HŽ Infrastruktura kao najveći investitor

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić rekao je danas da je radi što kvalitetnijeg održavanja željezničke infrastrukture pokrenut projekt modernizacije HŽ infrastrukture u okviru kojeg bi se zajmom EBRD-a u iznosu od 40 milijuna eura financirale tri komponente njezine modernizacije.

Antešić je to kazao predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog za potvrđivanje ugovora sa EBRD-om o zajmu za projekt modernizacije HŽ Infrastrukture.

"Za održavanje željezničkih pruga predviđen je iznos od 20 milijuna eura, što podrazumijeva nabavu novih mjernih vozila, snjegočistača i sličnog", izvijestio je Antešić.

Za "restrukturiranje radne snage" predviđeno je 19,5 milijuna eura, a za postizanje energetske učinkovitosti 500 tisuća eura.

Govoreći o uvjetima zajma, Antešić je kazao da se zajam od 40 milijuna eura uzima s rokom otplate 15 godina uz mogućnost počeka na otplatu glavnice od tri godine.

Zajam bi se vraćao u 24 jednake polugodišnje rate tijekom 12 godina.

Član Uprave HŽ infrastrukture Ivan Vuković obišao je radove na obnovi željezničke infrastrukture u Gorskom kotaru, gdje su na mostu Jelenski Jarak danas izvedeni najsloženiji radovi montaže mostne konstrukcije, te izvijestio da ta tvrtka ove godine planira ukupna ulaganja od 1,25 milijardi kuna.
Na dionici željeznice od Rijeke do Zagreba aktivno je 9 gradilišta i angažirano oko 650 milijuna kuna, rekao je Vuković i dodao da HŽ infrastruktura slična ulaganja planira i za iduću godinu.
"Nažalost, to su još uvijek sredstva komercijalnih banaka koja idu uz jamstva države, no narednih godinu-dvije nastojat ćemo ostvariti veliki dio sredstava iz fondova", kazao je Vuković nakon obilaska gradilišta mosta Jelenski Jarak te onoga na kolodvoru Moravice.
Vuković je istaknuo da su radovi intenzivni, a oni na promjeni mosta u Jelenskom jarku vrijedni su oko 10 milijuna kuna. U Moravicama se ove godine planira promijeniti šest od ukupno 18 skretnica, što će omogućiti kvalitetniji prijem putnika i roba, izvijestio je. Po njegovim riječima, cilj je do kraja ove godine na toj dionici pruge osigurati projektiranu brzinu od 75 kilometara na sat.
"Ulaganja će omogućiti veći kapacitet i veću propusnost pruge, neće više biti presjedanja i sporih vožnji i očekujemo da ćemo putnički servis prema Rijeci dići na brzinu koja se od prave infrastrukture i očekuje", rekao je Vuković, dodavši da će se vrijeme vožnje od Zagreba do Rijeka smanjiti za oko pola sata.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o liberalizaciji, rekao je da se sav taj posao radi upravo da bi mogli biti konkurentni te da su ove godine potpisani ugovori s tri nova operatora. "Oni od nas očekuju kvalitetnu prugu", naglasio je Vuković te dodao da prvi novi operatori već kreću, da su potpisani ugovori te licencirane lokomotive i vagoni.
Vuković je kazao i kako modernizacija pruge na riječku luku apsolutno može dići kapacitet te luke te kako se očekuje da bi prugom s poboljšnim uvjetima prometovalo značajno više tereta.
"Ako u današnjim uvjetima kontejner iz Rijeke u Beograd vozi sedam dana, tu naravno nema sreće, ali ako uspijemo dići konkurentnost pruge na 75 kilometara na sat projektirane brzine bez zaustavljanja, efkasnost mora biti veća", rekao je.
Direktor građenja u HŽ Infrastrukturi Željko Dabić naveo je da je, osim boljih kapaciteta, cilj održati prugu do najvišeg mogućeg eksplatacijskog kapaciteta za prijevoz tereta iz riječke luke.
"U devetom mjesecu imamo najavu velikog transfera robe iz luke Rijeke prema unutrašnjosti", kazao je Dabić, ističući da su sva ulaganja usmjerena na to da se pravac održi učinkovitim dok se ne sagradi nova nizinska pruga, koja je u fazi projektiranja.
Radovi na obnovi mosta „Jelenski Jarak“ počeli su potkraj 2013., a zbog dotrajalosti konstrukcije mosta i lošeg stanja upornjaka i tla iza upornjaka, ojačat će se postojeće temelje i upornjake sustavom geotehničkih sidara i ugraditi novi armiranobetonski prednapeti most. U prvom tjednu rujna, most će se ispitati probnim opterećenjem, a nakon tehničkog pregleda, koji se planira za kraj rujna, uvest će se projektirana brzina pruge od 75 kilometara na sat.
Potkraj srpnja počela je obnova dionice Ogulin – Moravice, dugačke 29,7 kilometara, koja će se u nekoliko faza izvoditi tijekom ove i sljedeće godine, a obnova i modernizacija dionice Moravice – Skrad dugačke 16,5 km počela je 2013. i u završnoj je fazi.
Među ostalim radovima na riječkom pravcu, obnovit će se tunel "Resnjak" između kolodvora Zalesina i Delnice, dodatno će se stabilizirati željeznički tunel "Kloštar", dugačak 248,4 metra. Između kolodvora Gomirje i Vrbovsko, na mostu "Vrbovsko" traju radovi obnove, a ugovaraju se radovi rekonstrukcije mostova "Kloštar" i "Ljubošina".

U ponedjeljak 25. kolovoza počinju radovi na obnovi dionice pruge Koprivnica – Botovo – državna granica duge 14,3 kilometra. Dionica se nalazi na koridoru RH2, hrvatskome dijelu mediteranskoga koridora TEN-T mreže koji povezuje Luku Rijeka preko Zagreba i Koprivnice s Mađarskom te je od iznimne gospodarske važnosti za Hrvatsku. Njezinom modernizacijom povećat će se brzina i dodatna sigurnost u teretnom i putničkom željezničkom prijevozu.
Nakon završetka glavnih radova krajem 2014., ta dionica bit će osposobljena za brzinu od 140 km/h, osim prve krivine nakon kolodvora Koprivnica prema Botovu, gdje će brzina iznositi 100 km/h. Završetak preostalih radova predviđen je krajem ljeta 2015. Izvođač radova je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Swietelsky d.o.o i Pružne građevine d.o.o. Vrijednost radova na obnovi dionice Koprivnica – Botovo – državna granica iznosi oko 116 milijuna kuna.
U sklopu obnove te dionice strojno će se ugrađivati tamponi, ugrađivat će se geotekstil i geomreža te mijenjati kompletne kolosiječne rešetke (pragovi i tračnice). U planu je zamjena hidroizolacije na mostu Gliboki, uređenje odvodnje i drenaže te uređenje otočnog perona u kolodvoru Koprivnica. U kolodvorima Koprivnica, Drnje i Botovo zamijenit će se skretnice na prolaznim kolosijecima, na cijeloj dionici će se modernizirati željezničko-cestovni i željezničko-pješački prijelazi te će se uskladiti postrojenja kontaktne mreže i signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji.
Tijekom radova na snazi će biti posebna regulacija prometa koja će ovisiti o vrsti radova. U prvome tjednu, dakle od 25. do 29. kolovoza, kada će se izvoditi pripremni radovi za glavne radove u osi kolosijeka, putnici neće osjetiti početak remonta jer će se radovi izvoditi u jutarnjim satima, od 4.00 do 10.00 sati. Međutim, početkom rujna nastupit će organizacija prometa u kojoj će željeznički promet na toj dionici biti obustavljen po 36 sati (s pauzama od 36 sati), i to od 7.00 sati prvoga dana do 19.00 sati drugoga dana. Tijekom obustave željezničkog prometa 1./2. rujna putnike će prevoziti autobusi na relaciji Koprivnica – Gyekenyes i obratno. Tijekom 36-satnih razdoblja 4./5., 7./8., 10./11. rujna itd. putnici će se prevoziti autobusima na relaciji Koprivnica – Botovo i obratno.
Svi zainteresirani će sve potrebne informacije moći dobiti na telefonu informacija 060 333 444, na kolodvorima i na internetskoj stranici www.hzinfra.hr.
Izvor: HŽ INFRA

S obzirom da ne vidim druge adekvatne teme, stavit ću ovdje:
Vidim da pragovi putuju u Knin.

