnu reputaciju i konkurentnost u gradnji novih i održavanju postojećih željezničkih kapaciteta na zahtjevnom i vrlo važnom tržištu Crne Gore. Kao i uvijek, naš je imperativ zadovoljiti zahtjeve i interese kupaca te biti prisutan i prepoznat kao kvalitetan partner na što više tržišta.“– izjavio je stečajni upravitelj Gredelja, Pero Hrkać.
/vlakovi.hr/

Zagreb, 24. srpnja 2017. – Tvornica željezničkih vozila Gredelj i američka tvrtka NRE (National Railway Equipment Company) danas započinju s isporukom četiri od ukupno sedam lokomotiva koje su u Gredeljevim pogonima prošle složeni postupak proizvodnje i prilagodbe potrebama krajnjeg korisnika.
Radi se o dizelskim lokomotivama serije NGT 26CW-3 koje su namijenjene za vuču teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama, a isporuka preostale tri lokomotive bi trebala započeti sredinom kolovoza.
Kvalitetna i pravovremena realizacija ovoga projekta nastavak je dugogodišnje uspješne suradnje s američkim partnerom NRE tijekom koje je Gredelj isporučio niz novih, obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje uspješno voze na mnogim svjetskim prugama. Radi se o ukupno 78 lokomotiva različitih tipova, a osobito je važno istaknuti činjenicu da su od otvaranja stečajnog postupka uspješno dovršeni projekti na 44 lokomotive za potrebe NRE. Ti su podaci svojevrstan dokaz Gredeljeve sposobnosti i kvalitete, kao i konkurentnosti na iznimno kompetitivnom inozemnom tržištu.
Stoga je realno očekivati da će Gredelj i dalje biti prepoznat kao kompanija koja je svojim iskustvom, tehnološkim i stručnim resursima kapacitirana za realizaciju zahtjevnih projekata te da će se taj uspješan trend nastaviti i u budućnosti zaključenjem novih poslova na domaćem i svjetskom tržištu.
/http://tzv-gredelj.hr/

/jedna starija ali dobra vijest/

Zagreb, 23. ožujka 2017. – Diesel motorni vlak za regionalni promet koji je Gredelj prije nekoliko godina proizveo za potrebe HŽ Putničkog prijevoza sutra će iz Gredeljevih proizvodnih pogona krenuti na put prema Švedskoj, gdje je planirana promotivna vožnja na ograničenoj trasi te niz promotivnih aktivnosti u suradnji sa švedskim privatnim operaterom, tvrtkom Inlandsbanan iz Östersunda. To će biti prvi put da željezničko vozilo hrvatske proizvodnje promotivno vozi švedskim prugama.

Prvi kontakti i razgovori s predstavnicima Inlandsbanan započeli su u rujnu prošle godine tijekom sajma InnoTrans u Berlinu, a njihov posjet Gredeljevim pogonima, detaljniji uvid u tehničke kapacitete i posebno upriličena vožnja Gredeljevim vlakom rezultirala je konkretnim interesom – zaključeno je da vlak svojim tehničkim i drugim karakteristikama u potpunosti odgovara potrebama švedskog partnera.
Promotivne aktivnosti u Švedskoj će trajati nekoliko dana, uključivati će spomenutu vožnju vlakom na ograničenoj trasi za uži krug uzvanika, te njegovo izlaganje na kolodvorima trase Inlandsbanan-a, uz mogućnost ulaska i razgledanja vozila.
Sama promotivna vožnja će biti izvrsna prilika da Gredeljev vlak vide i u njemu se voze, kako predstavnici Inlandsbanan-a, tako i drugih švedskih privatnih operatera koji imaju potrebu za nabavom vozila ovoga tipa, a nije isključen niti interes kompanija iz susjednih zemalja, naročito Danske i Norveške.
Ovakav interes na zahtjevnom švedskom tržištu još je jedna potvrda Gredeljeve kvalitete i kapacitiranosti za realizaciju najsloženijih projekata.

