Neostvarene šumske željeznice

Šume su naše veliko blago. Užitak je njima šetati, ili, u napornijoj inačici, tumarati. Fizički se trošiti i udisati svježi zrak. Gledati u zeleno. Isključiti se od svega, pustiti mozak na pašu. Pobjeći od vreve i ljudi, od zatupljujuće svakodnevice. Možemo spojiti i ugodno s korisnim. Brati šumske plodove. Jagode, borovnice, gljive. Ali, nekome su šume kruh njegov svagdašnji. Neki od šuma žive. A u prošlosti je takvih bilo podosta. Da bi se šume mogle iskorištavati, potrebno je doprijeti u njihove dubine. Za to su potrebne šumske ceste. A za prenašanje većih količina drva dobro dođu i željezničke pruge.

Kako se u šumama preporodim, da bih u njihove dubine došao istražujem sve moguće podatke o pristupima. I onda hvalevrijednim dođu i zapisi iz stručne literature gdje su navedene brojne takve šumske ceste, planirane ili ostvarene. Nađe se među njima i pokoja pruga, pa ću iskoristiti priliku i prenijeti vam nekoliko takvih podataka – počinjem citiranjem iz Šumarskog lista br. 10-11 za listopad-studeni 1928.

Članak pod nazivom Saobraćajna sredstva i šumske zgrade u državnim šumama Gorskog kotara na području kr. direkcije šuma u Zagrebu napisao je ing. Dragutin Potlaček. Izdvajam forumašima zanimljive dijelove:

Iako nije građena kao šumska cesta, mora se ovdje u prvom redu spomenuti 7 m široka 71 km dugačka cesta Ogulin—Novi, koju je god. 1876. na teret Krajiške Investicionalne Zaklade dala izgraditi bivša vojna uprava kao stratešku cestu od Ogulina do Molinaryjevog vrha u duljini od 50 km, a bivša hrvatska vlada od Molinaryjevog vrha do Novog u duljini od 21 km. Ova je cesta vrlo važna za izvoz šumskih proizvoda, jer je presjekla najveći dio tada nepristupačnog kompleksa državnih šuma, na koju su cestu kasnije vezane mnoge šumske ceste. Pošto je ova cesta građena iz strateških razloga u cilju, da se što kraće spoji Ogulin sa morem, to ide na dužini od 71 km samo kroz selo Jasenak, dok n. pr. veliko naselje Drežnicu mimoilazi. Državni erar izgradio je na svoj trošak slijedeće šumske ceste:

(slijede opisi tih cesta pa onda opisi šumskih saobraćajnih sredstava koja valja izgraditi)

Od godine 1901. ovamo projektirana su razna transportna sredstva, a da se nije baš ništa izvršilo. Tako je 1898. god. bila projektirana i držav. budžetom već odobren kredit za gradnju žičare od Žive Vode do Novoga, koji je projekt kasnije zabačen.

Jeste li to znali?

1919. god. trasirana je šumska željeznica Novi—Jasenak 72.1 km i panoga u Dulibu 5 km sa kolosjekom od 76 cm, ali i ovaj projekt nije realiziran.

I bolje je da ova šumska željeznica nije izgrađena, jer držim, da se ne bi rentirala, pošto polazi od Novog na moru preko primorske krške goleti sa poprečnim usponom od 23°/oo do km 41.4, gdje tekar ulazi u državnu šumu na visini od 926 m nad morem. Od km 41.4 do kraja na km 72.1 u Jasenku ide nizbrdo poprečno sa 10°/oo. Uslijed toga bio bi promet vrlo skup, jer bi se morali prazni vagoni od Novoga do km 41.4 vući uzbrdo, kroz što bi se za loženje stroja trošio veliki ogrjevni materijal, a trošilo bi se i mnogo vremena.
Velika teškoća je i u nestašici vode, koje nema nigdje osim na krajnirn točkama u Novom i u Jasenku. Šumskom željeznicom Novi—Jasenak namjeravao se izvoziti i drvni prihod šumske uprave jasenačke, što nije potrebno, pošto se ovaj može rentabilnije izvoziti šumskom željeznicom projektiranom pod toč: VIII. Niti u Senj se ne bi isplatila šumska željeznica, jer bi baš kao i u Novi morala da se spusti do mora sa visine od 926 m u istoj dužini od 41.4 km preko golog krša.

