Zima 2013 / 2014

 

Moraš na to gledat sa vedrije strane (  ) jer uvijek iza kiše dolazi

Pa gdje je to sunce višeeee....  

Narcis je napisao/la:Pa gdje je to sunce višeeee....  

Će pričekaš još koji mesec...

Narcis je napisao/la:Pa gdje je to sunce višeeee....

Pfaff je napisao/la:Će pričekaš još koji mesec...

Kažu da će jutra bit zunčano   

Vremenska prognoza za sutra (23.2)


http://prognoza.hr/prognoze.php?id=hrsutra_n

Laurus je napisao/la:Vremenska prognoza za sutra (23.2)

http://prognoza.hr/hrsutra.jpg

Eto, pa to sam i rekao    ... sutra će bit zunčano sa malo oblaka i provjetravanja    (taman kako i treba za miće maškarice!)

A ja uz to "lijepo" vrijeme dobio neku virozu i upalu grla.   Na početku sam i povračao i imao temperaturu, a sad me samo kašalj i nos zaje*avaju.  
 

Subota, 22. veljače


Jutrom rano počelo je sitno kišiti (ni mi se dizalo za to slikat), a oko 9:15 sam već bijo orniji. Trapatura je bila dva Celzijevca iznad ništice



Pol sata kasnije počeli su padati mački



Evo i par živih sličica



Bit će gadno jer je snijeg gust i mokar. Teško ga se čisti – ima konzistenciju palente i lijepi se na ljopatu



Upravo sam na dalekovidnici vidio kako dežurni prognostičar veli kako je u gorju "moguć snijeg", a ovdje sipa k'o ludo. Nije mu palo napamet nekomu telefonirati? Ili su snimili prognoze za cijeli dan još u šest ujutro?

Pfaff je napisao/la:... ni mi se dizalo ...

   ... ... ...       

U Rijeci najkišovitija veljača u povijesti mjerenja

NAKON što je na meteorološkoj postaji Rijeka Kozala jučer prijepodne od 7 do 13 sati palo novih 10 litara kiše, ovogodišnja veljača je, šest dana prije kraja, postala veljača s najvećom količinom oborine u povijesti mjerenja, tj. od 1948. godine.

Do ove godine je najviše oborina, 326 mm, izmjereno u veljači 1969. godine. Ovogodišnja veljača je jučer do 13 sati donijela 335,2 mm oborine, što je triput više od mjesečnog prosjeka (111.6 mm). Ta će brojka vjerojatno biti još malo podebljana u zadnja dva jer je sredinom sljedećeg tjedna izgledna nova ciklona.

Podsjetimo da je prošla, 2013. godina, Rijeci donijela niz meteoroloških rekorda. Prije točnu godinu dana, 23.2.2013., izmjereno je 17 cm snijega, što je rekordna visina za veljaču. Potom je uslijedio najkišovitiji ožujak u povijesti mjerenja, u kojem je palo 387.7 mm oborine.

Novi temperaturni rekord za kolovoz iznosi 39.2°C, a postavljen je 4. kolovoza 2013. godine.

Nad Rijekom se 29. rujna 2013. izlilo čak 248.9 litara kiše, što je najveća dnevna količina u povijesti mjerenja. Gotovo sva ta količina, 248,7 mm, pala je u razdoblju manjem od 12 sati.

I na kraju, 11. studenog 2013. je na DHMZ postaji Rijeka Kozala izmjeren udar bure od 126 km/h, što je novi rekordni udar vjetra za tu postaju, piše Crometeo.

Izvor: index.hr

OBG pada i dalje

_____________________________
Zašto tako često kiša pada u Rijeci?



Jako puno puta mogli ste čuti prognozu: “Na Jadranu sunčano, jedino na riječkom području oblačno s kišom”. Zašto je tome tako?

U Kvarnerskom zaljevu, uz ciklogenetičko djelovanje poseban utjecaj na velike količine oborine ima planinsko zaleđe Gorskog kotara i Učke s orografskim efektom intenziviranja oborina, što se posebno očituje u široj riječkoj regiji.