Pretpostavljam da bi se moglo raditi o obnovi zadarske pruge, ali ne mogu biti siguran.

Pružne građevine d.o.o., tvrtka kći HŽ Infrastrukture, ugovorile su poslove vrijedne 2,27 milijuna eura na mreži Slovenskih željeznica. Riječ je o angažmanu u uvođenju telekomunikacijskih GSM-R i ETSC uređaja na pruzi od Dobove do Ljubljane.
Projekt se financira sredstvima iz EU-ovih fondova, a nositelj projekta je slovenska tvrtka GH Holding, koja se bavi inženjeringom.
Svoj dio posla na uvođenju GSM-R-a, odnosno digitalne radijske komunikacije u sustavu željeznice, Pružne građevine počele su sredinom rujna, i to na poddionici od Zidanog Mosta do Ljubljane. Na tim su poslovima angažirana 32 radnika.
Drugi posao vezan je uz uvođenje ETSC sustava, odnosno Europskog sustava za nadzor vlakova, koji se ugrađuje na međunarodne koridore radi interoperabilnosti. Budući da Slovenske željeznice nastavljaju s uvođenjem sustava i na drugim dijelovima mreže, u Pružnim građevinama nadaju se i novim poslovima na tome tržištu.
Planirani rok za dovršetak radova je sredina sljedeće godine, a predsjednik Uprave Pružnih građevina Igor Matulić ističe kako je taj posao pokazatelj da je Uprava tvrtke orijentirana i na tržište Europske unije te zemalja u susjedstvu, ali i referenca za buduće projekte sufinancirane sredstvima iz EU-ovih fondova.
Izvor: HŽ Infra

Zbog novog ciklusa radova na obnovi dionice Koprivnica – Botovo – državna granica s Mađarskom od 15. do 17. listopada te od 20. do 24. listopada i to od 8.30 do 15.30 sati pruga će biti zatvorena za željeznički promet te će putnike na relaciji Koprivnica – Botovo – Gyekenyes i obratno prevoziti autobusi.
Radovi na obnovi dionice duge 14,3 km počeli su krajem kolovoza, a vrijedni su oko 116 milijuna kuna. Do sada je na 11 km pruge uklonjen stari tučenac, na prošireni trup pruge ugrađen je tamponski sloj, a dio stupova kontaktne mreže dobio je novu antikorozivnu zaštitu. Radovi napreduju prema planu te se do sredine prosinca na toj dionici planira podizanje brzine na 100 km/h.
Dionica se nalazi na hrvatskome dijelu mediteranskoga koridora koji povezuje Luku Rijeka preko Zagreba i Koprivnice s Mađarskom te je od iznimne gospodarske važnosti za Hrvatsku. Njezinom modernizacijom povećat će se brzina i pouzdanost u teretnom i putničkom željezničkom prijevozu.

Nije da baš direktno tema spada ovdje no nijesam znao gdje bi je drugdje smjestio. Konačno jedno cjelovito promišljanje o budućnosti
prometa u Hrvatskoj!
Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno čvorište bio je naziv VIII. Foruma IPC-a koji je pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture 24. studenoga održan u HGK. Forum je okupio stotinjak istaknutih osoba iz hrvatskoga prometnog i industrijskog sektora te goste iz EU-a, priopćili su danas iz HGK.

Predsjednica IPC-a Renata Suša naglasila je kako je vizija IPC-a da jadranske luke postanu „jadranska vrata Europe“ te da se na prostoru između Dunava i Jadrana stvori infrastrukturna mreža s terminalima intermodalnog prijevoza te da se uklone uska grla kako bi se mreža uskladila s europskom mrežom i postala njezin sastavni dio, kazala je Suša te dodala da je cilj uspostaviti održivi prijevoz koji bi sa što manje potrošene energije prevozio teret i putnike. Također su važna ulaganja u luke Rijeka i Ploče te luku Vukovar.

Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher naglasio je kako promet u Hrvatskoj ima osobito važnu funkciju i značajan je zbog rezultata ekonomskih tokova kako bi krivulja nepovoljnih trendova krenula prema pozitivnim rezultatima. Hrvatska gospodarska komora potiče i promiče razvoj gospodarstva, a ovaj stručni skup pridonosi razvoju prometnih djelatnosti, a time i ukupnog gospodarstva, kazao je Zaher.

Direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg naglasila je desetogodišnju suradnju HGK i IPC-a te doprinos Zajednice za kombinirani prijevoz HGK u razvoju kombiniranog prometa, provedbi akata te promicanju aktivnosti. Potrebno je omogućiti konkretnu razmjenu mišljenja znanstvene i stručne javnosti te povezivanje znanosti i gospodarstva kako bi se postigli što bolji rezultati u tom području prometnih djelatnosti, kazala je.

Boris Cota, predsjednik Savjeta predsjednika RH za gospodarstvo, istaknuo je kako intemodalni prijevoz najučinkovitije integrira sve oblike prijevoza u lancu, a u Hrvatskoj potiče razvoj željezničkog prometa, koji je nezadovoljavajući i zastario. Stoga je važno realizirati značajne investicijske projekte za razvoj intermodalnog prijevoza.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić istaknuo je kako je Hrvatska donijela niz strateških dokumenata, a u listopadu je donesena i Strategija prometnog razvoja do 2030. godine, u kojoj se razrađuje gospodarsko-socijalna uloga intermodalnog prometa za teretni, ali i putnički promet. Time je stekla preduvjet za sufinanciranje iz fondova EU-a svih projekata iz prometnog sektora za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. U tom će razdoblju na raspolaganju u području prometa imati 1,8 milijardi eura, od čega 1,3 milijarde iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i 456 milijuna eura iz CEF-a, kazao je Antešić te spomenuo projekt iz programa Marco Polo II prijevoz tereta željeznicom iz Luke Rijeka prema Beogradu. Pozvao je gospodarstvenike iz područja prometa da pripremaju i prijavljuju projekte za sredstva iz EU fondova.

O desetogodišnjem radu IPC-a i najnovijoj knjizi „Transformacija prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom – drugi dio“ govorio je glavni tajnik IPC-a mr. Dragutin Šubat, a prvi predsjednik IPC-a Tomislav Josip Mlinarić govorio je o perspektivama IPC-a u funkciji znanosti i gospodarstva RH. Osobito je važno uspostaviti regulatorna tijela intermodalnog prijevoza te institut za razvoj, razvijati znanje, obrazovanje i korištenje ljudskih potencijala te projekte za realizaciju intermodalnog prijevoza. Također je važno zaustaviti negativne trendove u prijevozu i pretovarnim kapacitetima te provesti nadzor upravljanja državnom imovinom, napomenuo je. Hrvatska treba postati logistička platforma jugoistočne Europe u području intermodalnog prijevoza, istaknuo je Mlinarić dodavši kako IPC treba biti strateški partner Vladi u implementaciji te koncepcije i pridonijeti tome da se Hrvatska pozicionira u ovom dijelu Europe, a i nametnuti se Europskoj uniji da kao mala zemlja s jasnim ciljevima Hrvatska postane kvalitetniji sugovornik na razini EU-a.

U drugom dijelu Foruma održane su dvije panel-rasprave pod zajedničkim nazivom „Uloga, odgovornost i zadaci u transformaciji hrvatskog prometnog sustava u globalno intermodalno čvorište“ u kojima je predstavljena Strategija prometnog razvoja RH (2014.–2030.), a razmotren je i prometni sustav godinu dana nakon ulaska Hrvatske u EU, o čemu su govorili predsjednici uprava željezničarskih tvrtki, luka Vukovar i Rijeka te željezničke industrije.