/http://tzv-gredelj.hr/

Dobar podugačak članak o Gredelju je na Linku
ima i nastavak (koji počinje jednako) na Linku
Stavit ću samo par slika da vas privučem

Hrvatski proizvođač lokomotiva i voznog parka TŽV Gredelj pozvao je potencijalne ulagače ili strateške partnere da iskazuju interes za potporu dokapitalizaciji kako bi osigurali nastavak poslovanja. Datum završetka je 15. prosinca.
/railwaygazette.com/


Dobro došli u TŽV Gredelj

S tradicijom dugom više od 120 godina, znanjem, iskustvom, profesionalnim pristupom i najsuvremenijom tehnologijom TŽV Gredelj nastoji postati regionalni lider u projektiranju, proizvodnji i održavanju svih vrsta tračničkih vozila i zato je moj cilj ostvariti da Gredelj ima potpunu zaposlenost svojih proizvodnih kapaciteta te da se u proizvodnim halama radi s novim elanom i optimizmom u jednom zdravom i modernom okruženju. Gredelj je svakako društveno odgovorna tvrtka i tvrtka koja se kroz svoje nove u potpunosti modernizirane pogone i opremljene najsuvremenijom sofisticiranom tehnologijom svakodnevno brine kako za očuvanje okoliša tako i svoje zaposlenike.

TŽV Gredelj je ozbiljni tržišni igrač, rekao bih i regionalni te se duboko nadam da će ozbiljni investitori to znati prepoznati i poželjeti takav Gredelj.

Stečajni upravitelj
Pero Hrkać (sa stranice Gredelja)

DRŽAVA JE ZNALA ŠTO SE DOGAĐA: Sindikalist Željko Starčević otkriva kako su radnici Gredelja još prije nekoliko godina prijavili nedavno uhićenog stečajnog upravitelja Peru Hrkaća
/stavit ću samo poneke detalje, ostalo je na Linku/
Gredelj je u stečaju bio 60 mjeseci i 15 dana do uhićenja, a Hrkać je najavljivao da će stečaj biti gotov za 18 mjeseci. Ovo je moralno zadovoljstvo za svakoga gredeljevca jer je tvrtku, vrijednu 1,5 milijardi kuna, srozao na dužnika kojem za otpremnine radnicima i hipotekarni kredit treba oko 700 milijuna kuna.
U Gredelj se prije desetak godina ulupala milijarda kuna državnog novca za nove pogone. Kako je tvrtka s najsuvremenijom opremom u Europi preko noći otišla u stečaj?

Sve se slomilo kad se nije uspjela dogovoriti gradnja 47 Siemensovih vlakova tijekom Kosoričine vlade. Gredelj je trebao raditi hardware (željeznu konstrukciju), a njemački Siemens software. No politika je to zaustavila. A Milanovićeva vlada (SDP) gurnula je potom Gredelj u stečaj, i to za minornih četiri milijuna kuna duga prema Končaru! Nešto što vrijedi 1,5 milijardi kuna! Gredeljevci su padali u nesvijest, najavljivali su nam danima prije da idemo u stečaj, a mi nismo vjerovali. Naš egzekutor bio je tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, a kumovali su mu potpredsjednik vlade Radimir Čačić (tad HNS) i ministar financija Slavko Linić. Od milja smo ih zvali Lolek i Bolek.

Odgovorno tvrdim da se Gredelj uništio kako ne bi mogao konkurirati Končaru za posao gradnje novih vlakova koji se sad isporučuju HŽ Putničkom prijevozu. Iako je Končar dobio taj veliki posao, ta tvrtka nije mogla graditi metalnu konstrukciju tih vlakova. Moram im priznati da Gredelj nije bio u stanju graditi elektroniku kao Končar, ali kad je ova tvrtka dobila natječaj, javna je tajna da su Gredeljovi radnici koji znaju raditi čeličnu konstrukciju otišli k njima. I da, Končar je stisnuo blokadu od četiri milijuna kuna Gredelju zbog kojih je Gredelj otišao u stečaj.