Dok imamo ciklonu sa središtem još daleko od Jadrana, sa svoje prednje strane u jugozapadnoj struji donosi toplu i vlažnu zračnu masu prema našem području. Ta zračna masa prelazeći preko Sredozemnog mora nakuplja velike količine vlage u obliku vodene pare. Kada ta topla i vlažna zračna masa dođe u riječki zaljev, a zbog specifičnosti položaja kojeg smo gore naveli, ona se uzdiže uz obalne planine i kondenzira u oblačni sloj, iz kojeg počinju oborine. Zbog takvog geografskog položaja riječkog zaljeva imamo “tipično riječko vrijeme” uz oblake, jugo i kišu, dok je preostali dio Jadrana u to vrijeme uglavnom sunčan.

Za oborine najpogodnija situacija nastaje onda kada se ciklonalni centar formira u Genovskom zaljevu, a potom preko talijanskog kopna premjesti u sjeverni ili srednji Jadran. Ovo govorimo s oborinskog aspekta.
Za snijeg je potrebna druga situacija o kojoj smo već pisali u OVOM TEKSTU.

Što se južnog vjetra tiče na području Kvarnera, on zna biti ponekad jak i olujan, a vrlo rijetko s orkanskim udarima. Orkansko puhanje juga najčešće je prisutno na južno kvarnerskim otocima i prema otvorenom moru.
Jugo je vjetar koji nam dolazi s mora i usko je vezan s prisutnosti blizine ciklone. Stoga položaj priobalja i otoka, te orografska složenost jadranskog područja uvjetuju i složenu cirkulaciju vjetra, ne samo pri tlu nego i po visini.

Iz toga možemo vrlo lako zaključiti, da vjetar jugo ili bura, u priobalju je određen geografskim položajem, rasporedom tlakova zraka, kopnenog zaleđa, utjecajem mora, nadmorske visine, reljefu određenog područja itd. Dok tuneli, prosjeci i usjeci šuma, mogu samo lokalno kanalizirati vjetar u manjoj mjeri i to zanemarivo.

Poznato je da južni vjetar često zna u našim otočnim kanalima poprimati smjer pružanja kanala. Kada se smjer vjetra i smjer pružanja kanala poklapaju, jugo je olujne i orkanske jakosti, uz uvjet da se poklope i sustavi tlaka na tom području, dok okolni reljef samo pridonosi jakosti tog vjetra.

Puno ste puta imali prilike primijetiti dok jako jugo puše na kvarnerskim otocima, u riječkom zaljevu puše uglavnom slab istočnjak ili sjeverozapadni vjetar. Zbog čega je to ponekad tako?

Odgovor “leži” u kvarnerskim otocima, koji rade prirodnu prepreku južnom vjetru, pa ponekad riječki zaljev ostaje pošteđen južine. Prilikom prebacivanja južnog vjetra s druge strane otočkih brda, na zavjetrinskoj strani često dolazi do vrtložnog strujanja koji može preusmjeriti zračnu struju u sasvim drugom smjeru.

Spomenimo još i učestalost magle na širem riječkom području, koja je dosta česta pojava tijekom zime. Što nam je to magla? Magla je kondenzirana vodena para u obliku sitnih kapljica koje slobodno lebde u prizemnom sloju zraka, a kad se takva kondenzacija događa u višim slojevima govorimo o oblacima. Iz tog proizlazi da je magla oblak koji dotiče tlo. Ako gledamo iz doline oblak prekriva vrh planine, dok je za onog tko se nalazi u planini to magla.

Za nastajanje magle potrebni su određeni uvjeti. Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8°C. Rosište je temperatura pri kojoj se vodena para suzdržana u zraku počinje kondenzirati. Znači za stvaranje magle moraju se poklopiti svi uvjeti, temperatura rosišta, temperatura tla i zraka i potrebna vlaga od 100 posto. Jako bitnu ulogu u stvaranju magle ima vjetar, koji u pravilu ne smije biti veći od brzine 3 m/s. Ako je brzina vjetra veća “razbija” maglu i počinje povećano gibanje zraka.

Uglavnom svi gore navedeni uvjeti bitni su za nastajanje magle na određenom području, nikakvi ostali čimbenici poput, tunela i autocesta, ne mogu utjecati na nastajanje magle.