Idejni projekt brze gradske željeznice nije ni pokrenut, jer je HŽ pristupio dogradnji drugog kolosijeka kroz Rijeku

RIJEKA » Grad Rijeka je ove godine u proračunu osigurao 160.000 kuna za pokretanje idejnog projekta za postavljanje brze gradske željeznice. No, ta sredstva ipak nisu potrošena, jer projekt nije pokrenut. Razlog tomu jest, kako navodi pročelnik Odjela gradske uprave za urbanizam Srđan Škunca, to što je Grad Rijeka u međuvremenu uključen u izradu jednog drugog projekta, a riječ je o izradi idejnog rješenja rekonstrukcije željezničke pruge Škrljevo-Matulji-Šapjane s dogradnjom drugog kolosijeka, koji će djelom zahvatiti i temu postavljanja brze gradske željeznice.

U okviru tog projekta već su definirane mikrolokacije svih postaja brze gradske željeznice predviđenih GUP-om Grada Rijeke. Glavni nositelj rekonstrukcije željezničke pruge Škrljevo-Matulji-Šapjane su Hrvatske željeznice.

– Istim projektom su utvrđene i tehničke osobine i razina opremljenosti tih postaja za odvijanje prometa putnika gradskom željeznicom te mogućnosti pristupa na svaku od planiranih postaja. Budući da spomenuti projekt mora proći još određene revizije, nakon dobivanja potrebnih suglasnosti nastavit će se rad na njegovoj daljnjoj realizaciji, navodi Škunca.

Trasa brze željeznice stara je riječka priča, svojevrsni »nadzemni« riječki metro, a poznata je iz prostornog plana donesenog još 2003. godine, odnosno GUP-a donesenog 2007.

– Dakle, brza gradska željeznica prometovat će postojećom željezničkom prugom kroz Grad Rijeku. S time da se ista ta pruga mora dograditi drugim kolosijekom kako bi se omogućilo uredno prometovanje teretnih i putničkih vlakova te same brze gradske željeznice unutar intervala prihvatljivog korisnicima, a to bi bilo svakih 15 do 20 minuta, saznajemo od Grada Rijeke.
Autor: Ljiljana Hlača Novi list
Foto: S. DRECHSLER

Projekt je izuzetno važan za podizanje efikasnosti željeznice, koja je sada svojevrsno usko grlo na riječkom prometnom pravcu kad je riječ o prometu kontejnera. Završetak radova do kraja 2016. godine

RIJEKA U rekonstrukciju željezničke stanice Rijeka-Brajdica planira se investirati oko 24 milijuna eura, a taj projekt bit će izuzetno važan za podizanje efikasnosti usluge i kapaciteta željeznice, koja u ovom trenutku predstavlja svojevrsno usko grlo na riječkom prometnom pravcu kad je riječ o prometu kontejnera.

U ovom trenutku traje projektiranje na kojem radi Željezničko projektno društvo (ŽPD), te se u prvom kvartalu naredne godine očekuje ishodovanje građevinske dozvole nakon čega bi sredinom iduće godine trebala započeti gradnja novog kolodvora.

Cijeli posao trebao bi potrajati godinu i pol dana, što znači da bi novi teretni kolodvor kod Brajdice trebao biti uređen do kraja 2016. godine. U narednih nekoliko godina planira se i uređenje drugog riječkog teretnog kolodvora, koji će se također aplicirati prema EU fondovima, a trebao bi biti uređen na području Mlake u neposrednoj blizini pomorskog terminala na Zagrebačkoj obali.

Financiranje investicije na Brajdici zajednički odrađuju Lučka uprava Rijeka, koja tu ima i najveći udio, te HŽ Infrastruktura i tvrtka Jadranska vrata.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak ističe da je strateškim dokumentima određeno da željeznica mora biti sposobna prevesti 60 posto tereta od maksimalnog kapaciteta Brajdice, što znači da bi prugom trebalo ići 360.000 TEU-a u trenutku kad se dosegne maksimalni kapacitet Brajdice od 600.000 TEU-a.
Proširenje tunela

– Izgradnja novog intermodalnog terminala uključuje i proširenje postojećeg tunela za potrebe ranžiranja vlakova, a najvažniji cilj je omogućiti brz i efikasan prekrcaj vagona na prostoru kontejnerskog terminala Brajdica uz primjenu najsuvremenije tehnologije. Troškovi projektiranja financiraju se dijelom iz kredita Svjetske banke, a dijelom iz EU fondova. Isti model primjenit ćemo i kod troškova same izgradnje, koja mora biti kvalitetno organizirana kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ometalo normalno funkcioniranje terminala, ističe Mezak.

Voditelj prodaje iz tvrtke Jadranska vrata Žarko Acinger pojašnjava da je u pripremi izgradnja dodatnog industrijskog kolosijeka na koncesioniranom području Jadranskih vrata kako bi se omogućilo što kvalitetnije servisiranje tereta na željeznici u vrijeme dok rekonstrukcija ostatka kolodvora Brajdica bude u tijeku.

– Dogovoreno je s Lučkom upravom da uredimo kolosjek broj 14. i na realizaciji projekta radimo u nastojanju da bude gotov u naredna tri do četiri mjeseca. Riječ je o alternativnom rješenju za formiranje kontejnerskih vlakova, a kolosjek bi trebao biti dovoljnog kapaciteta da premostimo naredno razdoblje i izbjegnemo negativni utjecaj na odvijanje prometa. No, svakako će biti izuzetno važna i neophodna koordinacija Lučke uprave, HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i Jadranskih vrata kako kapacitet terminala ne bi bio limitiran, ističe Acinger dodajući kako je i u takvim uvjetima moguće formirati nove i redovne kontejnerske blok vlakove, odnosno povećati broj kontejnera, koji se preko željeznice transportiraju na Brajdici.
Autor: Darko Pajić
Objavljeno: 22. listopada 2014.(nije friško al je dobro još uvijek)
arhiva Novog lista

U utorak 3. veljače, u sjedištu HŽ Infrastrukture u Zagrebu, u nazočnosti predstavnika naručitelja i ponuđača, održano je javno otvaranje ponuda koje su stigle na drugu fazu nadmetanja (ograničeni postupak javne nabave) za izvođenje radova na izgradnji nove pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno. Također, jučer, u ponedjeljak 2. veljače, održano je javno otvaranje ponuda koje su stigle na nadmetanje za nadzor nad gradnjom nove pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno. Time je završena faza prikupljanja ponuda za prvu gradnju nove pruge nakon gotovo 50 godina (posljednja nova pruga u Hrvatskoj, i to pruga Knin – Zadar, sagrađena je 1967. godine).
Na nadmetanje za izvođenje radova stigle su četiri, a za nadzor nad radovima tri ponude, i to pojedinačne ponude ili ponude konzorcija sastavljenih od domaćih i inozemnih tvrtki. Tijekom sljedećih mjeseci ponude će biti evaluirane, potom će biti odabrane one najpovoljnije, a na kraju će biti potpisani ugovori s izvođačima radova i nadzora.
S obzirom na to da je postupak nadmetanja u tijeku, nismo u mogućnosti pružiti informacije o tome tko se sve javio na nadmetanja. O tome ćemo moći govoriti tek nakon što bude završena evaluacija svih ponuda te odabrani izvođači. Procjenjujemo da bi to moglo biti krajem travnja. Nakon što s odabranim izvođačima budu potpisani ugovori za nadzor i radove, počet će i radovi na izgradnji nove pruge, a što se očekuje tijekom svibnja ove godine.
To koliko će cijeli projekt koštati bit će poznato nakon što bude odabran izvođač radova. Za sada možemo reći da procijenjena vrijednost radova na izgradnji nove pruge iznosi 30,7 milijuna eura (230,2 milijuna kuna), a nadzora nad radovima 1,5 milijuna eura (11,2 milijuna kuna). Očekuje se da će 85 posto potrebnih sredstava biti financirano iz EU-ovih fondova, a 15 posto iz proračuna RH. Potvrda o tome očekuje se tijekom godine.
Buduća pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno bit će 12,2 km duga jednokolosiječna, neelektrificirana pruga, važna za lokalni prijevoz jer će znatno skratiti vrijeme putovanja između Zagreba i bjelovarskoga regionalnoga centra. Na taj će se način izići u susret potrebama putnika iz te regije koji svakodnevno zbog posla i školovanja putuju prema Zagrebu i iz njega.
Izvor: HŽ Infra - vlakovi.com

