HŽ Infrastruktura kao najveći investitor

Posao je dodjeljen domaćem konzorciju u procesu ponovne evaluacije ponuda nakon što je Državna komisija za kontrolu javne nabave prije dva tjedna poništila odluku o izboru izvođača

Uprava HŽ Infrastrukture danas je ponovo posao izgradnje pruge Dugo Selo -Križevci dodjelila domaćem konzorciju kojeg čine tvrtke Dalekovod, Zagreb Montaža i DIV, saznaje Jutarnji list. Posao vrijedan 1,2 milijarde kuna, od čega Europska unija financira sa 85 posto, dodjeljen je domaćem konzorciju u procesu ponovne evaluacije ponuda nakon što je Državna komisija za kontrolu javne nabave prije dva tjedna poništila odluku o izboru izvođača.

Radi se strateškom projektu od javnog značaja za RH i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu koji sufinancira EU. Ovo je ujedno i najveći projekt EU fondova u Hrvatskoj.

Ugovor sa izvođačima mora se potpisati do 1. svibnja kako Hrvatska nebi izgubila sredstva koja je je Europska komisija dodijelila za ovaj projekt .

Izvor: Jutarnji.hr

Dijelovi za rekonstrukciju i izgradnju 160 milijuna eura vrijednog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci proizvodit će se i u šibenskom Vikomu, sastavnom dijelu Zagreb Montaže, poduzetnika Vlade Čovića, koja je upravo dobila taj veliki posao u konzorciju s velikim tvrtkama DIV i Dalekovod. Vlado Čović kaže da to za njegovu tvrtku znači nastavak kontinuiteta proizvodnje, iako imaju i druge ugovore kojima osiguravaju posao i plaće za 480 radnika Vikoma.

– Vikom, među ostalim, izrađuje lake i teške čelične konstrukcije, pružne prijelaze, podvozja za poluprikolice, čelične konstrukcije sanduka za željeznička vozila i druge proizvode tako da je ovo jeden od velikih ugovora koji našim ljudima osigurava posao, ali isto tako čuva proizvodnju i izvoz – komentirao je Vlado Čović konačnu odluku Hrvatskih željeznica da se rekonstrukcija i izgradnja kolosijeka na dionici Dugo selo-Križevci povjeri konzorciju Zagreb Montaža grupe, DIV-u i Dalekovodu.

– Želim naglasiti i da ulaskom Impola u TLM jača pozicija i ZM Montala pa zajedno s Vikomom i Elemesom neće biti problema s 600 radnika u te tri tvrtke. Napravit ćemo sve da sačuvamo svako radno mjesto odnosno proizvodnju i izvoz, a nije nam padalo napamet graditi hotele i ne znam što, na prostoru TLM-a kako su nas neki optuživali. Naš je isključivi cilj proizvodnja jer bez toga nema napretka ni jednog grada niti društva – rekao je Vlado Čović.

Izvor: šibenik.in

SISAK – Župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić sa svojim zamjenikom Marinom Piletićem primio je u ponedjeljak u prostoru Sisačko-moslavačke županije na radnom sastanku predstavnike HŽ infrastrukture na čelu s predsjednicom Uprave Renatom Sušom.

Na samom početku sastanka župan Ivo Žinić je izrazio svoju zabrinutost zbog zastoja radova na obnovi Željezničkog kolodvora u Sisku te kako je i glavni razlog današnjeg sastanka ubrzavanje procesa rješenja ovog problema koji je od iznimnog značaj za stanovnike Siska. Osim ovog problema župan je zatražio i podatke o stanju željezničke pruge Sisak-Petrinja i Petrinja-Karlovac.

Predsjednica Uprave HŽ infrastrukture Renata Suša istaknula je kako radovi na Željezničkom kolodvoru stoje od 2014. zbog pronalaska arheoloških iskopina na području Željezničkog kolodvora, ali i kako postoje rezervirana sredstva za završetak ovog projekta. Naglasila je i kako se troškovi radova povećavaju zbog zbrinjavanja arheoloških iskopina.
Direktor održavanja HŽ infrastrukture Damir Ćavar rekao je kako se u roku od petnaestak dana očekuje nastavak radova, a završetak radova planira se u 2017. godini.
Župana Ivu Žinića zanimalo je i planira li se dvostruki kolosijek na pruzi Sisak-Zagreb ili još neko poboljšanje ove pruge kako bi se skratilo vrijeme putovanja između Siska i metropole te postoji li mogućnost uređenja pružnog prijelaza Stupno-Odra.

Predsjednica Uprave Suša naglasila je kako je 2014. obnovljena željeznička pruga Greda-Sisak-Sunja-Novska, no i kako nisu uspjeli dobiti sredstva iz EU fondova namijenjena za financiranje ovakvih projekta. Kada je u pitanju pružni prijelaz Stupno-Odra, dodala je kako je tu riječ o projektu koji bi trebale financirati Hrvatske ceste. HŽ infrastruktura trenutno financira obnovu željezničke pruge Dugo Selo-Novska (izgradnja drugog kolosijeka). Kada je u pitanju pruga Sisak-Petrinja za nju HŽ infrastruktura financira samo redovno održavanje.
Župan Žinić je na kraju sastanka zaključio kako Sisačko-moslavačka županija podržava projekt obnove pruge Dugo Selo-Novska, ali i želju da pruga Sisak-Zagreb uđe u dio prigradskog prijevoza grada Zagreba čime bi se zasigurno dobilo na kvaliteti i brzini prijevoza između ova dva grada. Obnova sisačkog Željezničkog kolodvora, istaknuo je župan mora biti prioritet, a posebno je nezadovoljstvo iskazao demontiranjem pruge Sisak-Petrinja i njenim nastavkom prema Karlovcu.

Preneseno sa portal53.hr / vlakovi.com

Godina 2016. jubilarna je 130. godina od puštanja u promet pruge Vinkovci – Gunja (1886.- 2016.), u dužini od 51,210 kilometara. Hrvatske željeznice uložile su mnogo u sanaciju poplavljene pruge i stajališta Gunja. Realizirali su djelatnici golem posao, kvalitetno i u rekordnom vremenu. Podsjetimo, poplava 17. svibnja 2014. ruši infrastrukturu HŽ-a na pruzi Drenovci – Gunja – državna granica s Bosnom i Hercegovinom. Dvadeset radnika HŽ-a čekalo je hitan posao i saniranje oštećenog gornjeg i donjeg ustroja. Zahtjevna je bila ta rekonstrukcija, jer je oštećeno 300 metara donjeg ustroja pruge, a ulazni signali na kolodvoru Drenovci bili su poplavljeni. Zbog prodora vode na 22 mjesta odnesen je zastorni materijal, dijelovi nasipa i kolosječni pragovi. Pojedina oštećenja bila su između 10 i 20 metara, a ukupno 500 metara. Oštećen je i postavni uređaj s pripadajućom opremom (detektori i kabeli u stajalištu Gunja). Najteže oštećenje nastalo je na nasipu u dužini od 120 metara. Štete od poplave na željezničkoj infrastrukturi tada su procijenjene na četiri milijuna kuna bez PDV-a. Članovi Uprave HŽ-a cijelo vrijeme bili su na poplavljenom području s ciljem što brže realizacije ovog zahtjevnog projekta. U rekordnom roku 20 radnika sve radove na gornjem i donjem ustroju završili su za dva mjeseca i promet je pušten 20. srpnja 2014.

