Re: Vela Luka

by besposlenpop ned 18 srp 2021 - 22:46

Vraćam se u suprotnom smjeru, do početka ulice, gdje se spaja na Ulicu 28, u kojoj dominira palača u kojoj je Centar za kulturu s muzejom, galerijom i knjižnicom:

Nažalost, tih dana je muzej bio zatvoren.

Gore, uz ulicu je plato sa župnom crkvom Svetog Josipa i zvonikom:

Iako mi je taj zvonik djelovao renesansno, ispada po napisu na ploči da je starija crkva, a zvonik je iz 1871.

by besposlenpop ned 18 srp 2021 - 22:53

Pogled s crkvenog trga prema centru i rivi:

Južne fasade Ulice 28 s palačom Kulturnog centra:

Pogled s Ulice 28 na crkvu:

by besposlenpop sri 21 srp 2021 - 10:49

U centru centra je park:

Težnja za dokumentiranjem je bila obrnuto proporcionalna kutu i jačini sunca, pa je trebalo naći kompromis između spaljenih i sjenovitih dijelova. whacky

by besposlenpop sri 21 srp 2021 - 11:00

Pogled na park preko Ulice 41 (ta je ujedno glavna izlazna ulica na državnu cestu D118 prema Blatu i Korčuli):

Centralno mjesto u centru centra i ove fotke je zauzeo partizanski spomenik (ko ga nađe, plaćam pivo na obližnjim skalama):

by besposlenpop čet 22 srp 2021 - 20:17

S druge strane ulice se nastavlja mozaik:

Prije nastavka, još dva pogleda prema ćošku rive:

Da, da, tu su Rolling Eyes

partizani, iza zabranjenog smjera. Very Happy

Idem dalje uz (il niz) mozaik:

by besposlenpop čet 22 srp 2021 - 20:41

Par sa skala (druga polovica se ne vidi odavde, jer sjedi na njima) su stalni postav (bar za kasna popodneva, kad sam švrljao gradom). Nije bilo pristojno slikati ih obojicu an face, pa ostaje da mi se vjeruje da je drugi tamo.
Nekoliko puta sam se pitao zašto imaju ovu poziciju do pekare, a podjednako (pre)daleko od dva obližnja dućana (jer prave mušterije uvijek stoje ili sjede ispred SVOG dućana) ... a onda mi je u povratku sinulo da im je na pljunomet (do ulice) kiosk sa rashladnom vitrinom. mrgreen

Idem dalje buljeći u i snimajući patos ... jer fasade s ove blizine nisu (još) opcija:

by besposlenpop čet 22 srp 2021 - 21:03

Pogled na dio nekadašnjeg pristaništa, a sadašnje parkiralište na Obali 3:

Na fotki iznad Vela Luka - Page 2 F047

lijevo, a ispod Vela Luka - Page 2 P100

u sredini fotke - markantna fasada osnovne škole.

Nastavak mozaika ispred općinske vlasti:

Ovdje sam već podalje odmakao od Općine ... gotovo do predgrađa, pa hvatam par fasada radi dojma arhitekture i urbanizma:

Pogled uz Ulicu 63:

by besposlenpop čet 22 srp 2021 - 21:10

Inače, od 100 glasa ... tru truuu

by besposlenpop sub 24 srp 2021 - 19:47

Dolazim do najudaljenije točke obilaska, pristaništa, gdje je ujedno i četvrta crkva, Gospe od zdravlja:

Pogled od crkve Obalom 3 prema centru:

- i na suprotnu stranu, prema bivšem brodogradilištu "Greben":

Iza ugla Jadrolinijinog dućana karata, pojavljuje se uglavnom prazan i dosadan pristanišni gat.
Srećom, plan luke, grada i zaljeva zakriva sunce pa omogućuje pogled u kontralihtu:

by besposlenpop sub 24 srp 2021 - 20:05

Zakrećem i drugi put oko Jadrolinije i počinjem s povratkom:

Iza Jadrolinije je parkić s dječjim igralištem - i kupalište:

Još jedan pogled prema crkvi:

- i prema kupalištu (u pozadini marina):

Odavde počinju vezovi za domaće:

Desno se nazire početak poslikane Ulice 63.

by besposlenpop sub 24 srp 2021 - 20:25

Vraćam se rubom rive, taman na udaljenosti da dobro obuhvatim fasade.
Prvo one desno od Ulice 63:

Pa lijevo od nje:

I tako dalje:

Bijela zgrada - gore sobe, a u grmlju restoran:

Hotel "Jadran":

- i podalje od njega:

Da, da

- malo su mi naherene vertikale, ali sa suncem u display (Nikon nema tražilo kroz okular) i kadriranjem naslijepo, ponekad pobjegnu. Razz

by besposlenpop sub 24 srp 2021 - 20:43

Redaju se fasade prema centru:

Moram priznati da ovako poredane na fotkama i ne djeluju toliko neuredno koliko u stvarnosti. Rolling Eyes

by besposlenpop sub 24 srp 2021 - 21:01

Stražnja fasada zgrade marine (restorana i kafića):

Molovi i središnji plato marine su betonski nosači podignuti na stupove iznad prosječne plime, pa je ovo smeće očito rezultat naoko dobre ideje (no, kao i s urbanizmom, na fotki izgleda puno bolje Suspect

):

Iza marine se nastavljaju fasade:

Ona s plavim griljama je navodno rodna kuća Olivera Dragojevića:

Pogled na centralni objekt marine sa susjednog gata:

- na fasade u pozadini rive:

- i prema centru:

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 13:24

Zaobljeni ugao (je li to lingvistički ispravno?

):

Iza ... hmm ... ugla:

Par karakterističnih kuća sa zabatima prema glavnoj ulici:

Ulica 59:

Hotel "Korkyra":

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 15:00

Zgrada općinske vlasti:

U prizemlju su turistički ured, turistička agencija i nekakvi dučanćić, dok vlast na pučanstvo gleda s visoka - 1. i 2. kata, a imaju i dva sulara za držat prigodne govore (ka onomad Roko Prč u Malome Mistu). Rolling Eyes

A kakva je zapravo vlast u Veloj Luci?

Službene stranice vele da je aktualna načelnica Katarina Gugić (iz SDP-a), a Općinsko vijeće šarenog stranačkog sastava u kojem relativnu većinu ima SDP. Po pričanju, birači su i ranije bili skloni crvenoj boji i tu moj interes za taj dio povijesti završava.

S druge strane, gotovo svi podaci o povijesti grada se uglavnom svode na to da je Vela Luka najmlađe naselje na otoku. thinking

Najtemeljitije podatke koje sam prebacio preko ekrana, kriju baš navedene službene stranice, pa citiram dio koji se neposreno odnose na sam nastanak grada:

...
Razvitak suvremene Vele Luke počinje krajem 18. stoljeća. U to vrijeme buđenje trgovine i prometa rezultira stalnim naseljavanjem stanovnika okolnih zaseoka i "stanova" u dnu velolučkog zaljeva u široj okolini crkvice sv. Vičenca i ranije sagrađenih kaštela. Razvitak naselja bio je vrlo intezivan, već 1819. god. usprkos protivljenju susjednog naselja Blata, Vela Luka dobiva kapelu, 1828. i seoskog glavara. Selo u to vrijeme broji 109 obitelji pa započinje borba za izgradnju župne crkve i osamostaljenje od matičnog naselja Blato. Ta nastojanja su uspješno okončana burne 1848. god. kada je, prije svega zahvaljujući sposobnom velolučkom kapelanu don Petru Jokoviću, sagrađena župna crkva sv. Josipa i konačno 1849. god. oformljena samostalna župa.(detaljnije: Župa Vela Luka)

Daljnji razvitak bio je ubrzan. Redovita pučka škola započinje sa radom 1857. god., pošta je otvorena 1885. god., parni mlin je proradio 1892. god. kada i suvremeni uređaj za preradu maslina, 1898. god. sagrađena je prva tvornica ribljih konzerva. Konačan proces osamostaljenja naselja okončan je 1898. god. formiranjem samostalne političke općine Vela Luka. Broj stanovnika je također ubrzano rastao, 1857. god. je oko 1200 stanovnika, 1880. god. on iznosi 1956 ljudi, 1900. god. je čak 3555 stalno naseljenih, 1910. god. 4334, 1921. god. 4995, 1931. god. 4038 itd.