HŽ Infrastruktura izgradnjom nove pruge dodatno povezuje Zagreb i Bjelovar
• Potpisan ugovor o izgradnji nove jednokolosiječne pruge na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno
• Vrijednost projekta je 203,4 milijuna kuna
• Projekt se s 85 posto sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj
ZAGREB – U središnjici HŽ Infrastrukture 26. kolovoza 2015. potpisan je ugovor o izgradnji nove jednokolosiječne neelektrificirane željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno duljine 12,2 km. Vrijednost ovoga projekta iznosi 203,4 milijuna kuna, a projekt obuhvaća izvedbu i nadzor radova na izgradnji nove pruge. Temeljem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji su u lipnju 2015. potpisali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastruktura projekt se s 85 posto sufinancira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto bit će financirano nacionalnim sredstvima.
Početak radova planiran je za jesen 2015., a svi radovi trebali bi biti dovršeni do kraja 2017.
Ugovor o izvođenju radova HŽ Infrastruktura potpisala je sa zajednicom ponuditelja koju čine španjolska Comsa i njemački Wiebe, dok je ugovor za provođenje nadzora nad radovima potpisan sa zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke SGS Adriatica i Investinženjering te švicarski SGS.
Svečanost potpisivanja svojom nazočnošću uveličali su predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić te ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.
Predsjednik Vlade Milanović se u svom obraćanju okupljenima osvrnuo na komparativne ekološke prednosti željeznice u odnosu na cestovni prijevoz: „Opsjednutost automobilom ima svoju ekološku cijenu jer za svaki kilometar prijeđen automobilom, emisija ugljičnog dioksida je mnogo veća nego ona na željeznici. Ekologija i zaštita okoliša globalno su pitanje i tu nema granica. Mi u Hrvatskoj o tome moramo početi aktivno razmišljati, biti toga svjesni i tako živjeti. Za više desetaka tisuća stanovnika Bjelovara i okolice nije svejedno putuju li vlakom sat i 50 minuta ili sat vremena. Mi smo mala zemlja, rijetko naseljena, s koncentracijom stanovništva u nekoliko centara i nije realno očekivati da ljudi u velikim brojevima putuju iz Zagreba u Split željeznicom, pa ni u Rijeku, ali u gradove oko Zagreba da. Zato svaka čast na dobro odrađenom poslu. Idu i drugi projekti, tu su, samo što nisu, konkretno Dugo Selo – Križevci, dakle puno veće investicije. I ovih 30 milijuna eura koji se ulažu u ovih 12,5 kilometara pruge možda nisu najveća investicija u Hrvatskoj, ali su simobolički jako važne. Želim da budete uspješni u otkupu čestica, da budete dobri pregovarači, ali efikasni pregovarači, da posao bude završen u roku, a u kompetentnost i profesionalnost izvođača ne sumnjam.“
U ime HŽ Infrastrukture ugovore je potpisala predsjednica Uprave Renata Suša, koja je pritom istaknula: „Iznimno smo zadovoljni zaključenjem ovih ugovora i s nestrpljenjem očekujemo skorašnji početak radova. Izgradnja nove pruge omogućit će brže i kvalitetnije dnevne migracije prigradskim vlakovima, a putovanje od Bjelovara do Zagreba, koje sada traje otprilike 105 minuta, nakon izgradnje trajat će približno 60 minuta.
Osim nove pruge za nešto više od dvije godine dobit ćemo tri potpuno nova željeznička stajališta s nadstrešnicama i parkiralištima te obnovljenu zgradu stajališta Gradec i željezničkoga kolodvora Sveti Ivan Žabno, uz rekonstrukciju same kolodvorske zgrade.“
Ovom prigodom resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić naglašava kako je ova Vlada kao jedan od svojih prioriteta u prometnoj politici postavila razvoj željezničkog sektora kroz ulaganja u infrastrukturu i obnovu voznog parka nacionalnog prijevoznika. ”Logično je da se kao glavni izvor financiranja koriste upravo sredstva Europske unije iz kojih je Hrvatskoj za ulaganja u željeznice na raspolaganju 7,5 milijardi kuna. Danas, nakon gotovo 50 godina, gradimo nove kilometre pruge s ciljem bržeg povezivanja triju županija, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Zagrebačke, s gradom Zagrebom. HŽ Infrastruktura je kao jedan od najvećih korisnika europskih sredstava dosad uspješno realizirala projekte u vrijednosti od gotovo milijardu kuna. Otvoren je natječaj za veliku investiciju Dugo Selo ‒ Križevci u vrijednosti 1,5 milijardu kuna, a u pripremi su i natječaji za investicije u pruge Vinkovci – Vukovar i Zaprešić – Zabok. Svi ti projekti imaju višestruku korist za naše građane, a njima omogućujemo i bolje usluge za naše gospodarstvo jer ovakve investicije potiču otvaranje novih radnih mjesta“, poručuje resorni ministar.
U ime izvođača radova konzorcija Comsa Wiebe nazočnima se obratio predsjednik Uprave tvrtke Comsa José Miarnau Montserrat: „U ime zajednice ponuditelja Comsa Wiebe želio bih zahvaliti što ste nam dali priliku da sudjelujemo u razvoju željezničke mreže u Hrvatskoj. Željeznička infrastruktura ključna je za rast svake zemlje jer pridonosi povećanju broja relacija te istodobno skraćuje udaljenosti između odredišta.
Izgradnja nove željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno znači početak budućih projekata koji će zasigurno poboljšati i razviti željezničku mrežu u Hrvatskoj usklađujući je s ostalom infrastrukturom u zemlji.
Sa svojim velikim međunarodnim iskustvom Comsa i Wiebe čvrsto su predani cilju da u svakom poslu koji rade isporuče kvalitetu i najbolju infrastrukturu.
Uvjeren sam da će ovaj projekt biti početak duge i uspješne suradnje s hrvatskim institucijama.
Ovom bih prilikom također želio reći da cijenim povjerenje koje nam je HŽ Infrastruktura ukazala time što je ovaj ugovor dodijelila zajednici ponuditelja Comsa Wiebe. Odlučni smo u tome da nastavimo sudjelovati u budućim projektima u Hrvatskoj.“
Zamjenik direktora tvrtke SGS Adriatica d.o.o Drago Goić obratio se u ime konzorcija nadzora radova: “Željeli bismo zahvaliti HŽ Infrastrukturi što je odabrala zajednicu ponuditelja SGS – Investinženjering kao partnera za ovaj važan projekt. Velika nam je čast što ovom projektu možemo doprinijeti svojom stručnošću u nadzoru gradnje i što smo dio konzultantskog tima klijenta.
Mi u SGS-u, koji je svjetski predvodnik u području usluga tehničkog pregleda, verifikacija, ispitivanja i certificiranja, vjerujemo da će zajednica ponuditelja koja objedinjuje međunarodna i domaća znanja osigurati da se ciljevi projekta ostvare i da se projekt izvrši na zadovoljstvo klijenta.
Nadamo se da ćemo sudjelovanjem u ovome važnom željezničkom projektu postaviti temelje za buduće projekte i dugoročnu suradnju.
Još jednom vam zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i sigurni smo da ćemo to povjerenje opravdati našom predanošću i ozbiljnim radom.“
Izvor: HŽ Infra / vlakovi.com

/i tako se gospoda slikaju....mogli su se slikati na Riječkom kolodvoru ili u auli Matuljskog /