Druga je stvar ako se jednoč izgradi normalna željeznica Bihać—Plitvice—Vrhovine—Otočac—Primorje. Tada bi se šumska željeznica mogla u većoj nadmorskoj visini priključiti normalnoj željeznici, bila bi znatno kraća i ne bi trebala da u velikoj dužini jalovo prolazi po golom Kršu.

29 km dugačku šumsku željeznicu sa kolosjekom od 76 cm; najmanje 9 kg teškim šinjama od željezničke stanice Vrbovsko kroz šumu Imovne općine Ogulinske (oko 6 km), kroz sjekored II, III. i IV. kr. šumske uprave ogulinske, te sjekored VIII. i VII. kr. šumske uprave jasenovačke u Jasenaku, gdje postoje dvije parne pilane. Imala bi se trasirati i varianta do željezničke stanice Gomirje, te na osnovu toga odlučiti, da li je podesnije šumsku željeznicu svesti u Vrbovsko ili u Gomirje. Ova šumska željeznica je vrlo nužna naročito za iskorišćivanje šuma na području kr. šumske uprave u Jasenku, koja ima najveći dio prastarih šuma, od kojih se sada samo jedan dio prihoda iskorišćuje i to posvema ekstenzivno, jer ogrjevno drvo nije sada unovčivo. Selo Jasenak sa Vrelom oko 1200 duša je isključivo upućeno na šumske radnje, a u sadašnjim odnošajima nema dovoljno zarade. Kada bi se spomenuta šumska željeznica izgradila, iskorišćivao bi se intenzivno cijeli drvni prihod, država imala bi znatno veći prihod, a Jasenčani trajnu i obilnu zaradu.

20 km dugačku šumsku željeznicu Sunger—Široka Draga—Carevića kroz sjekored I., II. i V. kr. šumske uprave u Mrkoplju sa kolosjekom od 76 cm. i najmanje 9 kg teškim šinjama. Ova šumska željeznica počinje na cesti Lokve—Mrkopalj 3 km daleko od željezničke stanice Lokve s razloga, jer bi gradnja do same željezničke stanice stajala nerazmjerno mnogo, nadalje jer na željezničkoj stanici Lokve apsolutno ne ima prostora za šumsku željeznicu, zgrade i stovarište. Najpotrebnije je, da šumska željeznica počinje ondje, gdje je projektirana, jer tamo na erarskom zemljištu ima za stovarište i zgrade prikladne površine koliko se hoće, nadalje jer se odanle mogu šumski proizvodi laglje odvoziti na pilanu u Mrkoplju, Sungeru i Bukovcu. Bilo bi poželjno, da bi jednoč državna željeznica izgradila industrijalni kolosjek od željezničke stanice Lokve do početka šumske željeznice, koji bi služio i za podvoz žita i drugih stvari za Sunger i Mrkopalj, pak bi se time također odteretila tijesna stanica Lokve. Veliku važnost ima ona šumska željeznica zbog toga, što bi se mogao iskorišćivati cijeli drvni prihod šum. uprave mrkopaljske i djelomično sjekoreda I. i II. kr. šumske uprave jasenačke, naročito ogrjevno drvo.

Poprečni troškovi gradnja bili bi od prilike slijedeći:
Šumske željeznice sa kolosjekom od 76 cm, 12 kg teškim šinjama, voznim parkom, strojevima i zgradama 49 km po 400.000 Din. od km 19,600.000 Din.
Godišnji troškovi izdržavanja željeznica 365.500 Din.

Predložene pruge nisu izgrađene (koliko je to spriječilo/ograničilo masovniju sječu i pomoglo očuvanju goranskih šuma?) pa nam je uskraćena zanimacija njihovog fizičkog istraživanja, a Pfaffu brojanje vagona s balkona. Da bi koja bila prometnuta u turističku željeznicu ne smijem ni pomisliti.