HŽ Infrastruktura kao najveći investitor

U organizaciji Primorsko-goranske županije, a uz podršku Gradskog poglavarstva Rijeke i Sveučilišnoga kampusa Trsat, 12. veljače okupili su se vodeći gospodarstvenici regije, tj. predstavnici HEP-a, HŽ Infrastrukture, Hrvatskih voda, Luke Rijeka i važnih privatnih tvrtki.
Zanima nas analiza gospodarske situacije u našoj županiji, želimo čuti probleme poduzetnika te vaše prijedloge kako da vaše poslovanje učinimo učinkovitijim – poručio je prof. dr. sc. Vidoje Vujić, obnašatelj dužnosti župana, te nastavio:
/ Cilj je bio organizirati skup za tridesetak najjačih gospodarstvenika kako bismo uspostavili bolju koordinaciju te povezali gospodarstveni dio sa znanošću. Povećanja investicija ulaskom u Europsku uniju neće biti ako ne iskoristimo geostratešku poziciju za razvoj prometa, bolje pozicije Luke Rijeka te ako ne proširimo turističku ponudu.
Prof. dr. sc. Vujić predstavio je ustroj Primorsko-goranske županije, financijske pokazatelje poslovanja te obilježja konkurentnosti. U regiji je i dalje najveći problem više od 20 tisuća nezaposlenih, i to unatoč podatku o 16,5 tisuća poduzetnika i obrtnika. Na kraju je zaključio da se nada da će se planiranim investicijama za ovu godinu u iznosu od 1,5 milijardi eura potaknuti otvaranje novih radnih mjesta.
Domaćin skupa dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, predstavio je gospodarstvenicima okvire nove Strategije Sveučilišta za razdoblje od 2014. do 2020. te najavio gradnju novoga Znanstvenog tehnologijskog parka (STeP III), s težištem na transferu tehnologija iz tehnoloških centara u gospodarstvo. Taj projekt aplicirat će za sredstva iz strukturnih fondova EU-a.
Želimo promijeniti percepciju regije te podići kapacitete Sveučilišta u Rijeci, a težište staviti na proaktivan rad Sveučilišta. Namjera nam je kroz razvoj prometnog pravca, obrazovne, zdravstvene, turističke i farmaceutske industrije te razvoj brodogradnje i računarstva transformirati Rijeku i cijelu regiju. Utoliko je projekt STeP III jedna od ključnih investicija za grad i regiju – rekao je dr. sc. Lučin.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel kazao je da je riječki prometni pravac temelj daljnjeg razvoja grada i županije.
Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, je rekao:
Dodatne investicije EU-a uskoro kreću te se moramo pripremiti za partnerstva, udruživanje i kreiranje novih poslovnih poduhvata. To se odnosi na ulaganja u lučku infrastrukturu, ponajprije u željezničku infrastrukturu na V.b koridoru, zatim u cestovnu i turističku infrastrukturu, u zračnu luku, poslovno-logistički dio, izgradnju komunalne infrastrukture te u gradsko-regionalne segmente. Također je poručio da je Europska unija svima nova prilika, a osim izravnih prijava na natječaje EU-a, prije svega u područjima istraživanja, razvoja i inovacija, podrške malim i srednjim poduzećima, telekomunikacija i energetike, poduzetnici će EU-ova financijska sredstva moći koristiti i neizravno, javljanjem na natječaje u sklopu velikih investicija javnih poduzeća. Najveći investitor u razdoblju do 2020. u Primorsko-goranskoj županiji je HŽ Infrastruktura.

– zaključio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.
Izvor: Hžnet

Dana 13. veljače održane su Skupštine društava Remont i održavanje pruga d.o.o., Posit d.o.o. i Pružnih građevina d.o.o. na kojoj je dana suglasnost na Ugovor o pripajanju društava Remont i održavanje pruga d.o.o. i Posit d.o.o. društvu Pružne građevine d.o.o.
Ujedno je imenovana nova tročlana Uprava društva Pružne građevine koju čine dipl. ing. Vlado Frančić kao predsjednik Uprave te dipl. ing. Damir Valečić i dipl. ing. Igor Matulić kao članovi Uprave.
Pravni učinci pripajanja društava društvu Pružne građevine d.o.o., sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, nastupaju danom upisa pripajanja u sudski registar, što znači da toga dana prestaju postojati društva Remont i održavanje pruga d.o.o. te Posit d.o.o.

Dana 1. srpnja 2013. na snagu je stupio Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.82/2013).
S ciljem usklađivanja s pravnom stečevinom EU u Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava prenesene susljedeće odredbe direktiva iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava:
- Direktive 2004/49/EZ o sigurnosti željeznice,
- Direktive 2008/57/EZ o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice,
- Direktive 2007/59/EZ o davanju ovlaštenja strojovođama,
- Direktive 2005/47/EZ o Sporazumu CER-ETF o određenim pitanjima uvjeta rada mobilnih radnika.
Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava uređuju se:
- sigurnost i interoperabilnost željezničkog sustava,
- mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću,
- uvjeti za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava EU,
- postupanje tijela nadležnog za sigurnost željezničkog prometa (Agencija za sigurnost željezničkog prometa),
- postupanje tijela za istraživanje željezničkih nesreća (Istražno tijelo),
- utvrđuju se uvjeti za sigurno upravljanje i odvijanje željezničkog prometa,
- uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika,
- uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike,
- nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.
Zakonom je određeno da je osnovna odgovornost za sigurnost željezničkog sustava na upraviteljima infrastrukture i željezničkim prijevoznicima čiji rad regulira i nadzire Agencija za sigurnost željezničkog prometa.
Zahtjeva se da željeznički prijevoznik ima potvrdu o sigurnosti za obavljanje usluga željezničkog prijevoza, a upravitelj infrastrukture uvjerenje o sigurnosti za upravljanje željezničkom infrastrukturom. Potvrdom i uvjerenjem o sigurnosti utvrđuje se da je željeznički prijevozniki upravitelj infrastrukture uspostavio sustav upravljanja sigurnošću kojim se postižu zajednički ciljevi sigurnostiprimjenom zajedničkih sigurnosnih metoda.
Zakonom se utvrđuju osnove za postizanje tehničke usklađenosti, smanjivanje prepreka te poboljšavanje i razvoj usluga u međunarodnom željezničkom prometu u Europskoj uniji i s trećim zemljama.
Usklađenim postupkom za izdavanje odobrenja za puštanje u uporabu infrastrukturnih podsustava i željezničkih vozila, te nadzorom ispunjavanja osnovnih zahtjeva (sigurnost, pouzdanost i dostupnost, zaštita zdravlja i okoliša, tehnička usklađenost i pristupačnost) doprinosi se ostvarenju interoperabilnosti, odnosno sposobnosti željezničkog sustava za siguran i neprekinut promet vlakova u Europskoj uniji.
Zakonskim prijedlogom prenose se jedinstveni uvjeti Europske unije za davanje ovlaštenja strojovođama za upravljanje lokomotivama i vlakovima. Ovlaštenje strojovođa dokazuje se dozvolom iz koje je vidljivo ispunjavanje zdravstvenih zahtjeva, osnovnog obrazovanja i opće stručne osposobljenosti, te potvrdom kojom se potvrđuje poznavanje infrastrukture, sposobnost upravljanja vozilima i poznavanje jezika.
Agencija za sigurnost željezničkog prometaje nacionalno tijelo nadležno za sigurnost u smislu željezničkog zakonodavstva Europske unije, kojemu je povjerena zadaća reguliranja i nadzora sigurnosti željezničkog sustava Republike Hrvatske. Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane za sigurnost željezničkog sustava, a naročito poslove vezane uz potvrde i uvjerenja o sigurnosti, odobrenja, dozvole i druga ovlaštenja te nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima sigurnosti željezničkog sustava, vođenje propisanih registara te obavljanje drugih poslova utvrđenih Zakonom i izravno primjenjivim propisima Europske unije.Zakonom je predviđeno da će Agencija za sigurnost željezničkog prometa poslove inspekcijskog nadzora preuzeti od 1. srpnja 2014. godine.
Istraživanje ozbiljnih nesreća u željezničkom sustavu, kao i nesreća i incidenata, provodi neovisno Istražno tijelo – osnovano Zakonom o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (Narodne novine, broj 54/2013). Istražno tijelo ima najmanje jednog glavnog istražitelja za područje željeznice koji je samostalan i neovisan u obavljanju svoje djelatnosti i pri donošenju odluka o pokretanju istraživanja, u organizaciji, provođenju, nadzoru i izvještavanju o obavljenim istraživanjima nesreća i incidenata, te u davanju sigurnosnih preporuka.
Stupanjem na snagu Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava stavljaju se izvan snage:
- Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (Narodne novine broj 40/2007 i 61/2011),
- Zakon o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa (Narodne novine broj 120/2008),
- Pravilnik o izvanrednim događajima u željezničkom prometu (Narodne novine broj 64/2009),
- Pravilnik o primjeni hrvatskih normi pri projektiranju, građenju, prepravkama i održavanju željezničkih pruga i željezničkih vozila (NN br. 12/97).
Izvor: HŽI