Gredelj je bio megatvrtka i radili smo s Amerikancima, Česima, Talijanima, Bugarima, a u BiH smo imali i svoju tvrtku. S Talijanima smo radili golemi posao i svaki mjesec popravljali bismo do deset vagona. Svaki je vrijedio do tri milijuna kuna. Samo na tom poslu zarađivali smo do pet milijuna eura na godinu. Hrkač je otpustio sve radnike, ali je tisuću zadržao i davao im ugovore na mjesec dana. Umjesto 270 milijuna kuna za otpremnine, mogao je u mirovinu poslati njih 500 i otpremnine bi stajale 50 milijuna. Hajdaš Dončić je, kad je to saznao, poludio, ali bilo je kasno.

Ma dogodio se presedan – posla ima toliko da ne možemo isporučiti na vrijeme, nedostaje nam ljudi. Da nismo u stečaju, zaposlili bismo još 300 ljudi uz sadašnjih 470. Otkad je bilo SDP-ove vlade, ni jedan kotač iz HŽ-a nije ušao u Gredelj. Ova Vlada se zauzela za to da se HŽ-ove lokomotive i vagoni napokon popravljaju kod kuće, a ne u Belgiji, nakon čijeg popravka su ponovno dolazile nama koliko su bile dobro popravljene.

Kažete da imate posla više nego ikad, treba li Gredelj biti još u stečaju?

Nikako! Gredelj treba vratiti u krilo HŽ-a kako bi bio glavna servisna postaja za sve njihove tvrtke. Ti poslovi bili bi oko 35 posto poslovanja tvrtke koja bi i dalje mogla raditi za američke, češke, talijanske i druge partnere. Ne bi bilo dobro prodati Gredelj strancima jer on lako može odlučiti servisirati vlakove i lokomotive iz svoje zemlje, a naš HŽ staviti u red čekanja. Dug Gredelja od 700 milijuna kuna, najvećim dijelom za otpremnine radnika i hipotekarni kredit Zagrebačke banke, može se premostiti prodajom atraktivnog zemljišta od 96 tisuća četvornih metara kraj pogona na Vukomercu. Tim novcem bi se mogao pokriti gotovo sadašnji dug prema radnicima od oko 230 milijuna kuna. Imamo najsuvremenije pogone, automatizirane i kompjutorizirane tako da stroj u sedam sati izbacuje potpuno novi kotač dok samo jedan čovjek sve prati na kompjutoru. Sad taj uređaj spava u najlonu. Naši ljudi znaju vlakove nacrtati i sagraditi iz glave, Kinezi su padali u nesvijest kad su vidjeli da smo sami izmislili vlak koji nema motor ispod vlaka, nego na vlaku, pa ostaje puno prostora za putnike.
/24sata.hr/

Vidi se pruga pa valjda može pod Infrastrukturu ili bar Razno!

Štob' rek'o Borna: link

Moguća je na toj lokaciji po GUP-u gradnja poslovnih i stambenih objekata, pri čemu bi poslovni sadržaji trebali prevladavati.

Grad Zagreb priprema se za jedan od najvećih infrastrukturnih, urbanističkih i arhitektonskih projekata - revitalizaciju nekadašnjih industrijskih hala i drugih prostora bivše tvornice željezničkih vozila Gredelj.

Riječ je o jednoj od najatraktivnijih lokacija u metropoli, između autobusnog i glavnog željezničkog kolodvora, površine veće od glavnoga zagrebačkog trga, od oko 13,5 hektara, a koje je prije 12 godina Grad otkupio od Gredelja za 660 milijuna kuna. Uz Grad Zagreb manji dio vrijedne nekretnine u vlasništvu je HŽ-ovih tvrtki, te države. Jedan manji dio kompleksa zaštićen je kao kulturno dobro i u međuvremenu su utvrđene međe i sustav zaštite graditeljske strukture tih objekata, dok je za ostalu površinu odavno ustanovljeno da je potrebna njegova prenamjena i stavljanje u urbanu funkciju.

Ovih dana Grad Zagreb je raspisao natječaj za odabir savjetnika koji će mu osmisliti projekt aktivacije tog mrtvog kapitala, u okviru mogućnosti predviđenih Generalnim urbanističkim planom, a koji predviđa transformaciju Gredeljeve parcele u novi javno-stambeno-poslovni prostor s posebnim naglaskom na javni sadržaj. Konkretnije, moguća je na toj lokaciji gradnja poslovnih i stambenih objekata pri čemu bi poslovni sadržaji trebali prevladavati, od trgovina, ureda, hotela, ugostiteljskih prostora, gradskih robnih kuća i tržnice, kulturnih i sportskih građevina, parkova i igrališta.

