HŽ Infrastruktura kao najveći investitor

HŽ Infrastruktura potpisala je dva ugovora s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), ukupno vrijedna gotovo 295 milijuna eura, kojima će osigurati bespovratna sredstava za financiranje radova na dijelu projekta unapređenja i izgradnje dvokolosiječne pruge na dionicama željezničke pruge na potezu Dugo Selo – Novska te za financiranje izrade idejnog projekta za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani

Kako je u petak prioćeno iz HŽ Infrastrukture, bespovratna sredstva osigurana su iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).

Ugovor za prvi projekt odnosi se na financiranje radova na građevinskome i elektroenergetskome željezničkom infrastrukturnom podsustavu na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina. Ukupna procijenjena vrijednost prihvatljivih troškova iznosi 289 milijuna eura, od čega je iz CEF-a osigurano 85 posto sredstava, odnosno 246 milijuna eura. Preostalih 15 posto iznosa financira se iz državnog proračuna.

Ti radovi na dionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina dio su projekta „Unaprjeđenje, obnova, izgradnja drugog kolosijeka te izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dionicama željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Novska“, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 670 milijuna eura.

Kako ističu u priopćenju, projekt je podijeljen na četiri dionice: Dugo Selo – Ivanić-Grad, Ivanić-Grad – Popovača, Popovača – Kutina i Kutina – Novska, a u sklopu rekonstrukcije postojećega i izgradnje drugoga kolosijeka modernizirat će se i elektroenergetski te prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički podsustavi.

Drugi ugovor je ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova za izradu idejnog projekta s ishođenjem lokacijskih dozvola za novu dvokolosiječnu željezničku prugu na dionici Skradnik – Krasica – Tijani od 5,8 milijuna eura, od čega se 85 posto ili 4,9 milijuna eura financira iz CEF-a, a prostalih 15 posto iz državnog proračuna.

Nova dionica dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge duljine 72 kilometra bit će projektirana za brzinu do 160 km/h. Projektom su također obuhvaćeni izgradnja spojnih pruga s postojećom željezničkom mrežom te izgradnja svih novih željezničkih objekata: tunela, vijadukata, mostova, kolodvora, zidova za zaštitu od buke i vjetra te podvožnjaka i nadvožnjaka za postojeću cestovnu mrežu, zaključuju iz HŽ Infrastrukture.
tportal.hr

HŽ Infra je zadnje vrijeme objavila više filmića na svojoj stranici
Naguravanje mosta preko Drave je prikazano u 4 kratka filmića, stavljam samo jednoga

Modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok je pokazana na lijepom filmiću

Modernizacija pruge Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor (dron, rujan 2023.)

Imam vrijedne suradnike na terenu kojima ne može ništa važnije promaknuti!

Prekojučer je most završio svoje puževsko putovanje

i došao do druge obale

Drava je prilično visoka

Izgleda da im je na nekim mjestima usfalilo boje?

Sada ga treba malo spustiti da sjedne na ležajeve

COG-u je istekla domena pa nema više njegovih videa, slijedeća 2 su od hzinfra.hr

Pojavili su se novi filmići

Nakon obnove vrijedne gotovo 15 milijuna eura, pruga na relaciji Krapina-Zabok ovih je dana puštena u promet, a u kvalitetu obnove u srijedu se uvjerio i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji se s predstavnicima HŽ Infrastrukture te HŽ Putničkog prijevoza vozio vlakom od Krapine do Zaboka.

Riječ je o obnovi 16 kilometara duge dionice na kojoj su u potpunosti zamijenjene dotrajale tračnice i pragovi, a uređena su i 22 željezničko-cestovna prijelaza. Između ostalog, istaknuto je kako brzina vožnje vlakova sada iznosi 80 kilometara na sat te da će brzi vlak između Zaboka i Krapine voziti oko 15 minuta, odnosno 20-ak minuta uz zaustavljanja.

Podsjetimo, prošle godine na tom području, zbog dotrajalosti pruge, morala se smanjiti brzina prometovanja vlakova sa 40 kilometara na 20 kilometara na sat, nakon čega se uspjelo osigurati sredstva za projekt obnove te dionice, koja je započela u studenome lani.

- Ovaj investicijski ciklus u obnovu željezničke infrastrukture je jako bitan i u ovom dijelu Hrvatske, budući da će se sada, obnovom te dionice, putovanje skratiti dvostruko. Uz obnovljenu dionicu Zaprešić - Zabok imamo i obnovljenu dionicu Savski Marof - Zagreb i same dionice pruge kroz Zagreb, kazao je ministar.

Naglasio je da su, kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, ulaganja u željezničku infrastrukturu nešto što će obilježiti sljedećih deset godina.

- Mi smo uz pomoć EU fondova, uz pomoć Europske investicijske banke digli veliki zajam koji je već u realizaciji, a namijenjen je upravo za realizaciju lokalnih i regionalnih pruga... Taj veliki investicijski ciklus kreće i ovdje u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i diljem Hrvatske, rekao je Butković te dodao da je riječ o kreditu od oko 900 milijuna eura.