Dobre vijesti stižu s danas održanog sastanka u Gradskoj upravi, Hrvatske željeznice konačno će početi ulagati u Osijek i regiju.
Predstavnike Hrvatskih željeznica, na čelu s Nikolom Ljubojevićem, članom uprave HŽ Infrastruktura, primio je u Kuhačevoj gradonačelnik Ivan Vrkić zajedno s predsjednikom Gradskog vijeća Antom Đapićem.
Konstruktivni sastanak rezultirao je s nekoliko važnih dogovora i definiranjem prioriteta – 2017. godine gradit će se podvožnjak ispod pruge u Mandićevoj, obnovit će se zgrada željezničkog kolodvora te zaštiti neki od pružnih prijelaza.
Uz denivelaciju Mandićeve ulice usuglašene su još četiri točke denivelacije (dva podvožnjaka i dva nadvožnjaka) na Biljskoj cesti, Vukovarskoj, Svačićevoj i u Nemetinu, koje bi trebale učiniti promet sigurnijim te dakako povećati protočnost.
Uz radove u Osijeku obnovit će se pruga na koridoru VC te Uz a planirana je elektrifikacija pruge Osijek-Vinkovci i te Đakovo-Osijek-Beli Manastir.
S obzirom na to da se radi o zahtjevnim projektima sudionici sastanka nisu govorili o cijenama radova, no najavljeno je kako je planirani početak radova 2017. godine.
Znakovito je kako su predstavnici HŽ-a u Osijek stigli ubrzo nakon promjene vlasti. Bivši osječki gradonačelnik dugo je tvrdio kako HŽ nema sluha i ne želi ulagti u obnovu infrastrukture.
Izvor: Osijek-Online

Započela je antikorozivna obnova i zaštita željezničkog mosta na rijeci Muri u Murskom Središću, koji prugom povezuje Hrvatsku i Sloveniju. Radove izvodi poduzeće “Antikor” iz Kutine.
ukupna vrijednost radova je oko 1.100.000,00 kuna, investitor su Hrvatske željeznice, a predviđeni rok završetka obnove mosta je do kraja mjeseca rujna 2013. godine.
Izvor: E-međimurje.hr