Tako se sada odvija i teretni i putnički promet, kao i teretni promet za Brčko (BiH) i obrnuto, pa time BiH ima vezu na koridorske pruge. Putnički promet za Brčko (BiH) obustavljen je od 2013. godine. Stanovnici poplavljenog dijela zahvalni su HŽ-u na besplatnoj vožnji koju su imali godinu i pol dana od 30. lipnja 2014., do 31. prosinca 2015. Hvale vrijedna je i akcija HŽ-a u prikupljanju humanitarne pomoći za poplavljena područja u kojoj je sudjelovalo 2099 radnika HŽ infrastrukture d.o.o. i na račun HCK radnici su uplatili 244.600 kuna. U stajalištu Gunja razgovarali smo s Dariom Osmakčić, šeficom službe interne revizije u HŽ-u.

– Kontrola na licu mjesta pokazala je da je ono što je poplavom uništeno već vraćeno u prvobitno stanje. Možemo potvrditi da su radovi izvršeni na kvalitetan način i da su izdaci bili opravdani. Želim pohvaliti kolege Zorana Šekeriju, Davora Miličevića, Slavka Živkovića i Brunu Bušića jer su odradili sa svojim djelatnicima poslove sukladno propisima. Uređeni dio će se financirati iz Europskih fondova – kazala je Osmakčić.
Izvor: vinkovci.com.hr / vlakovi.com

HŽ Infrastruktura uskoro kreće s radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Radi se o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu čija je procijenjena vrijednost iznosila milijardu i 517 milijuna kuna te koji se s 85 posto sufinancira EU sredstvima.

Nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave 8. travnja 2016. u cijelosti odbila žalbe ponuditelja na odabir izvođača radova, postignuti su uvjeti za potpisivanje ugovora za radove HŽ Infrastrukture s odabranom zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke DIV d.o.o., Dalekovod d.d., i Zagreb-Montaža d.o.o. Tijekom ljeta 2016. trebali bi započeti radovi, a projekt bi trebao biti gotov do kraja 2019. godine. Vrijednost ugovora iznosi 1.239.557.818,93 kuna, priopćeno je iz HŽ Infrastrukture.

'Ovo je veliki korak za HŽ Infrastrukturu kao i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Ponosni smo što ovime HŽ Infrastruktura postaje nositelj do sada najvećeg projekta u Republici Hrvatskoj koji se sufinancira sredstvima EU fondova. Radi se o strateškom projektu kojim će HŽ Infrastruktura zasigurno doprinijeti rastu BDP-a, revitalizaciji građevinskog sektora te unaprjeđenju kvalitete željezničkog prometa u RH. Dodatno, raduje nas činjenica što je projekt prepoznala i Europska unija koja s 85 posto sredstava sufinancira radove i nadzor projekta. Radi se o dionici koja je dio Mediteranskog koridora, jednog od dva europska prometna koridora koji prolaze RH i dio su europske transportne mreže. Fokusirali smo se na prioritetne investicije koje su potencijalno najveći generator rasta prometa i prihoda.
Izabrana je cjenovno najpovoljnija ponuda i vjerujem kako će hrvatske tvrtke koje su izabrane za izvođače radova zajedno s timom HŽ Infrastrukture na čijem je čelu voditelj projekta Tihomir Lažeta napraviti odličan posao', rekla je predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša naveli su u priopćenju koje je stiglo iz te tvrtke.

Podsjetimo, planirane aktivnosti u sklopu projekta uključuju, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici dužine 38,2 km, izgradnji 6 mostova od kojih dva cestovna i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Završetkom projekta znatno će se skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca, i to s 30 na 18 minuta.

Projekt 'Rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci“ prepoznat je kao jedan od prioriteta modernizacije željezničke mreže u Republici Hrvatskoj, a dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru RH2, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te TEN-T europskom mrežom. Budući da je Luka Rijeka pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište, očekuje se pojačan opseg prometa prema državama srednje Europe, a ovo je prvi projekt kojim se Rijeka i Zagreb povezuju s mađarskom pružnom mrežom. Svrha ovog projekta je izgradnja dvokolosiječne pruge, s puno povoljnijim uporabnim svojstvima, čime će biti zadovoljeni zahtjevi za koridorski promet i prijam interoperabilnih teretnih vlakova te omogućeno povećanje kapaciteta pruge i kvalitete života ljudi uz prugu, uz znatno ulaganje u zaštitu od buke, po europskim standardima.
/tportal.hr/

Uskoro će biti nastavljeni radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora u Sisku, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture. Nakon što je završeno je izmještanje pronađenih dijelova rimskog foruma (trga) prema uvjetima i zahtjevu Ministarstva kulture i Kulturnog vijeća, u tijeku je izrada kemijske analize nalaza i izrada izvješća o stanju kako bi se definirao način restauriranja i prezentacija nalaza. Nastavak radova na rekonstrukciji kolodvora započet će zatrpavanjem dijela arheoloških nalaza i iskopom za pothodnik čim se za to steknu povoljni vremenski uvjeti što podrazumijeva pad podzemnih voda Save i Kupe. Intenziviranje zemljanih arheoloških radova se očekuje tijekom travnja.

Zbog radova pruga će biti zatvorena za promet između kolodvora Siska i Siska Capraga od 16. travnja u 9.55 sati do 17. travnja u 18.35 sati te od 23. travnja u 9.55 sati do 24. travnja u 18.35 sati. U tim će razdobljima putnike umjesto vlakova prevoziti autobusi.

Po završetku radova na iskopu i arheološkom istraživanju na mjestu pothodnika, započet će armirano betonski radovi na izgradnji pothodnika, konstrukciji za liftove te izgradnji perona, nadstrešnici i dovršetku rekonstrukcije kolosijeka sa skretnicama i odvodnjom, izgradnji rasvjete, ozvučenju perona, postavljanju urbane opreme te uređenju i postavljanju arheoloških nalaza predviđenih za prezentaciju.

Završetak radova na željezničkom kolodvoru u Sisku planiran je početkom 2017. godine, stoji u priopćenju HŽ Infrastrukture.
/vlakovi.hr/

HŽ Infrastruktura je u 2015. ostvarila neto dobit od 60,6 milijuna kuna, dok je 2014. završena s dobiti od 157 tisuća kuna, a u 2013. s gubitkom od 838 milijuna kuna, izvijestili su u petak iz te tvrtke

Prihodi HŽ Infrastrukture u 2015. iznosili su 1,37 milijardi kuna, a rashodi 1,31 milijardu kuna.

Također, ostvaren je pozitivan novčani tijek koji se u budućem razdoblju planira preusmjeriti na pojačano održavanje, što je u skladu sa smjerom koji je utvrđen u prethodnoj godini kada su u odnosu na 2014. pojačane aktivnosti na održavanju pruga uz niže operativne troškove.

Ostvarena dobit HŽ Infrastrukture od 60,6 milijuna kuna još je važnija kada se uzme u obzir da je za razliku od 2014., u 2015. cjelokupna dobit od 85 milijuna kuna koju je ostvarila tvrtka kći Pružne građevine ostavljena tome društvu za troškove restrukturiranja te nije uključena u prihode HŽ Infrastrukture, ističu iz tvrtke.