Izvor: RIMETEO škola

U Baškoj na o.Krku je ovaj mjesec izmereno 418 litara kiše do sada! (a bit će još po svoj prilici)

borna je napisao/la:(a bit će još po svoj prilici)

I to od srijede...  

Nakon dužeg razdoblja oblačnog i kišovitog vremena koje nam je donijelo brojne nevolje, u ponedjeljak će postupno uslijediti razvedravanje tako da će u utorak i u srijedu u većem dijelu Hrvatske biti znatno više sunca

U utorak će posvuda biti pretežno sunčano uz malu, prolazno ponegdje i umjerenu naoblaku. U unutrašnjosti će mjestimično biti jutarnje magle. Vjetar će posvuda biti slab, u prvom dijelu dana promjenjiva smjera, a popodne i navečer jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka kretat će se od -2 do 3 u unutrašnjosti te od 5 do 10 °C na Jadranu. Najviša dnevna u unutrašnjosti će biti od 8 do 13, a na Jadranu od 10 do 15 °C.

U srijedu će na južnom Jadranu i u kontinentalnim predjelima, nakon jutarnje magle, prevladavati djelomice do pretežno sunčano vrijeme. Na sjevernom i srednjem Jadranu, te u gorju i zapadnoj unutrašnjosti bit će oblačnije. Na širem Riječkom području i u Gorskom kotaru popodne može pasti malo kiše, dok se navečer i u noći na srijedu kiša očekuje na cijelom sjevernom Jadranu. U unutrašnjosti će puhati slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu jugo. Jutarnja temperatura zraka kretat će se od -1 do 3 u unutrašnjosti te od 6 do 11 °C na Jadranu. Najviša dnevna posvuda će biti od 9 do 15 °C.

Do kraja tjedna u cijeloj će zemlji prevladavati oblačnije i promjenjivo vrijeme. Na Jadranu, u gorju i zapadnoj unutrašnjosti povremeno će biti slabe kiše. U unutrašnjosti će vjetar biti slab južnih smjerova, a na Jadranu slab do umjeren jugozapadnjak i jugo. Temperatura zraka ostat će bez značajnije promjene.

Kada smo mjesecima bombardirani snimkama ledenih oluja s istoka SAD-a, neumornih poplavnih kiša u Velikoj Britaniji te upornog juga i rascvjetanih voćaka usred zime u Hrvatskoj, logično je da se zapitamo na koji način isto globalno zagrijavanje može biti uzrok tako dramatično različitih vremenskih uvjeta

Atmosferska znanstvenica Jennifer Francis sa sveučilišta Rutgers nedavno je na godišnjoj konferenciji American Association for the Advancement of Science (AAAS) u Chicagu predstavila klimatski model koji vrlo dobro povezuje sve ove pojave sa zagrijavanjem Arktika.

'Vremenski uzorak ove je zime jednostavno zapeo na jednom mjestu od početka prosinca', rekla je Francis objasnivši da je uzrok takvog stanja ubrzano zagrijavanje Arktika.

Mjerenja pokazuju da se Arktik zagrijava od 1,5 do četiri puta brže od ostatka Zemlje, a klimatolozi taj fenomen nazivaju polarna amplifikacija. Ova pojava dobrim se dijelom temelji na smanjenju albeda, odnosno količine odbijenog zračenja zbog topljenja morskog leda i povećanju upijanja topline tamnijeg mora. Posljedica je ta da se otapa još više leda i smanjuje albedo, a povećava upijanje topline (pogledajte dolje na NASA-inoj animaciji zagrijavanje Zemlje od 1982. do danas).

Arktik utječe na ostatak planeta na mnoge načine, međutim za novi model ključno je smanjenje razlike između temperatura na Arktiku i na srednjim geografskim širinama. Što se brže Arktik zagrijava u odnosu na jug, to se više smanjuje ta razlika. Ona inače uzrokuje kretanje hladnog, težeg zraka prema jugu. No kako se Zemlja okreće, ta struja skreće u smjeru zapad - istok i stvara tzv. mlaznu struju. Utjecaj ove struje u Hrvatskoj najlakše možemo prepoznati po tome što nam meteorolozi gotovo uvijek najavljuju kako nam vremenske promjene stižu iz zapadnih smjerova. Mlazna struja djeluje kao brana koja sprječava prodore hladnog polarnog zraka u južne krajeve.