U nedavno provedenoj anketi na pitanje koja im je prva asocijacija na putovanje vlakom, 38 posto ispitanika odgovorilo je nekom pozitivnom emocijom: djetinjstvo, ugodno, ljepota, more/odmor, zabava, jeftino … To govori to da se, unatoč tehničkoj i tehnološkoj komponenti toga velikog sustava, njemu prilazi s emotivnog stajališta.
Naime, od 3. do 9. lipnja 2013. HŽ Infrastruktura provela je istraživanje o tome što domaća javnost zna o željeznici, kao i o tome koliko se ljudi koriste željezničkim prijevoznim uslugama i koliko su njima zadovoljni. Istraživanje je provedeno na reprezentativnome uzorku od 1011 ispitanika iz 317 mjesta u svim hrvatskim županijama. Među anketiranima bio je podjednak broj muškaraca i žena u dobi od 18 do 74 godine. S obzirom na naobrazbu 13 posto ispitanih ima osnovnu školu, 63 posto srednju stručnu spremu, a ostali višu ili visoku stručnu spremu. Anketirani su bili iz svih društvenih skupina – učenici i studenti, zaposleni, nezaposleni, umirovljenici, kućanice i poljoprivrednici.
Osim onih 38 posto ispitanika koji imaju pozitivne emocije, sedam posto imalo je neutralan odgovor, 22 posto nije moglo odgovoriti, dok je 33 posto odgovorilo prvom asocijacijom koja se može svrstati u negativan kontekst: sporost, kašnjenja, čekanje, loše pruge, gužva … Na pitanje je li im poznato da više ne postoje Hrvatske željeznice kao jedinstveno poduzeće, nego tri zasebna poduzeća, i to HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, pozitivno je odgovorilo 44 posto ispitanih, a 56 posto izjavilo je da im te činjenice nisu poznate. Sedamdeset i šest posto ispitanih izjavilo je da ne zna čime se točno bavi HŽ Infrastruktura. Samo 17,6 posto ispitanih reklo je da se HŽ Infrastruktura brine o ispravnosti pruga, njihovu odžravanju, popravcima i izgradnji te da pruža prometne usluge i vodi brigu o sigurnosti željezničkog prometa. Ostali su odgovorili da HŽ Infrastruktura daje obavijesti o nesrećema u željezničkome prometu ili pak su naveli djelatnosti kojima se bave HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Drugim riječima, tek svaki pet ispitani znao je ponešto o sadašnjoj organizaciji željeznice u Hrvatskoj, a četiri petine o tome nisu znale ništa.
Od 1011 ispitanih njih 4,0 posto svakoga dana putuje vlakom, 3,0 posto jednom na tjedan, 5,0 posto jednom na mjesec i 38 posto nekoliko puta na godinu. Polovina anketiranih odnosno 50 posto nikada se ne služi vlakom kao prijevoznim sredstvom. Vlakove i putovanje željeznicom ocijenili su svi ispitanici bez obzira na to putuju li ili ne putuju vlakom. Ukupna prosječna ocjena u rasponu od 1 do 5 za svih šest značajka putovanja željeznicom – ekološku prihvatljivost, financijsku pristupačnost, udobnost, sigurnost, točnost i brzinu – jest 3,48. Najvišu ocjenu dobile su ekološka prihvatljivost putovanja (4,00), najjeftiniji način putovanja (3,74) i udobnost (3,57). Najlošije ocijenjena značajka odnosno najveći nedostatak putovanja željeznicom po mišljenju anketiranih jest mala brzina vlakova (2,97). S time se, na žalost, moramo složiti i mi željezničari. Najvažniji nalaz istraživanja jest taj da su sve ocjene ispitanika koji putuju vlakom statistički znatno više od ocjena onih koji ne putuju vlakom.
Ispitanici koji se služe vlakom kao prijevoznim sredstvom ocijenili su profesionalnost i ljubaznost željezničkog osoblja s kojim dolaze u doticaj prije i tijekom putovanja. Njihova je prosječna ocjena 4,01. Dakle, putnici željezničke zaposlenike ipak doživljavaju puno pozitivnije nego što to posreduju sredstva javnog priopćivanja. Isto tako 80 posto onih koji putuju vlakom izjavilo je da bivaju pravodobno obavješćivani o okolnostima koje utječu na putovanje željeznicom kao što su npr. zatvaranja pruga radi izvedbe radova i uvođenje autobusnih vožnji na zatvorenim dionicama i sl. Tek 6,0 posto ispitanih misli da se javnost o takvim stvarima ne obavješćuje pravodobno.
Što se tiče prijevozne sigurnosti, 40 posto svih ispitanih smatra da je željeznički prijevoz sigurniji, 17 posto smatra cestovni prijevoz sigurnijim, a 43,0 posto i željeznički i cestovni prijevoz smatra podjednako sigurnim. Oni koji putuju vlakom smatraju u većem broju da je željeznički prijevoz sigurniji (52 posto) od onih koji ne putuju njime (27 posto). Isto tako ispitanici koji se služe vlakom kao prijevoznim sredstvom u puno većem broju smatraju da je on sigurniji od cestovnog prijevoza (54 posto) nego oni koji nikada ne putuju vlakom (16 posto).
Što se pak tiče nesreća koje se događaju na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), samo 4,0 posto ispitanika smatra da je vlak krivac za nesreće na ŽCP-ovima, 73 posto misli da su krivci sudionici u cestovnome prometu, a 23 posto ispitanika se nije moglo odlučiti za to tko je kriv. Kao što se moglo pretpostaviti, vlak kao krivca za nesreće na ŽCP-ovima smatraju najčešće oni koji ne putuju njime. Moglo bi se reći to da je akcija »Vlak je uvijek brži« koja je povezana s tom problematikom i koju već trinaest godina zajednički provode željezničke tvrtke odnosno nakon podjele HŽ Infrastruktura i policija urodila dobrim plodom.
No, na pitanje tko bi trebao voditi brigu o ŽCP-ovima, tek je 3,0 posto ispitanika dalo točan odgovor, odnosno znalo je da se o ŽCP-ovima, svatko o svome dijelu, zajednički trebaju brinuti HŽ Infrastruktura i županijske uprave za ceste. S druge strane 21 posto svih ispitanika nije znalo tko se treba brinuti o ŽCP-ovima, a gotovo trećina ispitanika (27 posto) smatra da o ŽCP-ovima brigu treba voditi isključivo željeznica.
To su najzanimljiviji dijelovi istraživanja. U cjelini iz istraživanja proizlazi da HŽ Infrastruktura kao poduzeće koje gospodari željezničkim prugama i regulira promet na njima te domaći željeznički prijevoznici HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo moraju još puno uložiti u vlastitu promidžbu, jer domaća javnost još uvijek zna relativno malo o njima kao ključnim gospodarskim subjektima.
Izvor: HŽ Infrastruktura

Plan restrukturiranja Hrvatskih željeznica , koji je hrvatska Vlada donijela u lipnju 2012., neambiciozan je u rezanju troškova, a investicijski su planovi preambiciozni, stoji u jučer predstavljenom izvještaju Svjetske banke u kojem se analizira plan restrukturiranja HŽ-a.
U analizi uz to stoji i kako nije osigurana održivost plana s financijskog stanovišta. Prema planu restrukturiranja, tvrdi se kako je u Hrvatskim željeznicama višak 2721 radnik te da se do 2016. broj radnika u tvrtkama HŽ-a treba smanjiti na nešto više od 14 tisuća zaposlenih. Međutim, ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, koji je prisustvovao prezentaciji, jučer je rekao kako bi u tvrtkama HŽ-a 2017. trebalo ostati zaposleno 10 tisuća radnika. Pojasnio je kako se to odnosi na HŽ Infrastrukturu i HŽ Putnički promet, bez zaposlenih u tvrtkama kćerima. Na pitanje slaže li se sa stručnjacima Svjetske banke da je plan rezanja troškova neambiciozan, a plan investicija preambiciozan, Hajdaš Dončić je ustvrdio: – Mi idemo svojim putem. Zalažemo se za socijalnu državu i ne možemo dopustiti da u jednom danu otpustimo dvije-tri tisuće zaposlenih.
Što se tiče investicija, ministar je izjavio kako je bolje da je plan ambiciozan nego depresivan. Prema njegovim riječima, najveće investicije do 2020. godine u visini od dvije milijarde eura bit će realizirane na prugama od Rijeke do Botova te na pravcu od slovenske do srpske granice. Već sljedeće godine u gradnju pruge od Dugog Sela do Križevaca bit će uloženo 220 milijuna eura. Ponovio je kako će se dio tih investicija finacirati sa 30 lipa iz prodaje benzina. Ta će se naknada monetizacijom autocesta iz HAC-a prebaciti u HŽ Infrastrukturu. Govoreći o HŽ Putničkom prometu, ministar je najavio osnivanje autobusnog poduzeća unutar te tvrtke čiji bi autobusi bili zamjena za vlakove na putničkim linijama koje će se zbog nerentabilnosti ukinuti.
Izvor: Jutarnji.hr