Član Uprave tvrtke Željko Kopčić, komentirajući rezultate kazao je kako su zadovoljni postignućima u godini iza njih.

'Bolje upravljanje zalihama, smanjenje cijena u nabavi te ukidanje nepotrebnih troškova koji nisu nužni za osnovno poslovanje neki su od ključnih razloga realizirane dobiti. U tome ćemo smjeru nastaviti i u ovoj godini, jer taj pristup omogućuje da fokus aktivnosti i sredstva koja su nam na raspolaganju usmjerimo na ono što je najvažnije, a to je povećanje razine kvalitete željezničke infrastrukture koja nam je povjerena na upravljanje', kazao je Kopčić.

U priopćenju se podsjeća kako je u svibnju 2015. potpisan ugovor o zajmu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (Svjetskom bankom) u iznosu od 79 milijuna eura. Dio kredita Svjetske banke iskorišten je za refinanciranje postojećih dugova prema komercijalnim bankama u iznosu od 230 milijuna kuna. Krediti komercijalnih banaka ugovoreni su po kamatnim stopama oko 5 posto, dok je trenutačna kamatna stopa po kreditu Svjetske banke 0,44 posto te se stoga u narednome razdoblju očekuju znatne uštede na troškovima financiranja.

U 2015. premašen je i plan obnovljenih kilometara pruge te je obnovljeno 26 kilometara više nego što je planirano, a ostvareno je i 457 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu.

Veseli i činjenica da je u 2015., nakon nekoliko godina pada, zabilježen blagi rast ukupnog opsega prometa u putničkom i teretnom prijevozu. U segmentu putničkog prijevoza i u protekloj je godini nastavljen trend rasta u prigradskome prijevozu. Najintenzivniji promet i prihod po kilometru pruge ostvaren je upravo u prigradskome prijevozu, i to na prugama od Savskog Marofa do Dugog Sela.

Kad se radi o teretnom prijevozu koji je već nekoliko godina liberaliziran te je udio novih prijevoznika na tržištu još uvijek minoran (1,2 posto), od sredine 2015. može se govoriti o intenziviranju aktivnosti, jer je vidljivo da novi prijevoznici na naše pruge donose i nove robe te se može očekivati da će u narednom razdoblju doći do povećanja njihova udjela na tržištu, navodi se.

I u 2016. u aktivnostima HŽ Infrastrukture težište će biti na nastavku provođenja ušteda u operativnome poslovanju te na maksimalnom intenziviranju rada na projektima sufinanciranim EU-ovim fondovima, ističu iz tvrtke.
tportal.hr

Ako je primarni izvor sredstava novac poreznih obveznika, a praktički nema ulaganja nego se novac skuplja, onda to baš i nije dobit...

Pruga Rijeka-Pivka zaboravljena je ili namjerno zanemarena dionica, ima sve predispozicije kandidirati se za uvrštenje u željeznički Baltik – Adriatik koridor osnovne TEN-T prometne mreže EU-a što ujedno otvara i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova za njenu modernizaciju

Jedan od ključeva za otvaranje riječke luke prema srednjoj Europi jest povezanost željeznice sa zaleđem, a tu je karika koja nedostaje pruga Rijeka-Pivka. Upravo je navedeni željeznički prometni pravac izuzetno važan za Luku Rijeka i međunarodni prijevoz tereta, te niz argumenata stoji u prilog težnji da ovaj pravac postane dio i novog transeuropskog prometnog sustava EU-a.

Dionica Rijeka-Pivka u ovom trenutku formalno nije uključena u željeznički koridor RFC 5, Baltik-Adriatik koridor osnovne mreže. To znači da nužna modernizacija i standardizacija pružne dionice Rijeka-Pivka dužine 55 kilometara ovisi o interesu i prometnim strategijama dviju država kroz koje prolazi, a to su Slovenija i Hrvatska. Međutim, svojom pozicijom u željezničkoj mreži EU-a taj koridor nadilazi uži regionalni značaj.

Kako bi se problem mogao u potpunosti sagledati potrebno je razjasniti trenutni status europskih prometnih koridora. Sredinom listopada 2013. Europska komisija je usvojila novu prometnu politiku EU-a kojoj je cilj rascjepkanu mrežu europskih prometnica (željeznica, cesta, zračnih luka, morskih i riječnih luka te unutarnjih plovnih putova) povezati u jedinstvenu transeuropsku prometnu mrežu (Trans-European Network-Transport, skraćeno TEN-T).

Definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU-a, koji su prioritet prometne politike i predstavljaju okosnicu za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja, te razvoj 15 tisuća kilometara željezničke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavajućih brzina za putničke i teretne vlakove, kao i 35 graničnih prijelaza.

Za financiranje projekata ustanovljen je financijski fond CEF (Connecting Europe Facility) u vrijednosti od 26 milijardi eura iz kojeg države članice, uz već postojeće strukturne fondove i kohezijski fond, mogu financirati projekte na uklanjanju uskih grla, poboljšanju infrastrukture i povezivanju različitih vrsta prijevoza u multimodalni promet diljem EU-a. Hrvatska je od srpnja 2013. 28. članica EU-a te je time stekla i pravo da u skladu s EU regulativom koristi instrumente financiranja Unije za razvoj i modernizaciju nacionalne prometne infrastrukture na koridorima TEN-T mreže.
Mediteran i Dunav

Formalno pravno, kroz Hrvatsku prolaze dva koridora transeuropske središnje prometne mreže EU-a. To su Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav. Luka Rijeka se nalazi na Mediteranskom koridoru i neposredno gravitira koridoru Baltik – Adriatic s kojim ju povezuje željeznička pruga Rijeka – Šapjane/ Ilirska Bistrica – Pivka ukupne dužine oko 55 kilometara. Osnovni problem leži u činjenici što navedena dionica u ovom trenutku nije ucrtana u osnovne koridore TEN-T mreže.

Povijesni podaci kazuju da je pruga od Rijeke do Pivke dovršena i predana u promet u lipnju 1873. Tada je bila prva željeznička veza Rijeke i luke sa zaleđem. Samo četiri mjeseca kasnije, te 1873., završena je i puštena u promet riječka željeznica, trasa iz Rijeke prema Karlovcu, Zagrebu i Budimpešti. Prema službenim izvorima iz tog doba, poznata riječka željeznica je izgrađena u roku od četiri godine, za ukupno 1.581 dan i uz neznatne izmjene, manje dogradnje, ozbiljne sanacije, poboljšanja i tehnološke inovacije, u funkciji je i »služi svrsi« već pune 143 godine. Obje pruge izgrađene su praktično istovremeno, ali njihov današnji status nije isti.

Željeznička pruga Rijeka – Šapjane – Ilirska Bistrica – Pivka u kontekstu novog prometnog sustava EU-a fizički povezuje dva međunarodna željeznička koridora za prijevoz tereta. Prvi je Rail Freight Corridor 6, odnosno Mediterranean Corridor (RFC 6). Drugi koridor je Rail Freight Corridor 5, odnosno Baltic – Adriatic koridor (RFC 5).

Mediteranski koridor RFC 6 ukupno je dug oko 7.000 kilometara i prolazi kroz šest država. To su Španjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska i Mađarska, gdje povezuje 10 morskih luka i oko 90 terminala. Svojom trasom pokriva riječku željeznicu i jedan od povijesnih i strateški važnih kopnenih pravaca Luke Rijeka prema Mađarskoj i srednjoistočnoj Europi.