U drugoj polovini 19. st. gospodarstvo Vele Luke je ovisilo prvenstveno o izvozu vina u ostale djelove Austro-Ugarske, a u manjoj mjeri na ribarstvu, preradi ribe, trgovini i pomorstvu.

Vinska klauzula 1891. god. zaustavlja prosperitet, a jedan od izlaza iz bijede je sve češće iseljavanje u prekomorske zemlje..

Kulturni razvitak istovremen je sa širenjem narodnjačke misli i osnutkom brojnih udruga poput Crkvenog pjevačkog zbora 1891. god., Veloluške glazbe 1893. god., čitaonice Hrvatski preporod 1894. god. i pjevačko-tamburaškog društva Hum 1909. god.

Naglu demografsku ekspanziju Vela Luka bilježi na prijelazu 19. u 20. st., ali porast broja stanovnika nije popraćen jačanjem gospodarstva, naprotiv nazadovanje poljoprivrede, prije svega kriza vinogradarstva, dovodi do siromaštva i iseljavanja u prekomorske zemlje.

Prvi svjetski rat nije posredno zahvatio Velu Luku, ali ratna događanja samo pojačavljaju siromaštvo i neimaštinu. Kratkotrajna talijanska okupacija nakon rata i raspada Austro-Ugarske završena je pripajanjem Korčule Kraljevini SHS.

Od 1898. god. Vela Luka je samostalna općina s općinskim grbom modre boje na kojem je bijela golubica sa maslinovom grančicom u kljunu. Prvi načelnik bio je Tadija Tabain-Šantić.

Dan Općine slavi se na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, kome je posvećena i župna crkva. O granicama Općine, od njenog osnutka, postoji spor sa susjednim naseljem Blatom, koje permanentno pokazuje pretenzije prema predjelu Potirna.

U razdoblju između dva svjetska rata stanovništvo je gotovo potpuno okrenuto ekstenzivnoj poljoprivredi, posebno vinovoj lozi, a sve ostale sredozemne kulture su sporedne. U potrazi za plodnom zemljom iskrčeni su deseci kilometara terasa koje još uvijek, iako napuštene, dominiraju krajolikom. Maslinarstvo i proizvodnja ulja tek pred II. svj. rat doživljavaju ekspanziju da bi danas predstavljali temelj otočke poljoprivrede, a količinama i kvalitetom zauzimaju značajan udio proizvodnje i na razini Hrvatske.

Tijekom II. svj. rata stanovništvo Vele Luke se na razne načine priključuje antifašističkom pokretu. Razlog tome su okupacije Talijana od 1941. do 1943. god. i Njemaca od kraja 1943. god. do 22.travnja 1944.god. Pred okupaciju Vele Luke od strane njemačkog agresora dobar dio Velolučana (staraca, žena i djece) otišao je u zbjeg zajedno sa ostalim stanovnicima susjednih otoka i priobalja u daleki El Shatt. Otpor osvajaču "plaćen" je sa 284 života poginulih i umrlih, uglavnom mladih ljudi, te stotinama ranjenih i invalida, znatnim materijalnim štetama i svim oblicima razaranja.

Vrijedno je također istaći da su tijekom II. svj. rata utočište u Veloj Luci pronašli progonjeni Židovi. Bilo ih je nekoliko stotina.

U spomen na sve pale Velolučane u II. svj. ratu Velolučani su u centru mjesta podigli spomenik, rad akademskog kipara Mirka Ostoje.