Zagreb: Na današnjoj sjednici Povjerenstva za željeznicu ministar prometa, pomorstva i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić izjavio je kako će se o privatizaciji HŽ Carga odlučiti u četvrtak na sjednici Vlade.
“Prodaju rumunjskom partneru, koji se javio na javni natječaj, očekujemo u roku od oko mjesec dana”, najavio je Hajdaš Dončić.
Upitan za izvještaj Svjetske banke u kojem je naglašeno kako ‘provedene reforme možda neće biti dovoljne da bi Hrvatske željeznice preživjele na europskom tržištu’, ministar je odgovorio kako je ‘Svjetska banka u krivu’.
“Podaci na kojima je radila Svjetska banka su iz 2011. godina. To je njima bila bazna godina. Jedan veći dio rekonstruiranja između 2011. i 2013. je završen. Također je bitno naglasiti kako je Svjetska banka uzimala podatke isključivo Ministarstva prometa, pomorstva i infrastrukture. Dakle, nije istina da može ići brže. Ne može ići brže. Važno je da idemo k istom cilju, a to je privatizacija svega što nije osnovna djelatnost HŽ Infrastrukture i smanjivanje broja zaposlenika. To je HŽ Infrastruktura već napravila. Zanimljivo je da Svjetska banka nije znala da je proces privatizacije već okončan”, pojasnio je.
Upitan što će biti s radnicima HŽ Carga, Hajdaš Dončić je odgovorio kako kupac mora preuzeti sve obaveze i dugove, ali isto tako mora uložiti 30 milijuna eura u program zbrinjavanja radnika, koji su već rekonstruiranjem višak.
Izvor: RTL

U roku mjesec dana, HŽ Cargo, jedno od tri trgovinska društva koja djeluju unutar Hrvatskih željeznica, postat će vlasništvo rumunskog Feroviara. Riječ o prvom poduzeću unutar HŽ-a koje će dobiti privatnog vlasnika.

Rumuni novi vlasnici dijela Hrvatske željeznice



Srdačan pozdrav !

Trećeg dana posjeta Indoneziji, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić posjetio je tvrtku Indonezijske željeznice PT KAI te s njezinim predstavnicima razgovarao o mogućnostima suradnje hrvatskih i indonezijskih željeznica, priopćeno je iz Ministarstva

Indonezijske željeznice upravljaju željezničkom infrastrukturom i vozilima, a imaju i poduzeća koja se bave turizmom, ugostiteljstvom, upravljanjem željezničkom imovinom, organizacijom prijevoza putnika i logistikom. Željeznička infrastruktura u Indoneziji razvijena je na otocima Javi i Sumatri.

Ministar Hajdaš Dončić kazao je kako je razvoj željezničkog sektora u Hrvatskoj jedan od prioriteta Vlade.

Izvijestio je o tijeku restrukturiranje željezničkih tvrtki te intenzivnim aktivnostima projektiranja, modernizacije, obnove i gradnje pruga, kaže se u priopćenju.

Istaknuo je i kako se, osim restrukturiranja društava u organizacijskom i funkcionalnom smislu, radi na unaprjeđenju infrastrukture s detaljnim planovima ulaganja kroz fondove Europske unije do 2020. godine te na obnovi voznog parka kroz kupnju novih vozila, koje će proizvesti hrvatske tvrtke.

Ministar je naglasio i kako bi upravo u budućem angažmanu hrvatskih tvrtki u pružanju znanja, iskustva i plasmanu proizvoda na ovo tržište mogla ići suradnja Hrvatske i Indonezije na području željezničkog sektora.

Ministar Hajdaš Dončić u službenom posjetu Indoneziji boravi od 26. do 30. kolovoza, a uz razgovore s resornim ministrima, susreo se i vodećim ljudima KADIN-a, indonezijske gospodarske komore te čelnicima zračne kompanije Garuda, koji su potvrdili interes za suradnjom s Croatia Airlinesom.

borna je napisao/la:
Ministar je naglasio i kako bi upravo u budućem angažmanu hrvatskih tvrtki u pružanju znanja, iskustva i plasmanu proizvoda na ovo tržište mogla ići suradnja Hrvatske i Indonezije na području željezničkog sektora.

Jadna im majka ako implementiraju naša znanja i iskustva na području željezničkog sektora...