Pleternica: Radove na obnovi pruge Pleternica – Čaglin obišao je jučer u društvu čelnika Hrvatskih željeznica saborski zastupnik Zdravko Ronko. Kako kaže, Vlada Jadranke Kosor donijela je 2010. godine odluku da se privremeno ukine pruga Pleternica – Čaglin – Našice.
„Prugu nije trebalo zatvarati jer je pokazala svoju opravdanost, ali neki moćni političari su tada kumovali zatvaranju pruge. Građani ovog kraja su tražili da se ponovno uspostavi promet, mnogi su ih odbili primiti, a ja sam ih kao tadašnji gradonačelnik prihvatio i obećao da ćemo se boriti da se ta pruga ponovno uspostavi“, rekao je Ronko.
Dolaskom Vlade Zorana Milanovića uspjelo se dogovoriti obnovu pruge Velika-Požega, koja je također bila pred zatvaranjem i krenulo se u dogovore oko obnove pruge Pleternica – Čaglin – Našice.
„Morali smo imati poticaj za HŽ da krenu to raditi, tako da lokalna razina iskaže zainteresiranost, pa je Grad Požega simbolički sudjelovao u troškovima. Od 150 milijuna kuna, koliko bi trebala biti adaptacija ove cjelokupne pruge, mi smo kao Grad Požega ugovorili 750 tisuća“, dodao je Ronko.
Promjenom vlasti u Požegi 2013. godine, novi gradonačelnik je raskinuo ugovor i HŽ je prekinuo započete radove u koje su do tada uložili oko 19 milijuna kuna.
„Prekid je trajao godinu dana, a ja sam „lobirao i visio“ u HŽ-u i Ministarstvu prometa da se to nastavi. U lipnju su radovi nastavljeni i pruga bi trebala biti gotova do studenog, a možda bude i prije roka gotovo“.
Ronko je zadovoljan zbog nastojanja, jer to ide u korist građana jedne od najnerazvijenijih općina ne samo naše županije nego i cijele Istočne Hrvatske.
„Nastojat ćemo iznaći način da se iduće godine nastavi pruga Čaglin-Našice, koja je zahtjevnija i traži veće napore i finacijska sredstva. Nadam se da ćemo ponovno uspostaviti „prugu-heroj“ Domovinskog rata, jedinu vezu istoka s ostatkom Hrvatske“, rekao je Ronko te istaknuo da obnove ne bi bilo da pozitivan stav nije dao HŽ putnički promet, koji će odmah po završetku obnove pruge uspostaviti i putnički promet na relaciji Pleternica – Čaglin.
Preneseno sa: Radio Valis Aurea (vlakovi.com)

Šest ponuda stiglo je na natječaj za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo - Križevci, priopćeno je u ponedjeljak iz HŽ Infrastrukture
"Nadmetanje je provedeno transparentno što je rezultiralo znatnim brojem ponuditelja. Ukupno je pristiglo šest ponuda koje će biti evaluirane u najkraćem vremenskom razdoblju, a nakon odabira najpovoljnije ponude slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova", navodi se u priopćenju, u kojem se ne navode imena ponuđača.

Ponude su otvorene danas, a sam je natječaj bio raspisan početkom srpnja ove godine. Riječ je o drugom natječaju za radove na pruzi Dugo Selo - Križevci jer je sredinom ožujka HŽ Infrastruktura poništila prvi natječaj za građevinske radove na toj pruzi, navodeći tada kao razlog nezadovoljavajuće ponude pristigle na natječaj.

Iz HŽ Infrastrukture u današnjem priopćenju podsjećaju kako je procijenjena vrijednost radova 1,28 milijardi kuna, dok ukupna vrijednost projekta, koja osim radova obuhvaća i troškove nadzora, rješavanja imovinsko-pravnih poslova te nepredviđenih radova, iznosi 1,52 milijarde kuna ili 198 milijuna eura.

Radovi bi trebali krenuti početkom 2016., a završetak je planiran u rujnu 2019. godine, kaže se u priopćenju te ističe da je riječ o strateškom projektu od javnog značaja i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u Hrvatskoj koji sufinancira EU.

Dodaje se kako je javno nadmetanje za nadzor nad radovima već provedeno, a veći dio sredstava osiguran je odlukom Europske komisije s kraja 2014. godine. Na temelju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji su u lipnju ove godine potpisali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i HŽ Infrastruktura potvrđeno je da će se projekt sufinancirati s 85 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a preostalih 15 posto bit će financirano nacionalnim sredstvima, kaže se u priopćenju.

Planirane aktivnosti u sklopu projekta, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj dionici dužine 38,2 kilometra, uključuju izgradnju šest mostova od kojih dva cestovna i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika te druge radove.

Očekuje se da će se završetkom projekta znatno skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca, i to s 30 na 18 minuta, navode iz HŽ Infrastrukture.

tportal.hr/Hina

Na sjednici održanoj 24. rujna Vlada RH prihvatila je Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Riječ je o temeljnom dokumentu koji određuje prioritete razvoja, izgradnje, osuvremenjivanja, obnove i održavanja funkcionalnosti željezničkoga infrastrukturnog sustava, a u skladu je s važećom Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2030.
Željeznička infrastruktura ulazi u novo razdoblje u kojem je neophodno pokrenuti ciklus ulaganja, koji će omogućiti ostvarivanje strateških ciljeva razvitka željezničke infrastrukture.
Planirani ciljevi i učinci u poboljšanju ili održavanju razine funkcionalnosti željezničke infrastrukture mogu se postići ulaganjima u održavanje funkcionalnosti i propisanih uvjeta za siguran tijek prometa, obnovu i osuvremenjivanje dotrajale željezničke infrastrukture, dogradnju, rekonstrukciju i adaptaciju postojeće željezničke infrastrukture i izgradnju nove željezničke infrastrukture.
Struktura predloženih ulaganja u željezničku infrastrukturu Republike Hrvatske temelji se na podjeli tehnološko-logističkih modula u funkciji teretnog i putničkog prijevoza. Dinamika predloženih ulaganja osigurat će kvalitetnu i raspoloživu željezničku infrastrukturu, ponajprije na najvažnijim dijelovima željezničke infrastrukturne mreže, a koju zahtjeva prometna potražnja u pojedinim segmentima usluga.
U razdoblju od 2016. do 2020. glavni izvori financiranja Nacionalnog programa bit će državni proračun, fondovi Europske unije i sredstva Svjetske banke. Ukupna potencijalno raspoloživa sredstva kreću se oko 17,2 milijarde kuna pri čemu je 7,45 milijardi kuna (43,3 posto) osigurano u državnom proračunu, 7,17 milijardi kuna (44,85 posto) iz EU-ovih fondova, 1,19 milijardi kuna (6,9 posto) iz prihoda od prodaje, 674,3 milijuna kuna (3,9 posto) iz ostalih poslovnih prihoda te 174,4 milijuna kuna (1 posto) iz sredstava Svjetske banke.
Od ukupnog iznosa u 2016. planira se utrošiti 2,46 milijardi kuna, u 2017. godini 3,47 milijardi kuna, u 2018. godini 3,45 milijardi kuna, u 2019. godini 3,67 milijardi kuna i u 2020. godini 4,14 milijardi kuna.
Izvor: HŽ Infra/vlakovi.com

5 godina je već prošlo...

PLETERNICA - Tijekom radnog posjeta Požeško-slavonskoj županiji u ponedjeljak 26. listopada ministar Siniša Hajdaš Dončić provozao se u pratnji predsjednice Uprave HŽ Infrastrukture Renate Suše, člana Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Vukovića, predsjednika Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražena Ratkovića te predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora Zdravka Ronka dionicom obnovljene željezničke pruge Pleternica – Čaglin – Našice, koja će 2. studenoga biti otvorena za redoviti putnički prijevoz. Od tada će tom prugom dnevno voziti šest vlakova.

Radovi na obnovi spomenute dionice duljine oko 17 km započeli su u svibnju 2013., i to od kolodvora Pleternice prema kolodvoru Čaglin, a ukupna vrijednost radova i materijala iznosi oko 32 milijuna kuna. U iduće dvije godine planirana je obnova dionice i od Čaglina do Našica, što je ulaganje vrijednosti oko 18 milijuna kuna.

Ministar je tijekom posjeta naglasio kako su, osim glavnih pravaca koji se sufinanciraju novcem EU-a, i lokalne odnosno regionalne pruge vrlo važne za svakodnevnu komunikaciju ljudi i robe.