Za razliku od predratnog poljoprivredno-ribarskog naselja, Vela Luka u prvim desetljećima nakon II. svj. rata razvija i industrijsku djelatnost. Godine 1948. utemeljeno je brodogradilište "Greben". 1956. god. pokrenuta je Obalna plovidba. Tvornica za preradu ribe "Jadranka" utemeljena 1892. god., kasnije dobiva nove proizvodne pogone, a u njenoj staroj zgradi pokreće proizvodnju Tvornica limene ambalaže. U posljednjim desetljećima 20. stoljeća producira se oko tisuću kreveta u hotelskim objektima, još toliko u privatnom smještaju, osniva se lječilište "Kalos", gradi se Dom umirovljenika, proizvodnju pokreće Tvornica elektronskih uređaja, osuvremenjuje se trgovina, poljoprivredna proizvodnja, a snažan zamah dobijaju i društvene djelatnosti. Posljednjih desetljeća prošlog stoljeća probijeno je i uređeno na desetke kilometara ceste, poljskih puteva i šumskih "prosika". Od infrastrukturnih zahvata vrijedno je spomenuti izgradnju vodovoda i trajektnog pristaništa. Sagrađen je novi Dom zdravlja, Srednja škola, Centar za kulturu, Zadružni dom sa kinom, zgrada Općine, nekoliko sportskih objekata, te niz pratećih sadržaja. Nažalost, opća kriza i problemi tranzicije izraženi u 90-im godinama nisu mimoišli ni Velu Luku.

Uloga Vele Luke u domovinskom ratu tek će biti predmet ozbiljnih analiza, a zasad treba zabilježiti da je prvi brod HRM predan od strane brodogradilišta "Greben", te značajnu ulogu velolučkih topnika u borbi protiv "Jugo" mornarice u korčulanskom kanalu 16. 10. 1991. Više stotina Velolučana aktivno je sudjelovalo u Domovinskom ratu. Najveći broj je bio na južnom bojištu, te su dali veliki doprinos u obrani i oslobađanju hrvatskog juga.

Danas je Vela Luka značajno prometno, gospodarsko, kulturno i turističko središte okrenuto budućnosti i nadi u vlastiti napredak. Oko 4400 stanovnika ovog dalmatinskog otočkog naselja nastoji zadržati postignuti društveni i osobni standard razvitkom, čiste industrije, poljoprivrede, uslužnih djelatnosti, a prije svega turizma, te osigurati bolji život i opstanak na otoku.

Grb grada / općine - golubica bijela s maslinovom grančicom, motiv se pojavljuje i na jednom od mozaika:

Vela Luka - Page 2 NoImg970x530

Prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 4137 stanovnika i 1500 kućanstava.

Poznati Velalučani:

Šime Vučetić, književnik
Danijel Dragojević, književnik
Ivan Dragojević, književnik
Ivo Cetinić Paron, književnik
Izvor Oreb, slikar, kipar i pjesnik
Oliver Dragojević, glazbenik
Jasna Zlokić, glazbenica
Perica Vlašić, veslač
Rok Petrovič, bivši skijaš
Teo Carić, glazbenik
Miljenko Bajat, akademski glazbeni orguljaš
Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a
Zdravko Tabain, glazbenik ("Cubismo")
Lejdi Oreb, tv-voditeljica, scenaristica, urednica
Ivo Šeparović, nogometaš
Domenica Žuvela, glazbenica
Ante Marinović, kipar i slikar
Petar Dragojević, glazbenik
Lovor Dragojević, autor prvog grba Torcide, karikaturist
Vjenceslav Žuvela, osnivač Torcide

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 15:16

Prekoputa Općine je proširenje obale na kojem je ranije bilo pristanište za brodove, a sad je tu dulje vremena stalno vezan "Adriatic Pearl" na kojem je restoran i noćni klub, dok se uz njega (ne ispred ili iza, nego baš uz) povremeno vežu manji krstaši, jednodnevni izletnički brodovi (kao ovom prilikom) ili veće jahte u dnevnoj posjeti. Tu je ujedno i INA-ina benzinska pumpa za cestovna vozila i plovila, te ranije uslikano parkiralište:

Interesantniji dio te površine je uski parkić sa ruzinavom skulpturom:

- i mozaičkim spomenikom:

Prema ranije citiranom članku o mozaicima, inicijalna ideja je bio susret umjetnika kojemu je podignut ovaj spomenik. Rolling Eyes

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 15:47

Još mali niz fasada uz Obalu 3:

Na ovom ćošku je pizzeria & slastičarnica, a u prolazu ugodna terasa, na kojoj sam pojeo dosta dobrih sladoleda:

Kamena zgrada, meni značajna jer je u prizemlju "Studenac" (dalje već spomenuta pekarnica sa skalama, a skroz lijevo kiosk sa rashladnom vitrinom):

Nekoliko zumova dok je sunce još iznad brda, na pobrđe iznad Obale 2 i Ulice 5, za dodatan dojam o arhitekturi i urbanizmu:

Osnovna škola u centru slike:

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 16:41

Ugao rive gdje Obala 3 skreće pod pravim kutom i proteže se do kraja Obale 2 kod lijevog ugla osnovne škole, i dvije dojmljive vertikale, palma i zvonik župne crkve:

Bacam fokus na ovu tanku i visoku palmu (ukoliko netko misli da po njoj uočava bodlje kao na saguaro kaktusu, i ja sam to mislio dok pobliže nisam uočio - mrežu božićnih lampica smijesno

):

Idemo dalje Obalom 3 prema školi:

I jedan osvrt unazad:

by besposlenpop ned 25 srp 2021 - 17:28

Osnovna škola je utemeljena 1857. dok je ovu zgradu kao Opću pučku učionu izgradila K.u.K. monarhija 1911. godine:

U stvari, u zgradi su dvije osnovne škole: 'obična' i muzička.

U ovom prolazu (Ulici 25) je uza desnog ugla škole instaliran natpis koji bilježi datum i razinu najvišeg poplavnog plimnog vala:

- a moja rođakinja i njen muž dočaravaju tu visinu:

Što se je u stvari toga dana dogodilo?

Šćiga (ili "meteorološki tsunami"), brzinski oslikana kratkim videom:

- i detaljnije objašnjena u polusatnom:

by besposlenpop pon 26 srp 2021 - 21:38

Nastavljam prema Obali 2:

- poćinje negdje ovdje:

Od škole do apoteke, sve je popunjeno tendama, ceradama, okvirima, žardinjerama, stolovima, stolcima, foteljama, klupama ...

Kaleta prema Ulici 5 i brdskim predjelima, kojoj ne znam broj:

Dva pogleda unatrag:

Gdje nestaju terase, počinje parkiralište. Tu je i jedina gradska apoteka:

by besposlenpop pon 26 srp 2021 - 22:10

Sunce se potpuno zakrilo iza brda, pa počinju tipične nevolje sa osvjetljenjem u sumrak.

Osobito na suprotnoj (zapadnoj) obali:

Ovaj dio zaljeva je prilično plitak, pa su nužni drveni molići od ruba rive do neke operativne dubine:

U pozadini, u centru slike je lječilište "Kalos".

by besposlenpop uto 27 srp 2021 - 20:53

Vraćam se Obalom 2 i u hodu bilježim fasade:

Jedan osvrt unazad:

Još jedan:

Još jedna poprečna kaleta bez broja:

by besposlenpop uto 27 srp 2021 - 21:23

Usput sam posjetio dotični dućan (najveći, najprostraniji i najopskrbljeniji od svih uz obale):

Betonjara je sljedeća u nizu:

Hm, možda kad ju završe i oplemeni prostor, al za sad se sasvim dobro uklapa. smiling devil

Prije 9 godina, izgledala je ovako:

Ovdje je velolučki veslački klub:

Jedan pogled preko vode na truli zapad:

Još malo dalje:

by besposlenpop uto 27 srp 2021 - 21:34

Obala 1:

Ponovo Obala 2 s pontonskog mola:

Pobrđe pobliže:

Ponovo s rive:

(no comment)

by **borna** uto 27 srp 2021 - 21:39

Svega i svačega ima ovdje, jako je šareno....od ružnog, zapuštenoga do dobro održavanih starinskih kuća.
Kao veliki kontrast su neke moderne zgrade, čak i previše ako se pogledaju okolne. Šteta što je davno gradnja
prepuštena volji, ukusu i količini raspoloženog novca investitora?
Moglo se odrediti npr da ovaj blok zgrada treba ostati u starom stilu kao nekada a neki drugi može biti
suvremen? U Baškoj se donekle drže toga iako se i u starom dijelu grada nađe poneka moderna.

by Sponsored content