HŽ Infrastruktura je, 15. listopada, objavila Poziv na nadmetanje za radove na rekonstrukciji i gradnji V. b koridora na dionici pruge Dugo Selo – Križevci. Radi se o jednom od najvećih projekata gradnje i rekonstrukcije željezničke infrastrukture vrijednog 1,25 milijardi kuna za koji se apliciralo prema fondovima EU iz kojih će se sufinancirati 85 posto troškova.
Na toj će se dionici rekonstruirati postojeći i izgraditi drugi kolosijeka željezničke pruge na navedenoj dionici Dugo Selo – Križevci. Cilj projekta je modernizacija cijelog V.b željezničkog koridora od Rijeke preko Zagreba, Dugog Sela, Križevaca do Botova i državne granice.
Provedba projekta izgradnje navedene dionice predviđena je za razdoblje od kolovoza 2014. do srpnja 2018. godine, a odvija se u okviru Operativnog programa za promet. Za dva tjedna 29. listopada, bit će objavljen i Poziv na nadmetanje za nadzor.Opis: obnovljena dionica željezničke pruge Vinkovci-Tovarnik
U okviru ovog projekta planirani su brojni radovi i aktivnosti:
izmještanje svih postojećih instalacija (vodovoda, kanalizacije, plinovoda, elektroenergetskih i telekomunikacijskih vodova) te uklanjanje postojećih objekata;
izgradnja drugoga kolosijeka dužine 38,2 km i rekonstrukciju postojećeg dužine cca 9 km;
rekonstrukcija 3 postojeća kolodvora (Dugo Selo, Vrbovec i Križevci), zatim izgradnja novog kolodvora Gradec i 2 stajališta uz rekonstrukcije i uređenje postojećih kolodvorskih zgrada u kolodvorima Dugo Selo, Vrbovec i Križevci;
izgradnja devijacije pruge od Dugog Sela za Novsku, odnosno za X.koridor, i to od kolodvora Dugo Selo do Ostrne u duljini 1,4 km;
izgradnja 5 novih mostova i rekonstrukcija postojećih 7;
ukidanje ukupno 17 željezničko – cestovnih prijelaza i 2 pješačka prijelaza uz izgradnju 12 križanja izvan razine (11 nadvožnjaka i 1 podvožnjak) i 6 pothodnika, izgradnja cesta koje spajaju križanja izvan razine s postojećim cestovnim prometnicama,
uređenje elemenata vanjske i unutarnje odvodnje na otvorenoj pruzi i kolodvorima te servisnim cestama i objektima;
nadogradnja stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ugradnju osiguranja ETCS-a razine 1;
izgradnja cca 20 km zidova za zaštitu od buke te cca 25 km servisnih cesta.
Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci osigurat će se putovanje vlakovima do 160 km/sat, povećat će se kapacitet i propusnost prometnog koridora i mogućnost preuzimanja vlakova duljine do 750 m.
Značajno će se smanjenjiti vremena putovanja između Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Varaždina i Čakovca, a u konačnici, nakon završene modernizacije cijelog V.b koridora i putovanje od Rijeke preko Zagreba do Botova i državne granice.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prošli je petak doživio snažan udarac kada je talijanska tvrtka Salcef costruzioni edili e ferroviarie povukla zaposlenike s gradilišta na pruzi Okučani – Novska. Obnova i rekonstrukcije te pruge nije se zapravo ni zahuktala (ugovor je potpisan 3. srpnja), a Vlada se našla u situaciji da ne može ispuniti uvjete ugovora pa su Talijani izgubili strpljenje.
Takav razvoj događaja Vladi ne ide na ruku, pogotovo zbog toga što bi još jedno talijansko poduzeće, proizvođač umjetnoga gnojiva Adriatica Dunav, moglo učiniti nešto slično ne riješi li se pitanje obnove željezničkog otpremništva Đergaj pokraj Vukovara, piše Lider.
U HŽ-u Infrastrukturi potvrdili su da su radovi na gradilištu u Okučanima zaustavljeni zbog kašnjenja u plaćanju. Očito je da Talijani smatraju da su do sada trebali dobiti dio od 25,7 milijuna eura, koliko vrijede njihovi radovi na toj dionici. Inače, obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okučani – Novska dio je X. paneuropskog koridora i vrijedna je 40 milijuna eura, od kojih se 85 posto financira novcem fondova EU-a, a 15 posto iz hrvatskog proračuna.
Međutim, unatoč tome što u HŽ-u Infrastrukturi kažu da s izvođačem i tvrtkom za nadzor (njemačko-hrvatski konzorcij International GmbH-Granova) ulažu velik napor u to da se situacija riješi, zanimljivo je da u odgovoru kažu da u tim razgovorima nastoje razjasniti ‘sva pitanja o kojima postoje različita gledišta kako bi se što prije obavilo plaćanje’. Radovi su, napominju, u završnoj fazi i ako se postigne dogovor, plaćanje i nastavak radova mogući su već do kraja tjedna.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Lidera.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, i Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, potpisali su danas Ugovor o zajmu u iznosu od 40 milijuna eura kojim EBRD osigurava financijska sredstva HŽ Infrastrukturi za nabavu strojeva za održavanje kolosijeka i pruža podršku provedbi programa restrukturiranja.
Ovim zajmom, uz osigurano državno jamstvo, omogućava se daljnja implementacija programa restrukturiranja, modernizacije i investicijskog ulaganja HŽ Infrastrukture koji je u tijeku.
Ovom zajmu prethodila je revizija energetske učinkovitosti koju je financirao Specijalni fond dioničara EBRD-a. Investicija u informacijski sustav upravljanja energijom, koja je dio ovog projekta modernizacije HŽ Infrastrukture, omogućit će HŽ Infrastrukturi učinkovitije upravljanje energetskim uštedama. Francuska je dodatno osigurala sredstva tehničke suradnje za unapređenje postupka nabave. Također, dodatna podrška pružit će se korporativnom osnaživanju, te provedbi plana restrukturiranja radne snage.
Zajam EBRD-a financira prioritetne investicije u dva ključna područja, a to su oprema i mehanizacija za održavanje željezničke infrastrukture te osiguranje sredstava za zbrinjavanje radnika. Zajam je povezan s reformom prometnog sektora u važnim segmentima, uključujući restrukturiranje tvrtke, poboljšanje pristupa infrastrukturi te jačanje tržišne orijentacije tvrtke.
- Ovo je vrlo važna transakcija zato što je dio napora koje Vlada RH ulaže u reformu i modernizaciju poslovanja i usluga nacionalne željezničke mreže s ciljem daljne komercijalizacije i osamostaljenja – kazala je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, naglasio je važnost EBRD-ova ulaganja u projekte prometne infrastrukture.
- Financiranje EBRD-a je od velike važnosti za Hrvatski prometni sektor. Ovo je već drugo ulaganje EBRD-a koje ne samo da podržava daljnji razvoj željeznica i njihovu modernizaciju u Hrvatskoj, nego će ta sredstva biti namijenjena ulaganju u restrukturiranje HŽ Infrastrukture. EBRD je do danas investirala u brojne projekte prometne infrastrukture, uključujući ceste, luke i zračne luke – kazao je hajdaš Dončić.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić naglasio je kako je ovaj zajam važan izvor sredstava za nastavak restrukturiranja i modernizacije HŽ Infrastrukture, a time pridonosi i podizanju konkurentnosti nacionalne željezničke infrastrukture.
- Ovaj zajam pomoći će provođenju projekta modernizacije i restrukturiranja na putu pozicioniranja HŽ Infrastrukture i Republike Hrvatske u regionalne i europske prometne koridore – kazao je Peričić.
Ovo je drugi zajam kojim EBRD podržava promjene u hrvatskom željezničkom sustavu jer je već između 1998. i 2004. uspješno realiziran prvi zajam EBRD-a u iznosu od 35 milijuna američkih dolara.
Preneseno sa: Liderpress.hr