Koridor Baltik-Adriatik RFC 5 ukupno je dug 4.825 kilometara i također prolazi kroz šest država. Između ostalih prolazi kroz Poljsku, Češku, Slovačku i Austriju i povezuje baltičke luke u Poljskoj s lukama na Jadranu, te s nizom jakih ekonomskih centara kao što je Varšava, Katowice, Ostrava, Brno i Beč. Ovaj prometni koridor se preklapa s drugim povijesnim i strateški važnim kopnenim pravcem iz Luke Rijeka prema Austriji i dalje srednjoj Europi.
Obnoviti i modernizirati

Nažalost, pruga Rijeka-Pivka zaboravljena je ili namjerno zanemarena dionica svevremenskog prometnog pravca, čija je važnost prepoznata prije gotovo 150 godina. Potrebno ju je obnoviti i modernizirati što prije. Prema sadašnjim karakteristikama i kapacitetima, ova kratka jednokolosječna pružna dionica dijeli se na dvije poddionice. Prva ide od Rijeke do Šapjana u dužini od 30,9 kilometara i ima elektrificirani sustav od 25 kV, a najveće dopušteno opterećenje je 22,5 tona po osovini.

Druga poddionica ide od državne granice do Pivke, duga je 25,4 kilometra i ima drugačije tehničke karakteristike zbog elektrificiranog sustava od 3 kV, a najveće dopušteno opterećenje je 20 tona po osovini.

Za transport tereta različit sustav elektrifikacije na dionicama predstavlja manji problem, koji se u pravilu može riješiti tehnološki suvremenijom vučom, što je relativno brzo i jednostavno. Veći i pravi problem su dva različita dopuštena opterećenja na dionici, standardni od Rijeke do Šapjana i Ilirske Bistrice, te podstandardno opterećenje na relaciji od Ilirske Bistrice do Pivke. U praksi se zbog toga narušava konkurentnost pravca. Od Pivke do Šapjana/Ilirske Bistrice, zbog manje dopuštenog opterećenja, može se prevesti manje tereta po vagonu.

Zbog toga je cijeli pravac komercijalno manje isplativ i manje konkurentan, pa realno gledano, dionica Rijeka – Pivka zapravo predstavlja »usko grlo« za Luku Rijeka i željeznički pravac koji je još prije stoljeća i pol prepoznat kao važan za međunarodne tokove roba u ovom dijelu Europe.

U skladu s aktualnom prometnom politikom EU-a, dionica ima sve predispozicije kandidirati se za uvrštenje u željeznički Baltik-Adriatik koridor osnovne TEN-T prometne mreže EU-a što ujedno otvara i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova za njenu modernizaciju. Na taj način tzv. zapadni prometni pravac Luke Rijeka prema Austriji i srednjoj Europi dobio bi status koji povijesno dokazano ima kao pravac važan za međunarodni teretni promet cijele regije i koji zasluženo nosi od puštanja u promet pruge Rijeka – Pivka, prve željezničke veze Luke Rijeka sa zaleđem.
Izvor: Novi List Vlakovi.hr

Veze riječke luke sa zaleđem Lučka uprava Rijeka namjerava značajno poboljšati, osobito putem željeznice i veza na unutarnjim vodenim putovima u okviru Trans – europske prometne mreže (TEN-T). Ova prometna mreža omogućiti će bolja prometna rješenja koja će dodatno razviti lučku infrastrukturu i time direktno utjecati na modernizaciju luke i prometnu povezanost sa zaleđem, piše Novi list.

Činjenica da se postiže unaprjeđenje prometnih veza sa zaleđem (željeznicom i unutarnjom plovidbom) i pomorskog pristupa sjevernojadranskih luka, važan je doprinos Strategiji prometnog razvoja Republike Hrvatske. Dodamo li činjenicu da je riječka luka prepoznata kao ključna luka na glavnom europskom Mediteranskom koridoru, mora se priznati da upravo ovakvi projekti predstavljaju značajan zamah za nesmetani nastavak ubrzanog infrastrukturnog razvoja.

Europsko sufinanciranje na ovaj način pospješuje realizaciju napora Lučke uprave Rijeka pri implementaciji razvojnih projekata cjelokupne rekonstrukcije željezničkih kolodvora što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske kada je 11. studenog 2015. usvojila Odluku o davanju suglasnosti Lučkoj upravi Rijeka za ugovaranje posla projektiranja rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka.
Kamenčić u mozaiku
Projekti koje u ovom trenutku realizira ili priprema Lučka uprava Rijeka za sufinanciranje europskim sredstvima mjerljivi su stotinama milijuna eura. Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica, i rekonstrukcija budućeg teretnog kolodvora Mlaka, samo su neki od važnijih i većih projekata u kojima je ključno dokazivanje opravdanosti i održivosti spomenutih investicija.
Svaki projekt kojeg Europa prihvati/odobri još je jedan kamenčić u mozaiku prepoznavanja i valoriziranja Rijeke kao važne europske luke. Stoga europski fondovi predstavljaju jedan od temelja razvojne budućnosti riječke luke u cjelini na čijem području djeluju brojni koncesionari na terminalima za prihvat različitih vrsta tereta sa pripadajućom pomorskom, cestovnom i željezničkom prometnom infrastrukturom. Kroz odobrena europska sredstva ta je budućnost već počela.

Najveći izazov riječkog prometnog pravca predstavlja nužan razvoj željezničke mreže koja je važan čimbenik u suvremenom transportu roba pa iz toga razloga ne čudi da se budućnost riječke luke nakon modernizacije lučkih terminala okreće prema izgradnji željezničkih kolodvora. Stoga je revidiranim planom nabave Rijeka Gateway projekta odlučeno da će se željeznička stanica za kontejnere i servisne djelatnosti graditi dijelom unutar postojećeg kontejnerskog terminala, a dijelom na prostoru sadašnje željezničke stanice Brajdica.

Za predmetni zahvat koncesionar Jadranska vrata d.d. je izradio idejni projekt, za koji je dobivena lokacijska dozvola. U sklopu RGP projekta i sukladno pravilima Svjetske banke proveden je međunarodni natječaj za odabir projektanta glavnog projekta »Rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka – Brajdica«. Odabrana je najpovoljnija ponuda grupacije projektantskih firmi; JV ŽPD d.d., Rijekaprojekt d.o.o. i IDOM Ingenieria y Consultoria S.A.Spain.

Projekt rekonstrukcije željezničke stanice Rijeka – Brajdica podrazumijeva pet funkcionalnih cjelina za koje će se ishodovati pet građevinskih dozvola, od kojih će svaka cjelina moći funkcionirati neovisno, a riječ je o Željezničkoj stanici unutar kontejnerskog terminala, Željezničkoj stanici Brajdica, rekonstrukciji kolosijeka (građevinski radovi), Rekonstrukciji kontaktne mreže (elektro tehnički radovi), instalaciji signalno-sigurnosnog telekomunikacijskog sustava, izgradnji tunela i izvlačnjaka u tunelu sa svom opremom.
Potpisan ugovor o donaciji
Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura d.o.o. potpisali su sa Agencijom koja zastupa Europsku Uniju, Sporazum o donaciji u okviru CEF-a (Connecting Europe Facilities) za realizaciju projekta rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnju modernog intermodalnog terminala za ukrcaj/iskrcaj vagona, koji je ukupno vrijedan 35,5 milijuna EUR-a, od čega 30,2 milijuna EUR-a (85 %) čine bespovratna sredstva iz EU fonda. Realizacija ovog projekta planira se tijekom četiri godine od 2016. do 2019.

