Priključenje Slovenije linijama brze željeznice

Ljubljana je spomenuta u budućim pravcima brzih vlakova predviđenih na 7 novih koridora:
München – Wien – Bratislava;
Amsterdam – Berlin – Warszawa – Kyiv;
Bologna – Ljubljana – Salzburg – Wien;
Tallinn – Riga – Kaunas – Warszawa;
Sofia – Bucuresti;
Praha – Warszawa;
Berlin – Praha – Wien – Budapest.
Sadašnje linije sa brzim vlakovima će se osposobiti za još veće brzine- od 250 na preko 300 km/h ili 280, a linije sa 200 na najmanje 220 km/h.
Railway gazette

Brza pruga Bologna - Ljubljana -Salzburg? - Beč ...

Što nije Salzburg 200tinjak kilometara zapadnije (u krivom smjeru) od Ljubljane i Beča?

Nama je pater na vjeronauku znao reči: čudni su koji puta putevi Božji, mogu onda biti i željezničarski?
Uostalom kako redovno dobivam sve novosti od R.g. pratim naročito ono što se nas tiče. Nadam se da će o tim novim koridorima biti
još spomena idućih ljeta (kao i da će jednog dana osvanuti natpis o gradnji brze linije Ri-Zg-Bp....)

Da ne otvaram novu temu, stavit ću ovdje članak, kojem sam našao link preko FB-a
Dakle, utopija ili stvarnost??

Iz Ljubljane na Opčine petkrat na dan?

Pred koncem tega leta bo lažje z vlakom priti iz Zagreba ali Ljubljane do Trsta in od tam v Benetke in naprej. Tako vsaj napovedujejo na Slovenskih železnicah, ki pričakujejo, da bo z letošnjo spremembo voznega reda, ta bo sredi decembra, znova začelo voziti še nekaj mednarodnih vlakov, ki so jih v bližnji preteklosti ukinili. »Z novim voznim redom bo Ljubljana povezana z Opčinami petkrat na dan v vsako smer, enkrat na dan v poletnem obdobju pa bo v vsako smer zagotovljena povezava s Puljem, poskrbljeno bo tudi za povezave s Koprom,« je pojasnil pomočnik direktorja družbe SŽ – Potniški promet Miloš Rovšnik, poroča spletni portal Siol.net. V okviru slovensko-hrvaškega sporazuma bodo zagotovljene tudi izboljšane povezave nekaterih obmejnih vlakov med Ljubljano in Opčinami z Zagrebom, a s prestopanjem v Ljubljani. Z Opčin bo pot v Trst (in seveda obratno) po uvedbi večjega števila obmejnih vlakov mogoče nadaljevati z avtobusi tržaškega mestnega potniškega prometa. To gotovo ni prava rešitev, pravijo v Sloveniji, a ovire so še vedno močne na italijanski strani. »Italijanskih državnih železnic žal to ne zanima, postavljajo nam nesprejemljive pogoje za vožnjo po njihovih progah, zato se dogovarjamo z italijanskimi regionalnimi železnicami (družba Viden-Čedad, Ferrovie Udine-Cividale), ki jih ta povezava zanima, a morajo predhodno pridobiti koncesijo Dežele Furlanije - Julijske krajine, kar ob italijanski birokraciji traja,« je potožil Rovšnik. Slovenske železnice si želijo zagotoviti neovirano povezavo brez prestopanj in z možnostjo nakupa enotne vozovnice na relaciji Ljubljana-Trst. Za kroniko naj dodamo, da je trenutno železnica Ljubljana-Sežana-Koper zaradi posledic žledoloma neprevozna za potniški promet.