GUP omogućuje interpolacije, rekonstrukcije i zamjene trošnih Gredeljevih građevina uz promjene oblika i veličina građevinskih čestica, a predviđa se i mogućnost gradnje objekata s više od devet etaža, uz uvjet očuvanja urbanih i elemenata identiteta, te osiguranje ulične i ostale infrastrukture. Idejni projekt osim prijedloga sadržaja treba dati i okvire ekonomske izvedivosti, na temelju kojih bi Zagreb mogao ići u daljnju komunikaciju s potencijalnim građevinskim poduzetnicima i drugim partnerima na ovom projektu. Savjetnici bi također trebali dati i primjere kako su slične nefunkcionalne industrijske pogone veliki gradovi u svojim središtima stavili u funkciju, i to najmanje tri usporediva "case studyja".

Idejni projekt Gradu treba prezentirati i na 3D snimkama. Inače, prije godinu i pol u Zagrebu su već bila prezentirana rješenja nekoliko arhitektonskih kuća za razvoj Gredeljevog kompleksa, temeljena upravo na sličnim iskustvima velikih gradova poput Amsterdama.

Među ostalim, sugeriralo se stavljanje posebnog naglaska na poboljšanje željezničke infrastrukture, odnosno pomicanje željezničkog kolodvora prema autobusnom s opcijom postavljanja pruge kroz grad u tunel, čime bi se oslobodio prostor i ujedno podigla vrijednost prostora. Koncentracija javnog prijevoza na tom bi prostoru, prema procjenama tih arhitekata, potakla buduće komercijalne aktivnosti na toj lokaciji. Savjetnici bi svoja idejna rješenja Gradu Zagrebu trebali dostaviti do 28. prosinca, a njihov rad bit će financiran s najviše 760 tisuća kuna uvećano za PDV.
(poslovni.hr)
Pitam se što će biti sa HŽM-om?
Čemu pomicanje kolodvora prema autobusnom i kako bi se onda prilazilo njemu jer tamo nema mjesta!?
Spuštanje svega u tunel kako bi bilo mjesta za više trgovačkih centara??

Stečajni upravitelj do 15. prosinca očekuje nekoliko ponuda ozbiljnih kompanija, a vjerovnicima najavljuje 50%-tno namirenje.

Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj sa stabiliziranim poslovanjem u stečaju otvorenom prije pet godina na Trgovačkom sudu u Zagrebu, sukladno odlukama Skupštine vjerovnika i Odbora vjerovnika traži strateškog partnera, odnosno investitora koji će kroz stečajni plan u potpunosti ili djelomično preuzeti u vlasništvo.

Konkretizirano je to objavom na internetskoj stranici kompanije službenim dokumentom koji se zove Javni poziv investitorima ili strateškim partnerima za iskazivanje interesa i davanje ponuda za ulaganje ili dokapitalizaciju TŽV Grdelj u stečaju.  No, stečajni upravitelj Pero Hrkać naumio je sve zainteresirane dodatno obavijestiti oglasima na web stranicama od Agencije za investicije i konkurentnost do Ministarstva prometa, ali i u časopisu Railway Gazette koji se tiska u Londonu.

"U Railway Gazetti, koje je središnje mjesto za željezničke vijesti iz cijelog svijeta, javni poziv će biti objavljen ovih dana te od tada počinje teći rok od 45 dana. Smatramo da je on primjeren kako bi se svi informirali o ovom izazovu, jer se Gredelj dokazao i ima veliki potencijal za projekte širom svijeta, od Amerike i Argentine do Irana i Kine", kaže Hrkać. Smatra da će poziv rezultirati pojedinačnim razgovorima s predstavnicima nekoliko ozbiljnih investitora, u kojima je cilj približiti interese i mogućnosti da se konačno rješenje može usuglasiti.