- Nadam se da će ju stanovnici ove regije svakodnevno koristiti. Naime, država osigurava pola milijarde kuna za subvenciju željezničkog prometa. Trend je u Europi povećanje broja ljudi koji koriste željeznicu kao najbolju i najekološkiju vrstu prijevoza - dodao je Hajdaš Dončić.

Revitalizacija pruge od velike je važnosti za lokalnu zajednicu jer će se time omogućiti veća mobilnost građana, ponajprije dnevne migracije i putovanja do većih slavonskih gradova poput Osijeka. Također, obnova kompletne dionice do Našica važna je i zbog razvoja gospodarstva jer se time otvaraju veće mogućnosti za teretni prijevoz prema Našicama.

Zbog loših tehničkih parametara dionica Pleternica – Čaglin bila je zatvorena od 2010. godine. O radovima na obnovi Suša je kazala:
- U ovom prvom dijelu od Pleternice do Čaglina, u prvih devet kilometara ugrađen je novi materijal, a u ostalih osam kilometara upotrijebili smo materijal dobiven tijekom remonta magistralne pruge Okučani – Novska. Cilj je maksimalno iskoristiti sve što imamo na raspolaganju, tako podizati sigurnosnu razinu pruga i pri tom zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva.

Od 2. studenoga 2015. pruga će biti otvorena za promet putničkih vlakova, koji će od stupanja na snagu novoga voznog reda u prosincu moći voziti i brzinom do 80 km/h. O tome je Ratković rekao:
- Današnjim posebnim vlakom između Pleternice i Čaglina praktički smo otvorili prugu za promet. Na dionici između Pleternice i Našica i dalje ćemo voziti autobuse, pa će ovih šest vlakova biti dodatna usluga.

http://www.hzinfra.hr/pruga-pleternica-caglin

Kako to misliš 5 godina, od svibnja 2013 je do sada prošlo 2,5?

borna je napisao/la:Kako to misliš 5 godina, od svibnja 2013 je do sada prošlo 2,5?

Pruga je službeno ukinuta 5.5.2010.

Hvala, ja sam gledao samo na početak radova (a ne zatvor pruge)

borna je napisao/la:Hvala, ja sam gledao samo na početak radova (a ne zatvor pruge)

Da... to je i tužno. Ne samo što je zatvorena, nego što je trebalo 2 ipo godine da počne obnova, te 2 ipo godine da trećina posla bude gotova...

ČAGLIN – Napokon je, kako je to već bilo i najavljivano, nakon dugih pet godina prometno-željezničke izolacije, “uplovio” vlak u Čaglin iz pravca Pleternice. Na “revijalnu” vožnju vlakom iz Pleternice prema Čaglinu, vlakom koji je vozio na obnovljenim tračnicama, danas se točno u 11 sati zaputio resorni ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić, sa suradnicima, čelnici HŽ-a infrastrukture i putničkog prijevoza s kojima je bio i najveći zagovornik za obnovu i puštanje u promet te pruge, koliko god to htjeli neki priznati ili ne, Zdravko Ronko.
Redovite linije trebale bi krenuti prema utvrđenom voznom redu 2.studenog.
-Putovao sam godinama ovom prugom. Prije sam živio u selu Malom Bilaču a danas živim u Pleternici. Imam imanje u Malom Bilaču i često idem tamo, do sada sam išao traktorom ili biciklom a sad ću ići vlakom. Presretan sam jer sam puno vezan za vožnju vlakom. Prije nije bilo autobusa kao danas, al mi stariji smo naučili na vlak. Zadnji puta sm išao ovom prugom prije pet godina, taj dan kada je i zatvorena ta pruga koja je bila u jako lošem stanju. Ovo je sad super, baš sam presretan jer ja sam ipak išao vlakom i kad sam išao u školu od petog do osmog razreda – rekao nam je Ivan Karkjaković iz Pleternice s kojim smo razgovarali dok smo putovali vlakom iz Pleternice prema Čaglinu koji ima želju provesti se prugom i dalje prema Našicama kojom je također često putovao kada je išao prema Osijeku.
Zadovoljstvo nije skrivao niti ministar Siniša Hajdaš Dončić koji je uvjeren da će ponovno otvaranje pruge doprinijeti razvoju čaglinskog kraja ali i drugih dijelova Slavonije.
-Nastavit ćemo dalje s obnovom pruge do Našica. Ovo je treća lokalna pruga koju smo obnovili ove godine. Lokalne i regionalne pruge važne su za svakodnevnu komunikaciju ljudi i robe, a za ovu se prugu nadam da će ju koristiti ljudi iz ovih krajeva. Što se tiče financijakih sredstava država osigurava pola milijarde kuna za subvenciju željezničkog prometa. Inače trend u Europi je pa i u svijetu da se što više koristi željeznica koja je najbolji i ekološki prijevoz – istakao je ministar Siniša Hajdaš Dončić.
Mnogo je bilo prijepora oko već dogovorenih radova na obnovi pruge, o čemu je također bilo tekstova u tom pravcu. Bitno je za istaći kako je ukupna vrijednost na dionici od 17 kilometara 32 milijuna kuna, a radovi su počeli još u svibnju 2013. koji su se intenzivirali ove godine.
-Zna se dobro tko je 2010. godine ukinuo prugu. HDZ. Zna se i zašto su ju ukinuli i tko je to potaknuo. Onaj tko se dodvoravao novoj gospodarici i novom gospodaru. Građani ovog kraja, Čaglina i šire okolice, najzaostalijem dijelu naše županije, protestirali su. Obilazili su mnoge političare i tražili da se promet prugom ne zaustavlja, ali nije vrijedilo. Bili su i kod mene i 2010. i tada sam im rekao “Ili će pruge biti ili mene u Saboru neće biti”. Ja ću vjerojatno biti u Saboru, a pruga je tu – rekao je Zdravko Ronko.
Predsjednica Uprave HŽ infrastrukture Renata Suša rekla nam je u razgovoru da se planira do 2018. godine uložiti dodatnih 18 milijuna kuna u izgradnju željezničke infrastrukture iz kojeg je razloga za očekivati da Čaglin neće biti u tolikoj mjeri prometno izoliran.
Izvor: pozega.eu/vlakovi.com

U sklopu radnog posjeta Koprivničko-križevačkoj županiji ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić je u pratnji predsjednice Uprave HŽ Infrastrukture Renate Suše, člana Uprave Željka Kopčića i gradonačelnice Koprivnice Vesne Želježnjak, među ostalim, obišao i radove na obnovi dionice željezničke pruge Koprivnica – Botovo – državna granica duge 14,3 kilometra, čija ugovorena vrijednost radova iznosi oko 116 milijuna kuna.
Ministar Hajdaš Dončić istaknuo je da bi do 2020. trebala biti dovršena kompletna dvokolosiječna pruga od graničnog prijelaza Botovo do Zagreba:
– Svi ti projekti su u visokoj fazi projektiranja. Godine 2016. očekuje se završetak projektiranja dionice od Križevaca do Botova, nakon čega slijedi izvođenje radova pa će do 2020. taj prometni pravac biti konkurentan. To je ono za što Hrvatska ima milijardu i 200 milijuna eura i većina će tog novca ići u ovaj pravac.
Radove koji su izvedeni u sklopu remonta dionice Koprivnica – Botovo – državna granica predstavila je predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša.
– Završetak radova očekuje se 30. studenoga ove godine. Do sada je realizirano 92 % ukupne investicije vrijednosti 116 milijuna kuna. Digli smo brzinu na sto kilometara na sat, a konačna će brzina biti 140 km/h. Ovo je jedna od naših najvažnijih dionica te stoga nastavljamo intenzivno razvijati, raditi i investirati – poručila je Suša.
Izvor: HŽ Infrastruktura d.o.o./vlakovi.com
(obje vijesti su iz ponedjeljka op.ur.)