Kako je naglašeno u Zaboku, HŽ infrastruktura iz EU fondova ulaže veliki novac u glavne koridore, a u sljedećih deset godina planiraju uložiti 6 milijardi eura. Zahvaljujući kreditu koji je osigurala Vlada, lani su krenuli u obnovu lokalnih i regionalnih pruga, a u sljedeće dvije, tri godine namjeravaju obnoviti oko 550 kilometara pruge. Na taj će se način u sljedećih deset godina obnoviti 40-ak posto željezničke infrastrukture, naglašeno je.
Gradonačelnik Krapine, saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je važnost pruge Krapina Zabok, budući da je 'najjači gospodarski dio Krapinsko-zagorske županije upravo na potezu Veliko Trgovišće Zabok Sveti Križ Začretje Krapina i dalje prema Humu na Sutli'.

- Vidimo da je tu željeznica žila kucavica. Ona nema važnost samo za učenike, studente, radnike i putnike iz ovog dijela županije, već mislim da ima važnost i za Zagreb jer koliko će više putnika ići na željeznicu, to će biti manje gužve kroz Zagreb. Na svima nama je da se potrudimo da putnike opet vratimo na vlak, izjavio je Gregurović.

U posljednjih 10 godina u Krapinsko-zagorskoj županiji je u željezničku infrastrukturu uloženo 38 milijuna eura, od čega su 24 milijuna eura iz EU fondova. Također, dodatnih 85 milijuna eura uloženo je u modernizaciju i elektrifikaciju pruge Zaprešić Zabok koja dijelom prolazi kroz Krapinsko-zagorsku, a dijelom kroz Zagrebačku županiju.
link
(lijepi je filmić u tome članku)
/Za ministra i njegovu svitu su izvukli najnovije uređen plavac što nije dobro jer će sada misliti da se svi voze tako/

Je l' se to spremaju neki izbori u Zagorju?

Svaki napredak, ma koliko u stvari kasnio za bijelim svijetom, je pohvalan. Dodajmo i da novinari često pogrešno interpretiraju neke činjenice ili dijelove ističu po svom izboru, pa ispadne glupost, ali:

Jest da su u Zagorju lepi bregi zeleni, ali ova pruga ipak ide dolinom rijeke Krapinice i ne zavija toliko da je zaslužila brzinu od samo 80 km/h. Mogli su je baš podignuti na 100, jer slijedeće obnove neće biti prije 2075, ako i onda. A pruga je poveznica sa Slovenijom odakle se preko Grobelnog može za Maribor i dublje u EU. Ne mora se na Zidani Most, a dolinom Sutle upitno je hoće li ikad više voziti vlakovi. Na jednom davnom krapinskom festivalu bila je pjesma Prek Sutle most koju je pjevao Toni Leskovar, a u refrenu kaže:
Tam z jene strane veter vam puha a s druge piha si mal
i veli Janez: prmejduš, a Jožek: vrag si ga dal.
I vu veselju složni si brati popevke popevaju skup
i na tom svetu kaj god bu su Janez i Jožek skup.
Danas mi to ne izgleda tako. Odn. možda Janez i Jožek to zaista tako misle, a neki drugi im kvare igru.

borna je napisao/la:Između ostalog, istaknuto je kako brzina vožnje vlakova sada iznosi 80 kilometara na sat te da će brzi vlak između Zaboka i Krapine voziti oko 15 minuta, odnosno 20-ak minuta uz zaustavljanja.
Podsjetimo, prošle godine na tom području, zbog dotrajalosti pruge, morala se smanjiti brzina prometovanja vlakova sa 40 kilometara na 20 kilometara na sat, nakon čega se uspjelo osigurati sredstva za projekt obnove te dionice, koja je započela u studenome lani.
Ovaj investicijski ciklus u obnovu željezničke infrastrukture je jako bitan i u ovom dijelu Hrvatske, budući da će se sada, obnovom te dionice, putovanje skratiti dvostruko.

Oko 15 min bi bilo 14-16. 16 km uz brzinu 80 km/h (uračunajmo i vremena ubrzanja i usporenja) za 15 min? Aritmetika nekako nije iz dekadskog sustava.
Putovanje je dvostruko skraćeno? Bravo za njih! Za sve druge je vraćeno u sasvim uobičajen i očekivan okvir. A to što je zagorski vlak kopirao brzinu K&K poštanske diližanse... Pohvalit se mogu tek kad stave šinkasena i njegovu infrastrukturu.

borna je napisao/la:Naglasio je da su, kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, ulaganja u željezničku infrastrukturu nešto što će obilježiti sljedećih deset godina.