"Ne bismo otkrivali njihova imena jer još nisu dali pisane ponude. Ali očekuje se da će se tijekom 2018. realizirati dokapitalizacija i preuzimanje od strane strateškog partnera koji će biti strani investitor, što je i prirodno jer su posrijedi kapaciteti i potencijali koji nadilaze potrebe hrvatskog tržišta", izričit je Hrkać. U konkretnom slučaju, ostvare li se ova najava, to znači da stečaj ide ka zaključenju, što će  vjerovnicima donijeti, kako tvrdi, namirenje 50% tražbina. Priznata potraživanja inače premašuju 100 milijuna eura, pa je i ta najava zanimljiva jer nadilazi niski prosjek u naplati tražbina u stečajevima.

"Zapošljavamo 450 radnika, ali će strateški partner Gredelju dati vjetar u leđa, jer će se moći natjecati na svjetskim tenderima za ozbiljne poslove, što znači da ćemo u 2018. trebati 300 novih radnika", kaže. Upravo kreću s radovima po sklopljenom ugovoru za proizvodnju 100 okretnih postolja za iranskog naručitelja, a prve isporuke planirane su za prvi kvartal 2018. Iz Irana Hrkać očekuje i dolazak najviših predstavnika tvrtke Alborz Niroo, a cilj su pregovori o proizvodnji i prodaji fremova i nadogradnje za lokomotive za Iran. S trećim partnerom iz Irana vode pregovore o projektu 40 lokomotiva.

Iz Švedske ovih dana očekuju povratne informacije za nastavak komercijalnih aktivnosti vezanih uz ponudu 5 diesel vlakova za švedsko tržište. Nakon isporuke 15 lokomotiva za Izrael, projekt je to u suradnji s Amerikancima, još pregovaraju o daljnjih 15 lokomotiva za Izrael, ali i njih 50 za Maroko te po 10 za Mali i Senegal. Paralelno rade na projektu koji im donosi 10% prihoda. Vezan je uz njemački Ziegler, pa u suradnji s njezinom zagrebačkom tvrtkom izvode montažu vatrogasnih vozila Mercedes."Gredelj dolazi u priliku pozicionirati se kao pouzdani partner na razini cijele grupacije Ziegler čiji su pretežiti vlasnici Kinezi, a ne samo kao dobavljač", zaključuje Hrkać.

/privredni.hr/

Pričalo se da ima par zaštičenih hala i da bi se tamo smjestio HŽM. Pomicanje kolodvora prema autobusnom je jako stara ideja, još od Holjevca, kolodvor bi bio negdje u ravnini s Draškovičevom. Da se to izgradilo prije 50 godina vjerojatno bi i pošta i postavnica bile na drugom mjestu, ovako smetaju tom pomaknutom kolodvoru. Netko jednostavno vadi prastare projekte bez da pogleda kaj se je u međuvremenu izgradilo. Spuštanje pruge pod zemlju jer također bolesna ideja. Kolko bi to koštalo vidi se na primjeru Stuttgarta. Poslovni prostori su stvarno jako potrebni. Nedaleko je Radnička gdje s jedne zgrade več 10 godina preko tri kata visi reklama za iznajmljivanje poslovnih prostora, a i hoto toranj na Savskoj več godinama zjapi prazan. Nije ni s stanovima puno bolje.

Političari i arhitekti vole grandiozne (megalomanske) projekte kako bi si za života podigli što veći spomenik!
Nekakva poboljšanja ili rekonstrukcija postojećega ih ne zanima.
Kako za nešto veliko nema novaca sve se svrši na odabiru i plaćanju nagrađenih projekata koji se onda kisele u ladicama
(u Zagrebu ih je na stotine). Jedinu korist od toga imaju arhitekti (pst.... i komisija koja odlučuje)
Kako bi se odvijao željeznički promet kroz Zg dok bi se kpalo na današnjoj trasi pruge? (nikako odn.zaobilazno)
Najbolje bi im bilo da potpuno obustave promet kroz grad a neki novi glavni kolodvorčić naprave u Klari ili Resniku npr.
Tada bi i ovo malo putnika odustalo od željeznice....
Zgrada Gk već desetljećima zjapi gotovo prazna (osim centralnog dijela) a tako je na većini kolodvora- zašto?