Izvor: Primorski dnevnik

Prosječna brzina vlakova Sloveniji u zadnjih je 105 godina povećana za samo 14 km/h, pa se od Maribora do Ljubljane danas putuje 2 i pol sata, dok je prema voznom redu Austrijskih državnih željeznica iz 1905. vožnja na istoj relaciji trajala 24 minute duže.
Do tog začuđujućeg podatka došao je ljubljanski list “Žurnal”, usporedivši vozni red željeznica iz 1905. do kojega je došao u Željezničkom muzeju sa sadašnjim voznim redom, i to na više odsjeka.
RADOVI VRIJEDNI 1,2 MILIJARDE KUNA: Posao izgradnje pruge dobio je hrvatski konzorcij
Najsporiji vlak Slovenskih željeznica danas između Jesenica i Ljubljane, na pruzi dugačkoj 103 kilometra, vozi 1 sat i 26 minuta, što je 18 minuta manje od najbržeg vlaka koji je na istoj pruzi prometovao prije 105 godina, ali treba priznati da se danas zaustavlja na dvije postaje više nego 1905. i da je vlakova mnogo više nego početkom stoljeća, piše list.
Dio infrastrukture “iz vremena Franje Josipa”
U Sloveniji su vrlo česte kritike planera infrastrukture da se zadnjih dvadesetak godina previše ulagalo u autoceste, a premalo u modernizaciju željeznica, te da je dio infrastrukture “iz vremena Franje Josipa”, što onemogućava korištenje svih gospodarskih potencijala države, osobito njenu pomorsku orijentaciju i dobre željezničke veze s Lukom Koper koja bi trebala investiciju od 1,5 milijardi eura u drugi kolosijek pruge Kopar-Divača kako bi održala sadašnji prekrcaj tereta i ostala konkurentna drugim lukama u Sjevernom Jadranu.
Gospodarskom napretku prostora današnje Slovenije dok je bila u sastavu Austrije najviše je pomogla upravo gradnja austrijske južne željeznice koja je 1857. povezala Beč i Trst kao tada važnu vojnu i trgovačku luku jer je doprinijela novim investicijama, jačanju trgovine i industrije u tadašnjoj Kranjskoj, navode povjesničari.
Južna željeznica nije izbjegla niti Ljubljanu, makar su planeri najprije predviđali trasu koja bi je zaobišla zbog močvarnog terena u široj okolici grada, što je zahtijevalo dodatno nasipanje i učvršćivanje trase građevinskim materijalom i dodatne troškove.
preneseno sa net.hr / vlakovi.com

Ovi baš i nisu prikazali točne podatke. Prvo, između Maribora i Ljubljane ima ICS koji vozi sat i 50 minuta, a IC vlakovi voze oko dva sata i 20 minuta. Pruga između Jesenica i Ljbljane je dugaška 64,5 km tako da mi nije jasno odkud njima tih 103 km. Inače, najbrži vlak tu vozi 52 minute, a putnički voze oko sat i 10 minuta. Sad. kako je pruga jednokolosiječna, moguče je da neki vlak i vozi tih sat i 26 minuta, ali uspoređivat današnji najsporiji s ondašnjim najbržim je malo blesavo.

Novinama i novinarima nije baš uvijek za vjerovati, njima je važna senzacija. Neupućeni to mogu progutati a takva je većina

borna je napisao/la:
RADOVI VRIJEDNI 1,2 MILIJARDE KUNA: Posao izgradnje pruge dobio je hrvatski konzorcij

...

... dobre željezničke veze s Lukom Koper koja bi trebala investiciju od 1,5 milijardi eura u drugi kolosijek pruge Kopar-Divača kako bi održala sadašnji prekrcaj tereta i ostala konkurentna drugim lukama u Sjevernom Jadranu.

...


preneseno sa net.hr / vlakovi.com

Koje to radove je dobio hrvatski konzorcij???

Pa valjda za sadašnji prekrcaj ne treba drugi kolosjek, već za povećanje

... a i fotka mi nešto znana, zanimljivo jedino je Željeznički muzej prošle godine pitao da je upotrebi ..

Jedino što sam ovo ljeto saznao je da neka firma iz RH radi na SLO željeznicama,a to su stupovi za KV.
Tako nam je rečeno od strane radnika SŽ-a.