Cepelin na tračnicama

Šinski cepelin (u orginalu Schienenzeppelin) inženjera i graditelja Franza Kruckenberga jedno je od čuda željeznice iz prošlog stoljeća. Napravljen je 1930. godine za vrijeme Deutsche Reichsbahna. To je bio dvoosovinski, skoro 25 metara dugačak vlak s razmakom između osovina od skoro 20 metara. Koristio je BMW-ov 12 cilindarski benzinski motor snage 600 ks, koje je prenosio na fiksni drveni propeler (kod aviona postoje fiksni propeleri i oni s različitim hodovima). Verzije propelera su bile dvokrake i četverokrake.
10.5.1931. taj vlak dosegao je nevjerojatnih 200 km/h u svojoj pokusnoj vožnji! 21.6 iste godine između Karstadta i Dergenthina na pruzi Berlin-Hamburg uspio je popraviti taj rekord i dostići čak 230 km/h. Niti jedno tračničko vozilo nije sve do 1954.(Shikansen) uspjelo prestići tu brzinu. Jedan od razloga što je ta brzina postignuta je mala masa vlaka od tek 20 t.
Nadalje, napravljene su modifikacije samog vlaka. Prednja osovina je uklonjena i umjesto nje stavljeno je dvoosovinsko okretno postolje. Propeler je skinut, a avionski motor je ostao te je hidrauličnim prijenosom davao snagu dvijema osovinama u prednjem postolju. 1933. godine tako modificiran vlak dosegao je brzinu od 180 km/h.
Unatoč svim pokušajima da postigne dogovor s DRB-om, Reichsbahn se odlučio za proizvodnju vlastitog vlaka, nešto poznatijeg “Letećeg Hamburgera”. Početkom 1934. godine, Kruckenberg je još jednom prepravio vlak i stavio novi motor, Maybach GO 5, te ga sljedeće godine prodao DRB-u za 10 000 maraka. 1939. vlak je izrezan kako bi se dobile sirovine za vojsku.
Prvenstveni problem, i razlog neuspjeha vlaka bio je upravo propeler, koji je predstavljao izvor opasnosti za putnike na stajalištima. Također, sam sam princip pokretanja propelerom umjesto adhezijom, vlak bi napravio potpuno beskorisnim na usponima, te energetski neučinkovitim. Usto, moguće bi bilo napraviti samo jednodjelne ili dvodjelne garniture, jer jedan propeler ne bi mogao gurati išta veće kompozicije. Ipak, neka rješenja i aerodinamika je u manjoj mjeri primijenjena i na suvremenije vlakove velikih brzina.
Izvor: Wikipedia






http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/33/Schienenzeppelin_Steilrampe.jpg

" />" />

Je, bome, wikipedia...a tekst mi je izrazito poznat