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal.hr
Nakon što su potencijalni strateški partneri dubinski snimili domaćeg proizvođača vagona, tvrtku Gredelj, koja je već šest godina u stečaju, za njeno preuzimanje stigle su dvije ponude - jedna iz Rusije, druga iz Kanade
U Gredelj želi ući kanadska kompanija Transport LDT te rusko-hrvatski konzorcij koji čine LocoTech iz Moskve (ruska verzija Gredelja) te konzultantska kuća iz Hrvatske KF Partners.

Kanađani za Gredelj nude 45 milijuna eura, no prijavi nisu priložili bankarsku garanciju, već dokaz o posjedovanju spomenutog novca, doznaje Večernji list.
američkom kupcu
Rusko-hrvatski partneri nude pak 47 milijuna eura s mogućim odstupanjima plus/minus deset posto iznosa, ovisno o nalazima dubinskog snimanja tvrtke, koje je u tijeku ovih dana.

Odbor vjerovnika Gredelja procijenio je da je rusko-hrvatska ponuda povoljnija za kompaniju zbog slične poslovne strategije jer vjerovnici žele zadržati i nastaviti proizvodnju.

'Iz svih razgovora koje sam vodio s vjerovnicima proizlazi njihov zajednički stav i njihova procjena da održavanje djelatnosti stečajnog dužnika i nastavak poslovanja imaju tržišnu i gospodarsku perspektivu', rekao je Večernjem stečajni upravitelj Gredelja Tomislav Đuričin.

Doznaje se da su pregovori o preuzimanju Gredelja s rusko-hrvatskim partnerima u visoko odmakloj fazi. Zagrebačka tvrtka KF Partners podružnica je slovenske konzultantske kuće KF Finance, jedne od najvećih regionalnih financijsko-savjetničkih kuća, koja ima 120 zaposlenika, urede u devet zemalja i pod upravom ima imovinu od 600 milijuna eura.

KF Finance, koje vodi Bojan Kunovar, bave se naplatom dugova, financijskim savjetovanjem, upravljanjem imovinom i svim drugim vrstama posredovanja kod preuzimanja i spajanja.

Hrvatsku podružnicu KF Partners vodi pak Ivan Fabijančić, ujedno suosnivač tvrtke pokrenute 2014. godine. Prema podacima Poslovne Hrvatske, temeljni kapital KF Partnersa financiran je 50 posto stranim kapitalom, a tvrtka osnovana 2017. i bez zaposlenika ostvarila je iste godine ukupni godišnji prihod od 150 tisuća kuna. KF Partners je tijekom iste godine imao više od 125 tisuća kuna neto dobiti.


Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL
Ivan Fabijančić je prije pokretanja KF Partnersa radio u Deutsche Banku, Erste banci i Deloitteu. Prije što je osnovao KF Partners radio je u Croatia osiguranju, gdje je bio član Uprave i, kako se navodi na internetskoj stranici KF-a Finance, upravo je on zaslužan za uspješnu privatizaciju najveće domaće osiguravajuće kuće i njenu prodaju Adris grupi.

Zanimljivo je to što je Fabijančić i direktor ove godine osnovane tvrtke Viator Aeternus, registrirane za djelatnost odmarališta i sličnih objekata za kraći odmor te pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, a bez zaposlenika. Bio je i jedini osnivač i direktor konzultantske tvrtke F4U Capital, osnovane 2014. godine i također bez zaposlenika, koja je iste godine ostvarila 175 tisuća kuna prihoda, isključivo od poslova izvan granica Hrvatske, i neto dobit od 93 tisuće kuna. Godinu kasnije tvrtka je imala svega 100 kuna prihoda, ali je zato natukla gubitak od 62.800 kuna, koji je 2016. smanjen na 2100 kuna, iako nije imala nikakav prihod. Tvrtka je nastavila životariti i 2017. godine uz prihod od 1900 i dobit od 200 kuna.