Podatak koliko stoji zamjenski, autobusni, prijevoz, HŽ ne želi iznositi.
ČAGLIN – Svake se godine rok dovršenja pruge Našice – Čaglin – Pleternica odgađa za godinu-dvije. Zatvorena je 2010., a radovi na njezinoj obnovi, koji su počeli još lani u svibnju, trebali su, na radost brojnih stanovnika Osječko-baranjske i Požeško-slavonske, biti završeni 1. prosinca 2014. godine. Taj su datum svojedobno spominjale Hrvatske željeznice, a najnovija je vijest da od otvaranja pruge do kraja ove godine opet nema ništa.
- Sramota! Ponašaju se prema nama kao da smo zadnja rupa na svirali! Vlak nam je bio jeftin način prijevoza prema Požegi i Našicama, a zamjenski autobusi koji sada voze, iako su besplatni, imaju čudan vozni red i sve ih je manje. Čak smo i prosvjedovali jer su rekli da će prugu ukinuti, ali, valjda zato što je ponijela velik teret u Domovinskom ratu, ipak nisu – kaže nezadovoljni L.A. iz Čaglina, koji je u administrativno središte županije – Požegu – vlakom putovao nekoliko puta tjedno.
Kako doznajemo, izvođač radova je tvrtka Pružne građevine. HŽ infrastruktura dat će veći dio sredstava iz državnog proračuna, a Grad Požega, prema ugovoru koji je potpisao bivši gradonačelnik Zdravko Ronko, sufinancirat će radove u iznosu do 700 tisuća kuna. Tijekom ljeta na dionici od Pleternice do Čaglina obavljeni su radovi na proširenju planuma pruge, zamjeni kolosiječne rešetke i strojnom reguliranju i planiranju zastorne prizme u duljini od dva kilometra. Slijedi ukopavanje kabela na cijeloj dionici i uređenje željezničko-cestovnih prijelaza (umjesto tucanika na prijelaze će biti stavljeni drveni pragovi). Nakon remonta pruga će biti osposobljena za brzinu od 60 km/h – više smo puta čuli iz HŽ Infrastrukture u proteklih nekoliko godina.
Zamjenski je, autobusni, prijevoz organiziran između Pleternice i Našica od 2010., kada je HŽ Infrastruktura tu dionicu pruge privremeno zatvorila za promet vlakova.
- Prijevoz putnika autobusom organizira HŽ Putnički prijevoz o svojemu trošku te je u voznome redu 2013./2014. racionaliziran broj autobusnih linija, vodeći računa o tome da se autobusnim linijama ostvaruju veze za vlakove koji polaze iz Pleternice i Našica, a linije su prilagođene svakodnevnim putnicima, među kojima je ponajviše učenika. Prema voznome redu 2012./2013. vozila su četiri para linija (osam autobusnih linija), a u voznome redu 2013./2014. tri su para (šest autobusnih linija) – kaže Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica HŽ Putničkog prijevoza.
Koliko se mjesečno izdvaja za troškove autobusa, nismo uspjeli saznati. Tomurad Sušac taj je podatak nazvala povjerljivim, dodavši da je svota “definirana ugovorom između dvije strane”, iako se HŽ financira i od novca poreznih obveznika, koji bi tu informaciju smjeli znati.
Od Vlatke Škorić, ravnateljice Ureda Uprave HŽ Infrastrukture, doznajemo da su ugovor o sufinanciranju radova na obnovi za promet zatvorene dionice Pleternica – Našice na lokalnoj pruzi Nova Kapela – Našice 23. travnja 2013. potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i tadašnji gradonačelnik Požege Zdravko Ronko, a radovi su počeli 14. svibnja 2013. Vrijednost projekta je 286 milijuna kuna. Grad Požega sufinancira dio troška nabave tučenca, a ostale troškove financira HŽ Infrastruktura.
- Pruga se obnavlja u dvije faze. U prvoj fazi bit će obnovljena dionica Pleternica – Čaglin, duga 17,5 kilometara. Vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna, a radovi se odvijaju nešto slabijom dinamikom od predviđene zbog usporene isporuke materijala te će biti nastavljeni čim se materijal isporuči. Druga faza je obnova dionice Čaglin – Našice, duga 19 kilometara. Vrijednost tog projekta je 216 milijuna kuna, a radovi će, prema predviđanjima, trajati do kraja 2015. – zaključila je Škorić.
Prugom od Našica do Čaglina i turistički vlak s parnjačom?
Krajolik uz prugu Našice – Čaglin iznimno je slikovit (posebice pod snijegom) pa su se pojavile ideje da se pruga, osim u prijevozne, koristi i u turističke svrhe ako bude zanimanja za takvu atrakciju.
- Što se tiče parnjače, u planu je revitalizacija parne lokomotive, no zasad o detaljima ne možemo govoriti – istaknula je glasnogovornica Tomurad Sušac.
Izvor: www.glas-slavonije.hr

HŽ Infrastruktura očekuje da će ove godine za financiranje iz europskih fondova biti potpisan ugovor vrijedan 220 milijuna eura za gradnju i obnovu pruge Dugo Selo – Križevci te ugovor vrijedan 33 milijuna eura za dionicu Sv. Ivan Žabno – Gradec, od kojih će 85 posto sredstava biti nepovratno, izjavio je danas predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić.
Navodeći velike projekte HŽ Infrastrukture za ovu godinu, Peričić je novinarima nakon vladine konferencije “Poslovanje, restrukturiranje i uloga javnih poduzeća u 2014. godini”, kazao da će se obaviti kapitalni remonti pruga Savski Marof-zagrebački Glavni kolodvor, dionice Greda-Sunja-Novska, pruge od Botova do državne granice te pruge Ogulin-Moravice, itd.
Upitan koliko je ljudi otišlo prošle godine iz HŽ Infrastrukture, Peričić je odgovorio da ih je otišlo tisuću.
HŽ Infrastruktura je krajem 2012. imala oko 6.440 radnika, a krajem prošle oko 5.440, dok je projekcija da će se do kraja ove godine broj radnika smanjiti na nešto manje od pet tisuća.
“Bez ijednog klasičnog otkaza i sve uz poticajne otremnine”, istaknuo je Peričić.
Po riječima direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića, tijekom prve polovice ove godine očekuje se odgovor Europske komisije oko projekta obnove i razvoja dubrovačke Zračne luke do 2020. godine.
“Zračna luka Dubrovnik je prometni i infrastrukturni oslonac juga zemlje, ne samo zbog dolaska turista, već puno znači i žiteljima juga Hrvatske”, kazao je Tolić odgovarajući na upit novinarima o planovima te tvrtke za ovu godinu.
Naveo je da će se ove godine raditi na rekonstrukciji zgrade putničkog terminala, obnovi piste i stajanke te na izgradnji nove spojnice.
Izvor: poslovni.hr