VINKOVCI – Tijekom trodnevnog posjeta Republici Hrvatskoj, Delegacija Odbora za transport i turizam Europskog parlamenta posjetila je u srijedu 4. studenoga željezničko čvorište Vinkovci. Svrha susreta delegacije Odbora i zastupnika u Europskom parlamentu s predstavnicima HŽ Infrastrukture bila je upoznavanje delegacije s projektima i pripremama projekata za apliciranje za sredstva iz fondova EU-a te s važnosti projekata za prometnu povezanost RH. Tijekom radnog sastanka Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture i suradnici upoznali su Michaela Cramera, predsjednika Odbora i delegaciju s infrastrukturnim projektima sufinanciranima iz fondova Europske unije te projektima koji su pri završetku pripremne projektne dokumentacije.
– Ono što je važno istaknuti jest činjenica da završavamo projektnu dokumentaciju za nadogradnju i elektrifikaciju dionice Vinkovci – Vukovar te dionice Zaprešić – Zabok. Početak radova planiran je tijekom 2016. godine, a vrijednost investicije projekta Vinkovci – Vukovar iznosi 55 milijuna eura. U pripremi je i dionica Dugo Selo – Novska, jedan od najzahtijevnijh investicijskih projekata, vrijednosti izgradnje u iznosu 600 milijuna eura, istaknula je Suša.
Predsjednik Odbora za transport i turizam Europskog parlamenta Michael Cramer istaknuo je kako je željeznica važna za prometno povezivanje, a daljnja ulaganja u željezničku infrastrukturu pridonijet će većem korištenju vlaka, kao ekološki najprihvatljivijeg oblika prijevoza.
Sanja Vučić, rukovoditeljica Službe za fondove EU, prezentirala je delegaciji projekte dionica na mreži prometnih koridora na kojima uskoro trebaju započeti radovi te oko 20 projekta željezničkih infrastrukturnih dionica koji su u pripremi za odobravanje sufinanciranja iz fondova EU-a. Željko Dabić, glavni inženjer za kolosiječnu konstrukciju i voditelj projektnog tima koji je koordinirao obnovu dionice Vinkovci – Tovarnik – državna granica, prezentirao je delegaciji prvi projekt sufinanciran iz pretpristupnih fondova ISPA, namijenjenih modernizaciji te dionice.
Delegacija je obišla prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustav koji je u sklopu modernizacije te dionice također sufinanciran iz fondova EU-a. Za kraj radnog posjeta željezničkom čvorištu Vinkovci razgledom muzejskih eksponata izloženih u kolodvoru Vinkovci delegacija je upoznata i s dugom željezničkom tradicijom na vinkovačkom području.
Izvor: HŽI /vlakovi.com

Gdje je zapelo s nizinskom prugom do Rijeke?

Izgradnja pruge od Botova do Rijeke, što uključuje i tzv. nizinsku prugu, navodno je jedan od većih projekata buduće Vlade Tihomira Oreškovića. U javnosti se o izgradnji te pruge govori kao o projektu koji ponovno treba pokrenuti nakon višegodišnjeg zastoja u vrijeme Milanovićeve Vlade. No, zapravo je riječ o projektu koji je u tijeku i u različitim fazama realizacije. Sve je pokrenuto još 2007. godine, kada je tadašnja HDZ-ova Vlada krenula u projekt. Odnosio se na izgradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke vrijednu 8 milijardi kuna. Od Instituta građevinarstva Hrvatske naručena je izrada projektne dokumentacije. Ideja je bila da se cijela pruga izgradi u pet godina. No, sve je ostalo samo na lijepim željama. Novca u državnom proračunu za tako velik projekt više nije bilo i projekt je zaboravljen. Milanovićeva ga je Vlada preuzela i odlučila većinu pruge od Botova do Rijeke u dužini od 390 kilometara financirati novcem iz Europske unije.

Žalba izvođača
U ovom trenutku uspješno su odrađeni pregovori s Bruxellesom oko izgradnje drugog kolosijeka pruge od Dugog Sela do Križevaca. Iz EU fondova će biti plaćeno 85 posto vrijednosti projekta. Posao vrijedan 1,239 milijardi kuna dobio je domaći konzorcij, a sada sve ovisi o odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koja treba odlučiti o žalbi na izbor izvođača.

Kad je riječ o nizinskoj pruzi, tu je stvar puno kompliciranija. Konzultanti Europske komisije odbacili su projekt koji je napravljen u vrijeme HDZ-ove Vlade ustvrdivši da je on potpuno neisplativ. Uključivao je izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac te izgradnju potpuno nove pruge od Karlovca do Rijeke. Iz Bruxellesa su rekli da to neće sufinancirati te su u HŽ Infrastrukturi kao nositelju projekta krenuli u preprojektiranje. Prema novom projektu, izgradnja novog kolosijeka od Hrvatskog Leskovca do Karlovca stajala bi 250 milijuna eura, odnosno 100 milijuna manje nego u prethodnoj varijanti. Za ovu dionicu u tijeku je izrada projektne dokumentacije, a procjene su da bi sva dokumentacija za aplikaciju Europskoj komisiji za sufinanciranje trebala biti završena do sredine 2017. godine.

Neisplativa trasa
Na potezu od Goljaka do Skradnika prvotno je planirana izgradnja nove pruge, a vrijednost radova je procijenjena na 650 milijuna eura. Iz Europske komisije su i to proglasili neisplativim te se u ovom trenutku radi na traženju optimalne trase na tom dijelu. Taj dio obuhvaća izgradnju obilaznice Karlovca, rekonstrukciju postojeće pruge od Karlovca do Mostanja i izgradnju jednog kolosijeka od Mostanja do kolodvora Belaj, izgradnju nove dvokolosiječne pruge do Skradnika te spoj Skradnika i Josipdola i rekonstrukciju Josipdola. Potom slijedi izrazito zahtjevna dionica Oštarije - Škrljevo u dužini 114 kilometara.

Čeka se studija
Tek će se pristupiti izradi studije izvedivosti koja bi trebala pokazati optimalan način modernizacije te dionice pruge. Na tom dijelu projektantima probleme stvara i činjenica da je dio područja zahvaćen Naturom 2000. Dokumentacija se tek treba napraviti za dionicu Škrljevo - Rijeka - Jurdane. S obzirom na ovakvu situaciju s dokumentacijom, teško je očekivati da bi izgradnja na nizinskoj pruzi mogla početi u sljedećih godinu i pol. Od Zagreba prema Botovu stanje je malo drugačije. Osim na dionici Dugo Selo - Križevci, čije je sufinanciranje odobreno, uskoro bi trebala biti završena dokumentacija za sufinanciranje izgradnje drugog kolosijeka na dijelu Križevci - Koprivnica. Vrijednost radova je procijenjena na 275 milijuna eura.

Ukupna vrijednost izgradnje i rekonstrukcije pruge od mađarske granice do Rijeke procjenjuje se na 3,6 milijardi eura. Izgradnjom dvokolosiječne pruge na ovom pravcu omogućio bi se razvoj Luke Rijeka i podizanje njene konkurentnosti. No, s obzirom na situaciju s projektima, u ovom trenutku je zapravo nemoguće procijeniti kada bi ova pruga mogla biti završena.
jutarnji.hr

Mostogradnja je oduvijek bila posebno područje graditeljstva. Tako su i željeznički mostovi poseban, neizostavan, a često i nezaboravan dio željezničkih putova. No mostove, jednom kad su izgrađeni, treba održavati kako bi bili što trajniji te zadovoljavali zahtjeve funkcionalnosti i sigurnosti.