Kada se Arktik brže zagrijava, ističe Francis, temperaturna razlika između njega i južnih područja se smanjuje pa slabi mlazna struja, odnosno vjetrovi koji pušu sa zapada prema istoku. Kako mlazna struja usporava, tako postaje sve vijugavija poput spore rijeke. Kada se rijeka spušta niz strme obronke, ona je zbog velike razlike u visini brza i ravna. No kada teče ravnicom, ona usporava i vijuga.

Na sličan način usporena mlazna struja posljednjih godina stvara sve veće meandre, a oni mogu postati dugotrajni kada naiđu na neke zapreke - planinske masive ili velike mase toplog zraka. Drugim riječima, usporavanjem struje povećava se vjerojatnost da će se određeni vremenski sustav blokirati za dulje vrijeme.

'To znači da će vrijeme koje struja stvara na vašoj lokaciji trajati dulje. To vodi do trajnijih vremenskih uzoraka i tendencije da određena vrsta ekstremnog vremena postane vjerojatnija', objasnila je Francis.

Novi model za sada je još hipoteza koju će trebati istraživati još godinama jer opisuje klimatološke pojave koje su novijeg datuma. Primjerice, arktičku amplifikaciju, kao posljedicu rasta razina CO2 u atmosferi, prvi je još 1896. najavio švedski fizičar Svante Arrhenius, a mi smo je počeli jasno bilježiti tek posljednjih 15-ak godina. No stručnjaci se uglavnom slažu u tome da ovakav model prilično dobro opisuje brojne meteorološke pojave kojima posljednjih godina svjedočimo (pogledajte video-model dolje).

Zanimljiv video snimili su zadarski članovi Crometeo tima u subotu 22. veljače 2014. nad prijevojem Veliki Alan s brda Buljma. Kamerom je uhvaćen trenutak okretanja vjetra s južnog smjera na buru

Autori videa objavljenog na portalu Crometeo.hr upozoravaju da je reprodukcija ubrzana 10 puta. U prvoj polovici videa može se uočiti kako južni vjetar, penjući se uz jugozapadne obronke Velebita diže zrak pri čemu se on adijabatski hladi i kondenzira i time nastaje oblak koji se uspinje uz planinu (slijeva nadesno u videu). Međutim, oko polovice videa vjetar okreće na buru i oblak staje, te se počinje povlačiti natrag pod priljevom zraka sa sjeveroistoka (s desna nalijevo u videu).

Snijeg je u gorju ovog vikenda donijela ciklona Palmina.

Po klimatološkom računanju proljeće počinje 1. ožujka. U klimatologiji godišnja doba počinju prvog dana u mjesecu pa smo skoro 'odradili' puna tri zimska mjeseca (od 1. prosinca do 28. veljače) iako se zima ove godine i nije iskazala. A prema vremenskoj prognozi neće ni sljedećih tjedan dana.

Imam jedno pitanje. Dal netko zna neku bar približno pouzdanu stranicu s vremenskom prognozom? Konkretno me zanima prognoza za München za ponedjeljak, a ono kaj sam ja pronašao je beskorisno, jer po jednoj stranici je kiša, po drugoj sunce, čak sam i snijeg našao... Zna netko koje su stranice najpouzdanije?

Nisam znao u koju temu bi postavio ovo pitanje, pa mi se ova učinila najprikladnijom, jer ipak je još navodno zima.

ICE-3M je napisao/la:... Dal netko zna neku bar približno pouzdanu stranicu s vremenskom prognozom? ...

Ja koristim freemeteo i koliko je meni trebalo dosta puta je bila OK prognoza (za najviše 2-3 dana unaprijed!)