Usto, Fabijančić je jedan od osnivača i suvlasnik ove godine osnovane tvrtke Golubov kamen, registrirane za kupnju i prodaju vlastitih nekretnina. Golubov kamen nema zaposlenika. Također je jedan od osnivača i suvlasnika tvrtke Hoteza, osnovane 2015. godine i registrirane za djelatnost oglašavanja preko medija. Ta je pak tvrtka, također bez radnika, prihod ostvarila samo 2015. godine, i to od 47.800 kuna, kada je imala i neto dobit od 700 kuna, da bi 2016. imala gubitak od 22.700 kuna, koji je 2017. smanjen na 16.200 kuna.

Fabijančić je opet jedan od osnivača i suvlasnika prošle godine pokrenute tvrtke Funny Sticks, registrirane za djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane. Ta je pak franšizna kiosk-slastičarnica na zagrebačkom jezeru Jarun prošlu godinu zaključila bez ikakvih prihoda, s minusom od 5500 kuna i dugom prema dobavljačima od 300 kuna, što i nije loš rezultat s obzirom na to da nije imala nijednog zaposlenika.

Lani je Fabijančić bio i jedan od osnivača i suvlasnika j.d.o.o.-a Mosorog, registriranog za djelatnosti pripreme i usluživanja pića. Mosorog je zapravo kafić u sklopu zagrebačkog Ludilišta Luda kuća, koji se nalazi u prostorijama bivšeg kina Mosor, a osnivači i vlasnici ovog kazališta su Rene Bitorajac i Branko Đurić Đuro. Mosorog je zanimljiv i po tome što odskače od ostalih tvrtki s kojima je povezan Fabijančić po tome što ima čak tri zaposlenika s prosječnom plaćom od 2845 kuna. Čini se da su ove godine odlučili biti širokogrudniji prema njima jer im se prema oglasu za posao objavljenom u travnju ove godine obećava plaća od 3500 do 7000 kuna. Mosorog je prošle godine imao 145 tisuća kuna prihoda i 31.900 kuna neto dobiti, od kupaca je potraživao 10.000 kuna, ali je dobavljačima bio dužan 37.300 kuna.

Upitali smo Fabijančića za komentar potencijalne akvizicije, no u trenucima pisanja teksta nije bio dostupan za razgovor.
/sposoban poslovni čovjek za mućke, prema navedenom/

Nisu li objekti "Gredelja" pod zaštitom?

"pod zaštitom" možeš mislit
Članak se odnosi na Gredelj na novoj lokaciji a novinar je stavio slike staroga

Zagebački „Gredelj“ nije samo nerasvijetljeni slučaj propasti jednog državnog poduzeća, nego i tipičan primjer odnosa prema proizvodnoj industriji u Hrvatskoj.
Nema toga što se u našim radionicama nije moglo proizvoditi za ovu industriju, a i još uvijek bi se moglo, samo kad bi se dopustilo“, kazuje nam Miro Margeta, bivši zaposlenik i povjerenik Nezavisnog sindikata radnika zagrebačkoj Tvornici željezničkih vozila „Gredelj“, danas u stečaju. Točnije, već preko šest godina je pod državnom stečajnom upravom, ali pomaka nabolje nema usprkos najavama prodaje stranom strateškom partneru. Tako je barem bilo do potkraj prošle godine, dok se nisu povukli ruski i kanadski interesenti.

I dalje se doduše spominje jedan austrijski državni kandidat, o čemu bi se navodno trebalo nešto više znati već ovih dana. Kako god to završilo, upada u oko činjenica nagomilanih dubioza u vođenju tog poduzeća i prije i nakon otvaranja stečajnog postupka. Ne samo naraslih dugovanja prema radnicima i dobavljačima, dakle. No još se pamti kako nije bio sasvim jasan niti razlog za stečaj, ujesen 2012. godine. Znatno teže bile su pak afere s prvim stečajnim upraviteljem i ostatkom pravosuđa, nedugo potom, koje također nisu razriješene.

Koga zanima više može pročitati na linku
/da je prava i pravde najperspektivniji posao i djelatnost bi bila u zatvorima/

Jedan promotivni film iz 2001 nam pokazuje što se postiglo tijekom stoljeća od nastanka tadašnjeg Gredelja.
Brojni visokospecijalizirani radnici i strojevi kao i proizvodi- sve to je na putu zaborava i rasprodaje?