Osnovni cilj projekta je podizanje efikasnosti na kontejnerskom terminalu Brajdica u otpremi kontejnera željeznicom, te je u osnovi riječ o izgradnji novih i proširenju postojećih kolosijeka na Brajdici kako bi se mogli formirati kontejnerski blok vlakovi prema unutrašnjosti. Navedenim sredstvima bit će realizirana prva faza projekta, te će se urediti dodatni kolosijeci u relativno kratkom roku. Dok izgradnja bude u tijeku predviđena je organizacija gradilišta na način da radovi ne utječu na efikasnost rada terminala. Završni dio projekta odnosi se na plan izgradnje izvlačnog željezničkog tunela na Brajdici, koji bi trebao biti završen 2019.

Nova kandidatura za CEF izuzetno je važna za Lučku upravu Rijeka, koja je na natječaj/poziv objavljen u veljači 2016., prijavila dva važna projekta. Prvi je projekt prijavljen zajedno sa tvrtkom HŽ infrastruktura d.o.o., ukupno 140.330.000 milijuna Eura od čega se oko 30 milijuna Eura odnosi na rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka- teretna, a ostatak od 110 milijuna Eura odnosi se na investiciju izgradnje dodatnih 280 metara Zagrebačke obale. Drugi prijavljeni projekt koji je Lučka uprava Rijeka prijavila samostalno odnosi se na sufinanciranje rekonstrukcije pristaništa za generalne terete u luci Raša u vrijednosti oko 7 milijuna Eura.

Predviđa rekonstrukciju pristaništa za generalne terete čime će se omogućiti efikasan prekrcaj generalnog tereta, posebno drva i drvnih proizvoda, te potaknuti daljnji rast prometa u luci Raša. Iz tog aspekta izvire i relevantnost projekta »NAPA studije« jer je jasno da će rezultati ovog projekta direktno utjecati na cjelokupno unaprjeđenje i modernizaciju na području željezničkih kolodvora. Projekti su usklađeni i sa usvojenom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske kao i s lokalnim razvojnim planovima u cilju porasta prijevoza tereta željeznicom, što pored povećanja efikasnosti rada kontejnerskog terminala i rasta gospodarstva, pozitivno utječe na održivi razvoj odnosno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš koji proizvodi kamionski prijevoz.

Ukoliko projekti budu prihvaćeni, na riječki prometni pravac slilo bi se više od 100 milijuna Eura nepovratnih europskih sredstava, ovisno o visini sufinanciranja koje može biti prihvaćeno do maksimalno mogućih 85 posto.

Izvor: pomorac.net/Vlakovi.hr

Rekonstrukcija pruge u Hrvatskoj vrijedna 165 miliona eura
Al Jazeera Balkans

Ovih dana počela je gradnja prvih metara trase željezničke pruge Dugo Selo - Križevci duge 36 kilometara čija je vrijednost 230 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava osigurano iz fondova Europske unije

Izvođač tzv. zemljanih radova je Hidroelektra, a ostale radove izvodi konzorcij DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža.

Radovi su počeli polaganjem troosnih geomreža TriaAx proizvođača Tensar iz Velike Britanije kojim se produljuje vijek trajanja pruge za čak četiri puta, a brzine teretnih vlakova na 150 kilometara na sat.

Radovi, koji bi trebali biti dovršeni za četiri godine, obuhvaćaju remont stare pruge i gradnju drugog kolosijeka nove te obnovu kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci.

Iduće godine raspisuje se javni natječaj za dionicu Križevci - Botovo za što je osigurano oko 350 milijuna eura iz EU fondova. Investitor je HŽ Infrastruktura, u suradnji s Ministarstvom prometa.

Od ostalih projekta HŽ infrastrukture, u tijeku je projektiranje trase Zagreb - Karlovac, a za dionicu do Rijeke još nije odlučeno hoće li trasa ići starom prugom ili će se graditi nova terasa.
/tportal.hr - novinari uopče ne provjeravaju jeli sve ispravno napisano, vidi zadnju riječ /

Nakon što je tijekom ljeta Europska komisija donijela preliminarnu odluku o sufinanciranju rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci – Koprivnica – državna granica, HŽ Infrastruktura potpisala je s Europskom komisijom (odnosno s agencijom INEA u ime Europske komisije) sporazum kojim je HŽ Infrastrukturi osigurano sufinanciranje tog megaprojekta iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility) u visini od 85 posto, što iznosi nešto više od 241 milijun eura.

Ovim projektom HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom Mediteranskog koridora na dijelu od Zagreba do granice s Mađarskom.

Nakon što su u srpnju ove godine počeli radovi na rekonstrukciji postojećeg i gradnji drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca u vrijednosti od gotovo 200 milijuna eura, isti se zahvati planiraju i u nastavku, na dionici od Križevaca preko Koprivnice do državne granice, što je projekt vrijedan gotovo 300 milijuna eura.

Detaljnije o projektu: Na pružnoj dionici Križevci – Koprivnica – državna granica planira se rekonstrukcija postojećega kolosijeka te izgradnja drugoga kolosijeka usporednog s rekonstruiranom trasom. Nova trasa dvokolosiječne pruge uglavnom će pratiti postojeću, osim na poddionici između Carevdara i Lepavine, gdje će se pruga izmaknuti u duljini oko 4,3 km. Radovi će obuhvatiti i rekonstrukciju/izgradnju četiriju kolodvora i šest stajališta, uklanjanje/nadogradnju željezničko-cestovnih prijelaza, izgradnju 11 denivelacija (prijelaza željezničke pruge van razine), uklanjanje postojećeg mosta preko rijeke Drave i izgradnju novog mosta. Tim aktivnostima povećat će se kapacitet pruge, osigurati brzina od 160 km/h, skratiti vrijeme putovanja, omogućiti prihvat interoperabilnih vlakova i povećati razina sigurnosti.

Izvor: Hž Infra

Više na LINKU

E ovo su pravi hedonisti, znaju za fine stvari, a ni cijene nisu baš jako popularne.