Vrijeme se stalno mijenja tako reći iz sata u sat, pa je sve na duže samo nagađanje. Računala izbacuju prognoze u različitim varijantama
pa meteorolog sam bira (prema svome iskustvu) koju će varijantu predstaviti. Lokalni meteorolozi za svoje područje zasigurno mogu
bolje ocijeniti koja će varijanta biti najvjerojatnija.
Trebao bi naći neku Muenchensku meteo stanicu, do tada pogledaj na http://www.yr.no/sted/Tyskland/Bayern/M%C3%BCnchen/langtidsvarsel.html
/i očekujem i nadam se opsežnoj foto-seansi iz Bavarske!/

Hvala.

borna je napisao/la:/i očekujem i nadam se opsežnoj foto-seansi iz Bavarske!/

Bude, iako sam u Bavarskoj samo jedno prijepodne, pa onda idem dalje za Njemačku, a i od tamo bude fotki.

ICE-3M je napisao/la:Imam jedno pitanje. Dal netko zna ...

... skrenuo bi ti pažnju na jednu stvar, sad smo ti napisali dvije meteo stranice ... nemoj se slijepo držat prognoze ako si ju npr. pogledao danas. Reći ću ti konkretan primjer: pratim prognozu za subotu jer idem u i jučer sam nekoliko puta gledao prognozu za subotu na freemeteo i stalno je bilo kišovito (za to kamo idem) e ali danas više nije tako! Danas je kiša tek popodne (za subotu) a danas je tek četvrtak i do subote ima još dosta sati tako da ću izgleda tek u subotu ujutro odlučiti nosim kišobran ili ne (vjerovatno da ali nikad se nezna)

Vrijeme je kadra ponašat se na način da ga prognostički modeli ni 24h unaprijed nekad ne mogu predvidjeti. Pomak ciklone gore ili dolje za parsto kilometara i moguće su drastične razlike.
Evo primjer za Rijeku.
Imamo Genovsku ciklonu koja donese veliku količinu kiše, ako se ona preko Italije premjesti u sjeverni Jadran, s njom dobivamo i dalje kišu, ali i vjetar i toplinu s njene prednje strane (vrti se suprotno od kazaljke na satu).
Ako se ona odluči na nešto južniju varijantu i bude u srednjem Jadranu, ne nalazimo se s njene prednje strane, nego sa stražnje i ona nam povlači hladan zrak sa sjevera/sjeveroistoka. Istovremeno dobivamo oborine, ali u manjoj mjeri, jer je ipak malo dalje.
Nerijetko iz takvih situacija zimi u Rijeci bude snijega, kako je bilo prošle godine.
Za prognozu je najčišća situacija kad je ciklona daleko od nas u Otrantskim vratima. Tada dobivamo buru zbog razlike u tlakovima, oborina ima vrlo malo ili nimalo, a i to malo bura posuši. Za Gorski kotar nema problema, jer tako južno pozicionirana ciklona šalje vlagu kroz Bosnu i Liku, a u Gorskom kotaru nema vjetra koji bi posušio oborine, a bura dobiva na brzini tek kad prođe Gorski kotar.
Prognoza do 3 dana još nekako, ali nakon toga sve je čisto nagađanje.

U četvrtak navečer, nešto prije 20 sati, jako grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je područje Pirovca i zaleđa Vodica. Nekoliko centimetara leda prekrilo je cijelo područje Pirovca, a zbog leda došlo je do prometne nesreće zbog koje je promet lokalnom cestom bio usporen.

Led je također prekrio dijelove dionicu autoceste od Zadra do Šibenika, pa se i tu promet tijekom večeri odvijalo usporedno. HAK javlja da je zbog tuče i loših vremenskih uvjeta kod čvorova Benkovac i Skradin brzina vožnje ograničena na samo 40km/h, u oba smjera, piše Crometeo.

Do 21 sat 32 litre oborine po kvadratnom metru palo je u Vodicama, od čega je u samo sat vremena palo 27 litara! Na otoku Prviću palo je 26 litara kiše i tuče po kvadratnom metru.
Tako je nakon zadarskog područja i dio šibenske regije dobio nevrijeme zbog prolaska frontalnog sustava preko Jadrana. Uz kišu i tuču, fronta je donijela i pad temperature zraka koje je na šibenskom području pala na 8 Celzijevih stupnjeva. Nevrijeme se tijekom noći na petak proširilo na mnoge dijelove Jadrana.