U ovo vrijeme ubraja se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru...pardon, vrijeme utrošeno za planiranje, projektiranje, nadmetanje i poništavanje nadmetanja i dr. pa smo došli do stanja kakvo je trebalo biti oko 2000.

borna je napisao/la:Vidimo da je tu željeznica žila kucavica. Ona nema važnost samo za učenike, studente, radnike i putnike iz ovog dijela županije, već mislim da ima važnost i za Zagreb jer koliko će više putnika ići na željeznicu, to će biti manje gužve kroz Zagreb. Na svima nama je da se potrudimo da putnike opet vratimo na vlak, izjavio je Gregurović.

Gotovo mi potekoše suze. Autobusni promet Zagreba sa Zagorjem, prvenstveno Krapinom, gotovo da i ne postoji, pa vlak neće smanjiti autobusnu prometnu gužvu. A kad će zagrepčani u Zagorje? Vikendom. A koliko vlakova vozi vikendom, posebice nedjeljom - s obnovljenom i neobnovljenom prugom? Naravno, glupo je da voze ako su prazni. To mu dođe poput one o kokoši i jaju.

U svakom slučaju drž'mo fige da željeznički promet u Zagorju ojača i da od toga svi imamo koristi (naročito mi s besplatnim kartama, s nama će si HŽ itekako ispomoći).

Da se nadovezem na post o prije mjesec dana. Dakle, obnovljena pruga do Krapine za nevjerojatnih 80 km/h. Je da vlak ima pet stajanja, al da moglo se i 100 km/h, al ovaj remont nije napravljen nakon dugotrajnih planiranja, nego nakon kaj je pruga doslovno propala i po njoj se moglo vozit, pardon gmizat 20 km/h. Inace je bil plan tu prugu dic na brzinu 120 km/h i elektrificirat i to je bio dio projekta lepoglavske spojnice, gdje bi se osim modernizaije ove pruge, modernizirale i elektrificirale pruge Zabok - Bedekovcina, Lepoglava - Cakovec, te izgradila nova pruga Bedekovcina - Lepoglava. To je bil jedan lijepi plan, ali nekidan citam neki clanak u kojem dirktor HZ infrastrukture veli da za sad nikaj od toga, jer nema love. Naravno, za brzu cestu Varazdin - Krapina i jos neke brze ceste love ima. Zapravo mi ovaj  naslov teme sve manje ima smisla.

Dakle, prosli post sam malo skratil jer nisam imal vremena napisat sve kaj sam htjel, kad mi je ovaj tjedan stigao jedan argument za ovo o cem sam htjel pisat. Naime, htjel sam ovdje napisat zakaj sam razocaran odgadanjem lepoglavske spojnice za neka bolja vremena i zakj mislim da ta pruga itekako treba. Glavni argument je da prema Madarskoj trebaju bi dvije pruge, jer je to prevazan koridor i da su zato poteebne dvije pruge, zapravo, potrebne su dvije pruge na cijelom putu od Rijeke do Madarske, kao i na 10tom koridoru. Zakaj? Odgovor je dosel ovaj tjedan iz Karlovca. Kad se izradi nova nizinska pruga od Rijeke do Karlovca, rezerva je stara pruga i tu problema nema, ali kaj dalje? Tu mi se jedna opcija za "rezervnu prugu" ucinala jako zgodnom. Radi se o novoj prugi Karlovac - Sisak dolinom Kupe, koja bi se na postojecu prugu Zagreb - Sisak spajala negdje izmedu Lekenika i Grede. Ta bi pruga takoder dobro dosla za vlakove koji idu iz Rijeke prema istoku, jer bi im dosta skratila put, a i izbjegli bi Zagreb. U tu shvrhu "rezervne pruge" bi se dobro uklopila i lepoglavska spojnica, a to bi bil i kraci put za vlakove iz Slovenije za Madarsku, koji bi tako izbjegli Zagreb koji je sad usko grlo. Cak bi mozda bilo i bolje da se ta pruga izgradila prije gradnje drugog kolosijeka Dugo Selo - Koprivnica - granica, jer bi se promet mogao odvijat po taj prugi dok se ova gradi, a ne ovako da je svaki dan po par sati zatvorena. Zapravo, do od lepoglavske spojnice nebu nikaj se moglo vidjet po tom kaj je pruga Zapresic - Zabok modernizirana i elektrificirana bez mogucnosti za gradnju drugog kolosijeka.

I ovo smo dočekali

Vidi se da je pruga na puno mjesta nakićena bukobranima, dakle putnici neće baš puno vidjeti okolo?
Čak su i vijadukti zatvoreni prema dolini, kao da u njoj živi jako osjetljiv narod koji nikada nije čuo vlak

Wow! 15 kilometeri! Wow! Za koliko vremena? Kinezi su već u Tibetu...

borna je napisao/la:... dakle putnici neće baš puno vidjeti okolo?

Ionako se ne vidi bogzna što jer se prozori ne daju otvoriti a dvostruka stakla su musava / izgrebena / izgrafitirana...

U Finskoj sam pri 160 km/h mogao brojati listiće na promičućim biljkama! Ali to je neka druga galaksija

Bome, brzo brojiš