Optimistično!

http://www.glas-slavonije.hr/325420/4/U-obnovu-dionica-Caglin--Londzica

NAŠICE - Nakon završenih radova i puštanja u redovni putnički promet obnovljene željezničke pruge na dionici Pleternica – Čaglin prije dvije godine, nastavit će se radovi na obnovi pruge od Čaglina do Londžice. Obnova pruge na spomenutoj dionici, najavljuju iz HŽ Infrastukture, nastavit će se u ovoj godini, a pripremni radovi obavljeni su prošle jeseni. Naime, od listopada do prosinca 2016. godine raščišćavan je pružni pojas između kolodvora Čaglin i Londžica. Radovi na obnovi pruge na dionici dugoj deset kilometara, ukupne vrijednosti 16,5 milijuna kuna, krenut će ove godine, odnosno čim vremenski uvjeti to dopuste, a cilj je završiti te radove i pripremiti obnovu dionice od Londžice do Našica. Prema planovima HŽ-a, radovi na toj dionici, ujedno i posljednjoj fazi obnove pruge Pleternica - Našice, planira se za 2018. godinu. A do tada na spomenutoj relaciji putnici se prevoze autobusima prema voznom redu vlakova i vrijede sve uobičajene prijevozne karte i povlastice kojima se koriste putnici željeznicom.
Inače, vrijednost obnove pruge od Čaglina do Našica, duge 18 kilometara, procjenjuje se na 18 milijuna kuna, a financirat će se kao i dosadašnji radovi, iz državnog proračuna. Obnova željezničke pruge između Pleternice i Čaglina stajala je 32 milijuna kuna. Radovi na obnovi te dionice, duge 17 kilometara, počeli su u svibnju 2013., a završeni su u listopadu 2015. godine. Za sanaciju prvih devet kilometara, navodi HŽ Infrastruktura, korišten je nov materijal, dok je na preostalih osam upotrijebljen materijal s remonta koridorske pruge na dionicama oko Novske. Na dionici pruge između Pleternice i Čaglina demontiran je stari i ugrađen novi kolosijek te je ugrađeno 19 tisuća pragova. Vlakovi na obnovljenoj dionici voze brzinom i do 80 kilometara na sat, dok prije to nije bilo moguće zbog istrošenosti tračnica koja je na pojedinim dijelovima bila i trostruko veća od dopuštenih pet milimetara i bio je potreban cjelovit remont. Tračnice su na toj dionici bile pod prometnim opterećenjem više od 90 godina. Zbog iznimno loših tehničkih parametara i smanjene sigurnosti za prijevoz roba i putnika, ali i nerentabilnosti, pruga između Pleternice i Našica, podsjetimo, zatvorena je 2010. godine. No Hrvatske željeznice su 2013. krenule u osposobljavanje pruge, a obnova se odvija u fazama. Inače, Hrvatske željeznice krajem 2015. uložile su 60.000 kuna u sanaciju, uređenje i asfaltiranje perona na stajalištu Našice-Grad. Također, završena je gradnja potpornog zida, a vrijednost zahvata iznosila je 300.000 kuna.

Tvrtka HŽ Infrastruktura (HŽI), koja upravlja hrvatskim željezničkim prugama, ju restrukturiranju je koje bi joj trebalo omogućiti dugoročnu financijsku stabilnost i efikasnije poslovanje. Ulaskom u EU otvorila se i velika prilika za korištenje novca iz Bruxellesa za obnovu i ulaganje u infrastrukturu koju ova tvrtka uvelike koristi. Kakva situacija je trenutno na željeznicama i što se može očekivati u narednom razdoblju, razgovaramo s Ivanom Kršićem, predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture.

Kako napreduju radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci?
Radovi na ovom trenutno najvećem građevinskom projektu u Hrvatskoj vrijednom 1,25 milijardi kuna napreduju prema planu. S radovima se započelo u srpnju prošle godine, a zbog vremenskih uvjeta u siječnju radovi su izvođeni sa smanjenim intenzitetom, no sada su se aktivnosti ponovno intenzivirale. Ono što slijedi je faza posebne regulacije prometa. Konkretno to znači da će putnici na pojedinim relacijama između Dugog Sela, Vrbovca i Križevaca umjesto vlakom biti prevoženi autobusima. No, vjerujemo kako će javnost i putnici imati razumijevanja za ove privremene mjere jer će završetkom projekta putovanje vlakom na ovoj relaciji biti znatno ugodnije i brže. Uz već spomenutu obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka, projektom je obuhvaćeno i niz drugih velikih građevinskih zahvata. Izvodit će se veće rekonstrukcije postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci, a izgradit će se novi kolodvor Gradec. Uz rekonstrukciju sedam postojećih, gradi se i šest novih mostova dok će 17 željezničko cestovnih prijelaza biti zamijenjeno s 12 križanja u dvije razine, a dva pješačka prijelaza zamijenit će novi pothodnici.

Kakve su generalno hrvatske perspektive za obnovom željezničke infrastrukture novcem iz EU?
Vrlo pozitivne. Hrvatska ima veliku priliku da znatan dio željezničke mreže i infrastrukture obnovi europskim novcem. Modernizacija zahtijeva velika ulaganja i upravo zato smo u HŽ Infrastrukturi maksimalno orijentirani da pripremimo i realiziramo što više projekata koji će biti sufinancirani europskim novcem. Koliko ćemo biti uspješni u povlačenju novca ovisi o više čimbenika. Osim nas, koji smo izravno uključeni u cijeli proces od početka do kraja, još je niz institucija i instanci s kojima usko moramo surađivati, primjerice u ishođenju svih potrebnih odobrenja i dozvola, otkupa zemljišta i slično. Stoga je nužna promptna suradnja na svim razinama. Nakon višegodišnjih opsežnih priprema dokumentacije u ovoj nas godini očekuju postupci javne nabave za više projekata procijenjene investicijske vrijednosti od 500,2 milijuna eura.

Koji značajniji projekti su tu uključeni?
U ovom trenutku najspremniji EU sufinancirani projekt je projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok ukupne procijenjene vrijednosti 80,8 milijuna eura. Prije nekoliko dana Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zaprimilo je potvrdu JASPERS-a o pripremljenosti projekta čime je napravljen važan korak u proceduri odobravanja projekta. Pokretanje postupka javne nabave za sve radove planirano je u prvom kvartalu 2017. Po završetku modernizacije brzim vlakovima trebat će 50 posto, a putničkima 30 posto manje vremena za prelazak te dionice. Time bi se stvorili i preduvjeti za uključivanje tih vlakova u sustav gradsko-prigradskog prometa grada Zagreba. Osim ovog projekta, u pripremi je i projekt Modernizacije i elektrifikacije dionice Vinkovci – Vukovar ukupne procijenjene vrijednosti 71,8 mil. eura. Tijekom 2017. očekuju se i postupci nabave za dva CEF projekta koje HŽ Infrastruktura priprema i provodi s Lučkom upravom Rijeka. Radi se o Rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i izgradnji intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica, ukupne procijenjene vrijednosti 35,5 milijuna eura. Drugi projekt je Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka i igradnja intermodalnog terminala Zagrebačka obala, procijenjene vrijednosti 31,6 milijuna eura. Intenzivno se radi i na pripremi dokumentacije za najveći željeznički infrastrukturni projekt, rekonstrukciju dionice Križevci – Koprivnica – državna granica čija je ukupna vrijednost 300 milijuna eura.