U zemlji u kojoj ministri zazivaju investitore obećavajući im brda i doline, dok istodobno armija njihovih činovnika, pravilno raspoređenih po tisućama administrativnih čuka i s gomilom ograničavajućih propisa, ubija ne samo svaku investiciju nego i volju za životom, ne čudi što se svako malo pojavi neki strani investitor kojemu ne treba dugo da – nakon uzaludne borbe s administracijom i zakonima – glavom bez obzira pobjegne iz okrilja ovdašnjega “gospodarskog čuda”, zaboravivši pritom zašto je uopće dolazio u Hrvatsku. Investitor čije ćemo probleme u ovom tekstu opisati nije, doduše, uložio u Hrvatsku, nego u Bosnu i Hercegovinu, ali je njegova investicija, zahvaljujući legendarnoj tromosti zaposlenih u državnim poduzećima – a u ovom je slučaju riječ o Hrvatskim željeznicama – dovedena u pitanje na dosta originalan način.
Priča počinje prije devet mjeseci, kada je talijanska tvrtka Mariotti, dobivši koncesiju na trideset godina, počela eksploatirati nalazište treseta u Bosanskom Grahovu; investitor se vodio logikom da je nalazište isplativo jer je treset, uz ostalo, moguće lako transportirati obližnjom željeznicom do Italije i drugih odredišta. Problemi počinju lanjskoga rujna, kada je od Hrvatskih željeznica zatražio da se treset utovaruje u Strmici i kada mu je odgovoreno da Unska pruga, koja pokriva i dionicu Knin – Strmica, nije u funkciji i da se treset može utovarivati samo u Kninu. Potom su se pojavili problemi i s Kninom: od tamošnja dva industrijska utovarna kolosijeka jedan je u vlasništvu tvrtke DIV, koja ga eksploatira za svoje potrebe, a drugi u vlasništvu braniteljske zadruge koja ga ne koristi, pa ga je bila spremna iznajmiti, ali joj HŽ, iz nepoznatih razloga, ne želi dati dozvolu za to. Osim Mariottija, za puštanje u promet pruge od Knina do Strmice zainteresirana je i jedna njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom opeke, a koja bi uložila u pogon u Bosanskom Grahovu. I ta investicija čeka na milost HŽ-a da otvori prugu i uzme novac koji bi mu stranci za njezinu upotrebu isplaćivali.
Namjera tvrtke Mariotti je da iz Hrvatske prema Italiji u početku upućuje dvije kompozicije od četrnaest vagona tjedno, a kasnije po kompoziciju svaki drugi dan; pridodaju li se tome kompozicije njemačkog investitora, nije teško zaključiti da bi ta pruga bila isplativija od mnogih drugih koje su sada u funkciji. Naravno, strane bi investicije dovele i do zapošljavanja određenog broja ljudi iz Strmice i okolnih sela u kojima nakon ratnih razaranja nema života i u koje se mladi ljudi ne vraćaju upravo stoga što tamo nema posla. U pismu vlasnika tvrtke Mariotti od 29. listopada 2013. godine, kojim od ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića traži pomoć, stoji da je ta tvrtka s Brodosplitom, koji je u Strmici nekoć imao pogon i industrijski kolosijek, dogovorila obnovu pogona i iznajmljivanje mjesta za utovar tereta, da je s Carinom i špediterima dogovoren prijevoz od Bosanskog Grahova preko graničnog prijelaza Strmica i istoimene željezničke stanice, a s tvrtkama Agit i HŽ Cargo d.o.o. te Slovenskim i Talijanskim željeznicama sklopila ugovor o prijevozu na relaciji Strmica – Knin – Italija. Usput, pregovori s bosanskohercegovačkom administracijom i hrvatskom policijom i Carinom trajali su pola godine.
Za to vrijeme, 14 vagona koje je talijanski operater još u rujnu poslao u Knin, misleći da će se problem riješiti za nekoliko dana, i dalje čeka utovar. Kako ne bi ispalo da se u Hrvatskim željeznicama baš ništa ne događa, nedavno je u Golubić, stanicu Unske pruge između Knina i Strmice, dakle na dionici koja se ne koristi, stigla kompozicija s neobičnim teretom: HŽ je dovezao jedanaest vagona natovarenih starim željezničkim pragovima (kapacitet jednog vagona je oko 4.000 pragova, dakle u kompoziciji je oko 44.000 pragova), koje željeznički stručnjaci smatraju pravom ekološkom bombom jer su premazani različitim uljima i podložni ubrzanom truljenju, pa ih valja što prije uništiti kako vjetar ne bi raznosio čestice što mogu ugroziti zdravlje ljudi.
Međutim, zbrinjavanje jednog praga stoji deset eura (što znači da bi cijela operacija HŽ koštala oko 440.000 eura), pa se postavlja pitanje jesu li oni dovezeni u Golubić da ondje polako propadaju. I kako to da se zatvorena dionica pruge koristi za vlakove čiji teret može ugroziti kvalitetu života okolnog stanovništva, ali ne i za teret investitora koji bi tom kraju, zahvaljujući zapošljavanju ljudi, udahnuli novi život?
Nezavisni stručnjaci: Potrebna su minimalna ulaganja
U cijeloj priči oko talijanskog investitora, tvrtke Mariotti, najbizarnija je činjenica da je sam angažirao nezavisne željezničke stručnjake koji su zaključili kako su potrebna minimalna ulaganja da se dionica pruge Knin – Strmica stavi u promet: prema njihovu izvještaju, najveći su problem nepokošena trava i nedostatak skretnica u Golubiću i Strmici. Po njima dakle ne postoji nijedan ozbiljan razlog da se investitoru nakon tih minimalnih ulaganja ne dopusti korištenje pruge.
Iz HŽ Infrastrukture, koja je zadužena za projekte obnove pruga, na naš su upit odgovorili da je “pruga Državna granica – Ličko Dugo Polje – Knin tijekom Domovinskog rata potpuno devastirana, što znači da su uništeni i signalno-sigurnosni, telekomunikacijski i elektroenergetski uređaji neophodni za odvijanje željezničkog prometa”. Dodaju da nije bilo izraženog interesa za korištenje te pruge (posljednji vlak prošao je njome početkom 2010.), pa se u njezinu zahtjevnu obnovu nije ulagalo i ona je sada neprohodna. “Iz podataka koje nam je dostavio HŽ Cargo, godine 2008. predmetnom prugom prijem/predaja vagona obavljena je na 70 vlakova sa 37.958 neto tona, dok je 2009. godine prijem/predaja vagona obavljena na 82 vlaka sa 54.798 neto tona. Kako je vidljivo, navedeni pokazatelji teretnog prometa ovom prugom prije zatvaranja nisu dokazivali rentabilnost pruge, a posebice se nije moglo opravdati znatno ulaganje koje bi bilo potrebno”, stoji u odgovoru koji potpisuje glasnogovornica HŽ Infrastrukture Martina Elizabeta Lovrić.
Preneseno sa novossti.com

Članovi Uprave HŽ Infrastrukture mr. sc. Rene Valčić i mr. sc. Ivan Vuković, u pratnji direktora Regionalne jedinice Organizacije i regulacije prometa Zapad Miljenka Belančića, danas su obišli dionice riječke pruge u Gorskom kotaru koje su zatvorene za promet i na kojima interventne ekipe otklanjaju drveće s pruge i popravljaju kontaktnu mrežu.
U željezničkom kolodvoru Fužine održali su konferenciju za novinare s koje izdvajamo izjavu člana Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Vukovića:
- Suočeni smo s ekstremnim vremenskim uvjetima i, nažalost, u borbi protiv prirode gotovo smo nemoćni. Oko 150 ljudi u 15 interventnih ekipa Regionalne jedinice HŽ Infrastrukture Zapad neprestano je na terenu i uklanjaju drveće s pruge i popravljaju kontaktnu mrežu. Danas im se pridružilo još stotinjak radnika tvrtke Pružne građevine. Dajemo sve od sebe da prugu što prije osposobimo za promet. Za sada je očišćena dionica Ogulin – Moravice, ali ona još uvije nije osposobljena za promet. Intenzivno se radi na osposobljavanju kontaktne mreže kako bi se pruga između Ogulina i Rijeke što prije mogla pustiti u promet.
Podsjećamo:
Zbog iznimno teških zimskih uvjeta u nedjelju 2. veljače, u 0.15 sati za promet je zatvorena dionica riječke pruge između Ogulina i Rijeke te je na tome području obustavljen sav željeznički promet.
Oštećenja na pruzi nastala su zbog toga što se stabla, pod težinom leda, savijaju na prugu i ulaze u profil pruge, ali i ruše na prugu te oštećuju kontaktnu mrežu i građevinski podsustav.
Izvor: HŽ Infra
Posljedica neprohodnosti pruge je ta da je od 2. veljače do danas otkazano ukupno 50 putničkih vlakova i oko 120 teretnih vlakova, a umjesto 18 putničkih vlakova na relaciji Ogulin – Rijeka – Ogulin vozili su autobusi.
S obzirom na to da sanacija oštećenih dionica pruge još traje, trenutačno nije moguće procijeniti financijsku štetu koju je ova nepogoda prouzročila HŽ Infrastrukturi.

Na jučerašnjoj sjednici Vlade, koja se odvija u sjeni priča o rebalansu proračuna, ministri su glasali o izvješću o poslovanju HRT-a, gradnji golf-terena na šumskom zemljištu i davanju dozvole za još jedan kredit HŽ Infrastrukturi.
Vlada je dala suglasnost HŽ Infrastrukturi za kreditno zaduženje kod OTP banke od 170 milijuna kuna. Riječ je, zapravo, o reprogramu kredita zaključenog 13. veljače 2013., koji je HŽ Infrastruktura uzela radi osiguranja likvidnosti i nesmetanog poslovanja, a zbog nemogućnosti naplate potraživanja od HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga.
Ali, kako je u međuvremenu HŽ Infrastruktura 14. lipnja 2013. donijela odluku o oprostu duga HŽ Putničkom prijevozu i HŽ Cargu i time izgubila mogućnost naplate potraživanja potrebnih za povrat navedenog kredita, HŽ Infrastruktura dogovorila je s OTP bankom reprogram, što će cijenu kredita uvećati za 0,5 posto.
Izdvojeno iz : vecernji.hr

Krapinska željeznica zaobišla bi Zidani Most, te bi Maribor neposredno povezala sa Zagrebom. Slovenski dio projekta ocjenjen je na pola milijarde pretežno europskih eura. S Krapinskom željeznicom bi skratili put od Beča do Zagreba na tri i pol sata, te bi preusmjerili većinu teretnoga prometa na vlakove. Slovenske željeznice i ministarstvo, uvelike planiraju dvadesetgodišnjom prometnom strategijom i na ovu moguću trasu ,kao i na izgradnju drugih kao što je Koper – Divača…
Izvor. EuroCityCard

Kad smo kod Infre, načul sam danas da bi na jesen trebali počet radovi na zgradi riječkog kolodvora.

******
Budemo vidjeli koliko ima istine u tome jer nije jesen baš tako daleko   

HŽ Infrastruktura očekuje da će ove godine za financiranje iz europskih fondova biti potpisan ugovor vrijedan 220 milijuna eura za gradnju i obnovu pruge Dugo Selo - Križevci te ugovor vrijedan 33 milijuna eura za dionicu Sv. Ivan Žabno - Gradec, od kojih će 85 posto sredstava biti nepovratno, izjavio je danas predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić.

Navodeći velike projekte HŽ Infrastrukture za ovu godinu, Peričić je novinarima nakon vladine konferencije "Poslovanje, restrukturiranje i uloga javnih poduzeća u 2014. godini", kazao da će se obaviti kapitalni remonti pruga Savski Marof-zagrebački Glavni kolodvor, dionice Greda-Sunja-Novska, pruge od Botova do državne granice te pruge Ogulin-Moravice, itd.

Upitan koliko je ljudi otišlo prošle godine iz HŽ Infrastrukture, Peričić je odgovorio da ih je otišlo tisuću.

HŽ Infrastruktura je krajem 2012. imala oko 6.440 radnika, a krajem prošle oko 5.440, dok je projekcija da će se do kraja ove godine broj radnika smanjiti na nešto manje od pet tisuća.

"Bez ijednog klasičnog otkaza i sve uz poticajne otremnine", istaknuo je Peričić.

Po riječima direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića, tijekom prve polovice ove godine očekuje se odgovor Europske komisije oko projekta obnove i razvoja dubrovačke Zračne luke do 2020. godine.

"Zračna luka Dubrovnik je prometni i infrastrukturni oslonac juga zemlje, ne samo zbog dolaska turista, već puno znači i žiteljima juga Hrvatske", kazao je Tolić odgovarajući na upit novinarima o planovima te tvrtke za ovu godinu.

Naveo je da će se ove godine raditi na rekonstrukciji zgrade putničkog terminala, obnovi piste i stajanke te na izgradnji nove spojnice.

Radovi na kapitalnom remontu pružne dionice Borongaj - Dugo Selo vrijedni 230 milijuna kuna završit će do lipnja kako je i planirano
230 milijuna kuna - toliko su vrijedni radovi na remontu pruge na dijelu od Borongaja do Dugog Sela nakon kojih će vlakovi moći voziti brzinom od 140 kilometara na sat za razliku od dosadašnjih maksimalnih 60.

- Zadnji kapitalni remont napravljen je prije više od 35 godina, pruga je bilo u izuzetno lošem stanju. Na ovaj način ćemo omogućiti bolju protočnost, sigurniji promet i ekspeditivniji prijevoz putnika u prigradskom prometu grada Zagreba - pojasnio je Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Riječ je o kapitalnom remontu, a u tijeku je završna, treća faza radova na dionici Čulinec - Borongaj. Ako sve bude teklo po planu, radovi će završiti do lipnja.

- Uređujemo sve u Zagrebu. Već je gotov dio između Klare i Velike Gorice, radimo na Zelenom mostu. Sve što je na udaljenosti od 100 kilometara od grada Zagreba, povezat ćemo brzim prugama i napraviti ili kapitalni remont ili izgraditi nove pruge - dodaje Peričić.

Osim same pruge, novo ruho dobit će i stanice koje su, posebno u istočnom djelu grada, devastirane i u poprilično lošem stanju.

- Uredit ćemo i sva stajališta koja su devastirana i sve kolodvore. U sklopu kapitalnog remonta obnavljamo i perone, kao i energetsku mrežu - tvrdi Peričić.

Radove je obišao i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i najavio kako će se do ljeta formirati povjerenstvo kojem će zadaća biti pronaći rješenje za željeznički promet na području grada.
- Moramo konačno iznijedriti strategiju prometa u gradu, od Borongaja ili čak Sesvetskih Sela, pa do Zaprešića. Imamo dvije opcije, spuštanje pruge ispod zemlje ili ona koju HŽ zastupa i kojoj sam ja bliži, da se to radi iznad zemlje - kazao je Bandić.

Osim navedenih radova, u pripremi je i objava javnog natječaja za početak radova u zagrebačkom prstenu na dionici Glavni kolodvor - Savski Marof za što se planira izdvojiti 450 milijuna kuna.