Da li s ove pozicije i ovog trenutka možete procijeniti kada bi prosječna brzina na hrvatskim prugama mogla biti iznad 100 km/h?
Činjenica je da u posljednja dva desetljeća na hrvatskim prugama, osim količine prometa, padaju i brzine. Uštede koje planiramo postići restrukturiranjem preusmjeriti će se u intenzivnije održavanje infrastrukture jer sredstva koja imamo nisu dostatna za sve nužne obnove. No, brzina prometovanja ne ovisi samo o stanju pruga nego i o voznom redu te tehničkim kapacitetima i interesima prijevoznika. Nakon provedbe započetih i planiranih projekta na 50 posto međunarodnih koridora brzina će biti veća od 100 km/h.
‘Račune sam platio svojim novcem’

Proteklih tjedana je bilo govora o neracionalnom trošenju za reprezentaciju u vašoj tvrtki, a prozivalo se i vas osobno?
To je bio jedan školski primjer pokušaja diskreditacije na osobnoj razini pod svaku cijenu. U medije su plasirana dva računa koja sam platio kompanijskom karticom. Kao to sam i prije rekao, navođenjem svoga imena na poleđini računa, isto se tretira kao osobna potrošnja, a ne reprezentacija na račun tvrtke. Zbog internog propusta troškovi mi nisu bili obustavljeni s plaće, a ja sam, ne čekajući ispravak tog propusta, osobno podmirio račune. Pokazalo se da su propust napravile službe u HŽI-u koje nisu na ispravan način obračunale spomenute račune, to je potvrdila i interna kontrola koja je provjerila cijeli slučaj. Puštanje u javnost ta dva računa napravljeno je s ciljem difamiranja mene kao profesionalca, te u cilju skretanja pozornosti s poslovnih rezultata u posljednjih osam mjeseci, koliko sam na čelu Uprave HŽ Infrastrukture. Usporedbe radi – troškovi reprezentacije u prijašnjim godinama su, blago rečeno, začudni za tvrtku koja je korisnik državnog proračuna. Sličnih pokušaja diskreditacije i pritisaka je bilo još, ovih dana svjedočimo da su neki upravo u tijeku, a zasigurno će ih biti još i u budućnosti.

/vlakovi.hr/

Na glavni državni željeznički pravac Koprivnica-Zagreb spojit će se lokalna pruga Sveti Ivan Žabno – Gradec, prva pruga koja se u Hrvatskoj gradi nakon 40 godina stanke, što će skratiti vrijeme putovanja vlakom od Bjelovara do Zagreba na manje od sat vremena


Rezultat je to radnog sastanka ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Olega Butkovića s bjelovarsko-bilogorskim županom Damirom Bajsom koji je na konferenciji za novinare u srijedu izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom.

Pruga Sveti Ivan Žabno – Gradec bit će spremna za promet u proljeće iduće godine, no zbog kašnjenja radova na željezničkoj pruzi Dugo Selo - Križevci i gradnje novog kolosijeka, novoizgrađena pruga neće moći biti stavljena u funkciju. Stoga sam predložio privremeno rješenje odnosno priključenje novoizgrađene pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec na kolosijek koji je u funkciji kako bi vlakovi na relaciji Bjelovar – Zagreb mogli direktno prometovati. Cilj nam je povezati Bjelovar sa Zagrebom na 50-ak minuta vožnje vlakom. Bez tog spoja putovanje se ne bi skratilo, nego produžilo, rekao je župan Bajs.

Podsjetio je da izgradnja pruge Sveti Ivan Žabno-Gradec košta više od 200 milijuna kuna te da se sa 85 posto troškova financira iz EU fondova. Ministar Butković prihvatio je inicijativu župana.
Dogovorili smo da će HŽ Infrastruktura vidjeti kako da se pruga što brže spoji. Financijski to nije veliki iznos, oko tri milijuna kuna, rekao je ministar Butković te dodao kako ostaje za rješiti još samo regulacija prometa.

Postoji dio teretnog prometa koji ide iz luke Rijeka jer nam je to glavni koridor, a budući da postoje i radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci, oko same regulacije prometa morat ćemo uključiti Agenciju za sigurnost željezničkog prometa i to je još jedna stvar koja nam ostaje otvorena, kazao je.

Ministar Butković i župan Bajs na radnom su sastanku razgovarali i o ponovnom uvođenju željezničkog prometa na pruzi Daruvar – Banova Jaruga, puštanju u promet brze ceste Vrbovec 2 – Farkaševac i o izgradnji nastavka brze ceste Zagreb – Bjelovar – Virovitica.
/tportal.hr/

Jedan od glavnih ciljeva izgradnje pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec jest skratiti putovanje vlakom od Bjelovara do Zagreba sa sadašnjih sat i pol na manje od sata. Sindikat tvrdi da to nije moguće...


indikat strojovođa Hrvatske smatra da lokalna pruga koja se, zahvaljujući financiranju iz EU fondova, gradi između Gradeca i Sv. Ivana Žabna neće ispuniti svoj cilj i skratiti vrijeme putovanja od Bjelovara do Zagreba na manje od sata te napominje da je za spoj s glavnom prugom potrebno još 50-ak metara šina.
Jedan od glavnih ciljeva izgradnje pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec jest skratiti putovanje vlakom od Bjelovara do Zagreba sa sadašnjih sat i pol na manje od sata, rekao je u petak zamjenik predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske Dalibor Petrović. Istaknuo je kako to nije moguće jer će putnici i dalje presjedati u Gradecu, a svako predsjedanje produžuje putovanje i negativno utječe na konkurentnost vlaka kao prijevoznog sredstva. "Imat ćemo prvu novu prugu u Hrvatskoj nakon 40 godina, prugu koju smo platili 220 milijuna kuna, a da se njome nitko ne vozi", dodao je Petrović. Umjesto da im putnici budu na prvome mjestu, Uprava HŽ Infrastrukture ponaša se kao da su oni izmišljeni zbog njih, ocijenio je Petrović. Napomenuo je kako je za spoj s glavnom prugom potrebno još 50-ak metara šina, što, istaknuo je, ni tehnički ni financijski nije zahtjevan posao.
S problemom je upoznat i bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, koji je najavio da će u suradnji s Upravom HŽ Infrastrukture pokušati pronaći rješenje. "Naša pruga bi se trebala pripojiti na drugi kolosijek pruge od Križevaca do Dugog Sela koji još nije izgrađen. Postoji opasnost da dobijemo prugu koja nije spojena ni na što", rekao je Bajs na zadnjoj sjednici bjelovarsko-bilogorske Županijske skupštine. Izvijestio je tada da je u razgovoru s Upravom HŽ Infrastrukture predložio da se, s obzirom na to da drugog kolosijeka nema, pronađe mogućnost da se pruga priključi na kolosijek koji je u funkciji jer bi onaj na koji se treba priključiti trebao biti gotov 2019. ili čak 2020. godine. "Mi želimo da tih 50 metara spojnog dijela s drugim kolosijekom bude napravljen, a naša pruga stavljena u funkciju. HŽ će vidjeti kako to tehnički izvesti. Ako je ovo prva pruga koja se gradi u Hrvatskoj nakon gotovo pola stoljeća, onda treba biti spojena", istaknuo je bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs.
Iz Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture u petak nisu odgovorili na pitanje o spoju buduće pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, nego su naveli da jednokolosiječna pruga duljine 12,2 kilometra između Gradeca i Svetog Ivana Žabna, na kojoj su radovi počeli u prosincu 2015., planira pustiti u pokusni rad u proljeće sljedeće godine. Podsjetili su i da je riječ o projektu vrijednom 29,3 milijuna eura koji se 85 posto financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, a ostalih 15 posto iz nacionalnih izvora. Nova željeznička pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno, predviđena za lokalni prijevoz, ima svrhu približiti Bjelovar i bjelovarsku regiju Zagrebu te bolje povezati Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku i Zagrebačku županiju. Njome će se stanovnicima regije omogućiti brže i kvalitetnije putovanje na posao i u školu prigradskim vlakovima, a putovanje od Bjelovara do Zagreba trajat će oko jedan sat, stoji u objašnjenju projekta na službenim internetskim stranicama HŽ infrastrukture.



/vecernji.hr/
(ovo bi moglo ići i pod Ludog li svijeta )

Ma šta je ovo sad, brate mili???

Narcis je napisao/la:Ma šta je ovo sad, brate mili???

Ma ništa, stara vijest. Problem je riješen.

Ajde, neka je.

Mladi par koji je poginuo u nedjelju kod Duge Rese u naletu vlaka čini dio crne statistike koja na samom početku godine pokazuje kako bi u 2018. broj stradalih na željezničkim prijelazima mogao biti rekordan. Dok većina upire prstom u HŽ, činjenica je da se ne mogu na svih 1512 pružnih prijelaza u Hrvatskoj postaviti rampe. Problem je kompleksan, a uzrok mnogim tragedijama su i kulturološki razlozi, napominje za tportal Mladen Nikšić sa Zavoda za željeznički promet Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu
Sanja Hlaić (29) i Nikola Predović (32) poginuli su u svojem automobilu kada je na njih u nedjelju naletio vlak na cestovno-željezničkom prijelazu u Donjem Zvečaju. Iako na tom prijelazu postoji zvučno-svjetlosna signalizacija, par se oglušio na nju.

Ovaj je prijelaz, sudeći prema svemu, jedna od mnogobrojnih crnih točaka o kojima govori resorni ministar Oleg Butković, a što dokazuje i to da su mještani ranije peticijom tražili postavljanje rampe na ovaj prijelaz jer nedjeljna nesreća nije prva koja se dogodila na tom mjestu.

Iako je 2018. tek počela, smrću ovih mladih ljudi crna bilanca poginulih na cestovno-pružnim prijelazima iznosi tri smrtno stradale osobe. Riječ je o broju koji je u ranijim godinama predstavljao ukupnu godišnju bilancu poginulih na ovaj način.

Crna statistika
Iz Ministarstva unutarnjih poslova doznajemo kako je tijekom 2014. poginulo šest osoba u 113 nesreće. Njihov broj se s godinama smanjuje, no broj poginulih i dalje je zabrinjavajući.

U 2015. tri su osobe poginule, u 2016. jedna. U prošloj godini broj je narastao na pet, dok su do sredine veljače 2018. smrtno stradale već tri osobe.
Iz HŽ Infrastrukture napominju da su se gotovo sve nesreće sa smrtnim ishodima prošle godine dogodile na prijelazima sa signalno-sigurnosnim uređajima i da su dosad napisani brojni akcijski planovi i nacionalni programi kako bi što više željezničko-cestovnih prijelaza bilo maksimalno osigurano.

Što se do sada napravilo?
U Nacionalnom programu željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2012. stoji kako 70 posto prijelaza ima samo cestovno-prometne znakove upozorenja. 'Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj obuhvaćena su 1032 prijelaza. Predviđeni rok za rješavanje ove problematike je 15 godina, a procijenjena vrijednost cjelokupnog programa iznosi 886,5 milijuna kuna', stajalo je u tom programu.

POKVARENI PRIJELAZI

Sindikat: Nije pitanje hoće li se nesreća opet dogoditi, nego kada

Nakon teške nesreće u Donjem Zvečaju kod Duge Rese oglasio se i Sindikat prometnika vlakova Hrvatske.

'Nije pitanje hoće li se dogoditi nesreća poput one u Dugoj Resi, pravo je pitanje kada će se ona dogoditi', rekao je Mario Grbešić, zamjenik predsjednika Sindikata prometnika vlakova Hrvatske.

Objašnjavajući zašto je konferencija za javnost sazvana baš ispred koprivničkog kolodvora, rekao je da 'na željezničkoj dionici Koprivnica – Gyekenyes, dugoj 13 kilometara, postoje čak tri željezničko-cestovna prijelaza koja su već 14 mjeseci pokvarena, odnosno neosigurana'.

Što je od toga ostvareno? U HŽ-u nam kažu kako je u protekle dvije godine uloženo 35 milijuna kuna u osiguranje pružnih prijelaza, a pripremljen je i novi Nacionalni program rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza za razdoblje od 2018. do 2022. godine, kojim će biti obuhvaćene i sve tzv. crne točke.

Koje su to crne točke, na naš konkretni upit ni iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture ni iz HŽ-a ne otkrivaju.

Prema novom planu, do 2022. planiraju uložiti 143 milijuna kuna, od čega su 68 milijuna kuna sredstva Svjetske banke za osiguranje 50 prijelaza, a za ostale bit će osigurano financiranje iz kredita komercijalnih i razvojnih banaka.

Osim ovih ulaganja, koriste sredstva fondova EU-a.
Vozači uništavaju branike
Aktivno rade i na podizanju svijesti građana da poštuju prometnu signalizaciju, a u tom kontekstu spominju i oko 500 lomova polubranika i branika na godinu jer nesavjesni vozači unatoč spuštenoj rampi prelaze prugu.

Mladen Nikšić sa Zavoda za željeznički promet Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu naglašava kako je nemoguće postaviti rampe na sve cestovno-željezničke prijelaze, kojih je 1512 u Hrvatskoj.

Za to niti nema potrebe jer ih je većina slabo frekventna. A i sredstva su nedostatna. Naime Nikšić kaže kako je riječ o poprilično skupim zahvatima jer uređenje jednog cjelovitog željezničko-cestovnog prijelaza košta od 1,3 do 1,5 milijuna kuna. Kada bi se ovo ulaganje primijenilo na sve prijelaze u Hrvatskoj, trebalo bi utrošiti više od tri milijarde kuna.

Na pitanje bi li postavljanje branika i polubranika na sve prijelaze riješilo problem čestih nesreća kaže kako ne bi u potpunosti. Podsjeća i na velik broj branika uništen zbog vozača koji ih zaobilaze.

'To je kulturološki problem. U većini slučajeva imate rampu ili svjetlosno-zvučnu signalizaciju koje ljudi ne poštuju', napominje. 'Ako govorimo o konkretnom slučaju nesreće u Donjem Zvečaju, tamo je po svemu sudeći radila svjetlosno-zvučna signalizacija', dodaje i kaže da je to kao da u gradu ne želite stati na semaforu koji pokazuje crveno.

'Problem je kompleksniji, no ne branim HŽ, a u svakom slučaju treba povećati broj opremljenih prijelaza', poručuje Nikšić.
/tportal.hr/

Oleg Butković ministar pomorstva, prometa i infrastrukture gostujući u Dnevniku Nove TV kazao je da nas čeka investicijski bum u željeznice
'Prije godinu dana smo pokrenuli dokument nacionalni program rješavanja svih željezničko cestovnih prijelaza u Hrvatskoj, kojih je 1513. Osigurali smo sredstva u suradnji sa Svjetskom bankom i europska sredstva, nešto idemo i s kreditnim sredstvima. Ove godine idemo u projekt 50 željezničko-cestovnih prijelaza u rekonstrukciju i obnovu.
Osigurali smo milijardu kuna ulaganja u željeznički sustav, u infrastrukturu. Čeka nas investicijski bum u željeznice', kazao je Butković.

/tportal.hr/

Ovo NIJE investicijski bum u željeznice, koliko god da su ŽCPR dio infrastrukture. To je investicijski ciklus za zaštitu budala, a željeznice će i dalje sipljivo militi...