Na mreži hrvatskih pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura nalaze se 542 mosta. Budući da su posljednjih godina intenzivirana ulaganja u obnovu raznih dijelova naše infrastrukture, tako je u razdoblju od 2011. do danas u različite oblike obnove, ali i ojačavanje onih mostova koji su detektirani kao tzv. uska grla, uloženo više od 100 milijuna kuna. Najčešće su spominjani poznati Zeleni most (Hendrixov most) u Zagrebu i Ličanka kod Fužina, no popis je podugačak i sadrži gotovo 50 mostova.
Na riječkoj pruzi najveći zahvati izvedeni su na već spomenutome mostu Ličanka te na mostu Jelenski jarak kod Vrbovskog te im je na taj način povećana nosivost. Željeznički most Ličanka duljine 71 m smješten je oko 160 m ispred ulaza u kolodvor Fužine iz smjera Zagreba. Unatoč pojačanjima iz 1977. i 1993. most je po pitanju nosivosti bio tzv. usko grlo riječke pruge. Zato je tijekom 2013. i 2014. most u cijelosti obnovljen (nova rasponska konstrukcija, hidroizolacija čeliče kolosiječne ploče i bočnih limova korita, pojačani su upornjaci, ojačan je središnji stup mosta s temeljem, sagrađen je novi kolosijek na mostu itd.). Vrijednost radova iznosila je gotovo 20 milijuna kuna.
Radovi na rekonstrukciji mosta Jelenski jarak počeli su krajem 2013. Zbog dotrajalosti metalne konstrukcije mosta i lošeg stanja upornjaka i tla iza upornjaka bilo je neophodno ojačati postojeće temelje i upornjake te ugraditi novi armiranobetonski prednapeti most, što je stajalo gotovo 10 milijuna kuna. Na toj važnoj pruzi obnovljena je i antikorozivna zaštita na čeličnome mostu Suha Dobra u Ogulinu te je saniran most Viktor Lenac u samome gradu Rijeci. Na krajnjem sjeveru riječkoga prometnog pravca, dakle na granici s Republikom Mađarskom, u dva se navrata radilo na mostu Drava Botovo duljine 291 m, i to 2013. kad su zamijenjene tračnice i kolosiječni pribor te postavljene nove pješačke staze i konačno 2015. kada je ojačan i temelj stupa mosta. Samo u njegovu obnovu uloženu je više od četiri milijuna kuna.
Na Ličkoj pruzi, odnosno pruzi Oštarije – Knin – Split, u razdoblju između 2011. i 2014. pojačano se radilo na mostovima, i to u 2011. obnovljena je antikorozivna zaštita na metalnome mostu Butišnica (56 m), u 2012. na Dretulji kod Plaškoga (31 m), Mrežnici (41,2 m), Staroj Foši (55,6 m), potom u 2013. na Radljevcu (44 m) i Manitašu (21 m), a u 2014. na mostovima Krka (68,5 m) i Čikola (40 m). Da biste dobili sliku koliko stoje zahvati na mostovima, treba reći da je samo nova antikorozivna zaštita na spomenutim mostovima koštala više od pet milijuna kuna.
Na najjužnijem dijelu naše željezničke mreže, na pruzi Metković – Ploče u 2014. i početkom 2015. novu antikorozivnu zaštitu dobili su mostovi Crna rijeka, Rastoka, Kula Norinska (svi duljine oko 30 m) i Duvrat (16 m). Riječ je zahvatima vrijednima milijun i pol kuna.
Drugi važni pravac na koji je bio usmjeren dio aktivnosti na rješavanju pitanja mostova bio je koridor RH1, ponajprije pruga Novska – Tovarnik – državna granica. Na mostu Budainka u Slavonskom Brodu obnovljena je antikorozivna zaštita, a 2013. dva su manja mosta (kraći od 11 m) zbog smanjenja količine predviđenog protoka zamijenjena armirano-betonskim propustima (Mijur i Rinovica). Tijekom 2015. tri su mosta duljine od 11,5 do 15 m (Glogovica u Slavonskom Brodu, Kamenica kod Nove Kapele i Vrbova kod stajališta Vrbova) zamijenjeni novim armirano-betonskim mostovima te su time poboljšane njihove karakteristike za tijek prometa. Samo ta tri nova mosta investicija su vrjednija od 30 milijuna kuna.
Osim toga, 2012. na području Slavonije, na pruzi Pleternica – Velika, na dva mosta preko Orljave obnovljena je antikorozivna zaštita te su zamijenjeni dijelovi oštećeni korozijom. U 2014. na istoj su pruzi, na mostovima Orljavica i Dervišaga duljine 10 m ugrađene pješačke staze te su im podmazani ležaji. U manjem opsegu obnavljani su mostovi i na Dunavu, Karašici, Breznici i Vučici.
Na sjeverozapadu je Hrvatske 2013. obnovljena antikorozivna zaštita 50 metara dugoga mosta Bednja kod Ludbrega, potom je u 2014. na lokalnoj pruzi Varaždin – Golubovec obnovljeni stari čelični mosta Očura 4, a na pruzi Čakovec – Mursko Središte 130 m dug čelični most Mura. Vrlo veliki zahvat izveden je na dotrajalome mostu Konjska na lokalnoj pruzi Križevci – Bjelovar – Kloštar. Ondje je stari čelični most zamijenjen mostom od armiranog betona u obliku sanduka te je ujedno uređeno korito, što je stajalo 2,3 milijuna kuna.
Na karlovačkomw području, na pruzi Karlovac – Kamanje – državna granica, na Kupi su obnovljena dva prekrasna mosta, i to Zorkovac duljine 92 m i Bubnjarci duljine 82,45 m. Konstrukcija Zorkovca je pritom ojačana te mu je obnovljena antikorozivna zaštita, što je investicija vrijedna gotovo sedam milijuna kuna.
Osim Zelenog mosta (Hendrixova mosta) u Zagrebu, ljepotana hrvatske mostogradnje i građevine izuzetno važne za željeznički promet u zagrebačkome čvorištu, a o kojemu smoveć pisali, valja spomenuti kako je HŽ Infrastruktura vrlo otvorena i za inovacije i za primjenu novih tehnologija na mostovima pa tako sudjeluje i u znanstveno-istraživačkom projektu SMARTrail (Sustainable Maintenance and Analysis of Rail Transport Infrastructure), čiji je glavni cilj unapređenje metoda sanacije željezničke infrastrukture. Godine 2013. kao pilot-projekt (prvi u RH) u kojemu je izvedeno nekoliko različitih varijanti poboljšanih tehničkih rješenja tzv. prijelaznih područja između mostova i otvorenog dijela kolosijeka odabran je željeznički most Buna na sisačkoj pruzi. Važno je napomenuti da je cilj da se tehnička rješenja tog pilot-projekta primjenjuju i na europskim željeznicama.

Izvor: HŽ Infrastruktura d.o.o.

HŽ Infrastruktura donijet će novu odluku o odabiru izvođača radova na pruzi Dugo Selo – Križevci u roku od dva tjedna, priopćeno je iz te tvrtke. Podsjetimo, prije četiri dana Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) donijela je odluku o poništenju odabira izvođača radova na toj dionici. Riječ je o poslu vrijednom 1,5 milijardi kuna, od čega se 85 posto financira novcem iz Unijinih fondova, a temeljem najniže ponude posao je dobila hrvatska zajednica ponuditelja DIV-a, Dalekovoda i Zagreb Montaže

Međutim, na odluku o dodjeli posla hrvatskoj zajednici ponuditelja žalili su se drugoplasirani Swietelsky Baugesellschaft iz Austrije i trećeplasirana zajednica španjolskih ponuditelja Comsa iz Barcelone i Acciona Mantenimiento de Infraestructuras iz Madrida.

Osim što su se žalili na odluku da DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža dobiju posao, Španjolci su uložili žalbu na odluku o tome da Austrijanci budu drugoplasirani.

DKOM je prihvatio njihove žalbe i naložio HŽ Infrastrukturi da nadoknadi dvama ponuditeljima troškove žalbenog postupka u iznosu od po sto tisuća kuna. Detalje žalbi i rješenja DKOM-a možete pročitati ovdje.

'Rješenjem Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave odluka o odabiru izvođača radova vraćena je na ponovno odlučivanje. Nova odluka o odabiru izvođača radova, koju donosi povjerenstvo sastavljeno od ovlaštenih predstavnika naručitelja zaduženo za ocjenu ponuda, bit će donesena u roku od dva tjedna', odgovoreno je iz HŽ Infrastrukture.

Ističu da rješenje DKOM-a ne znači poništenje javnog nadmetanja za izvođača radova za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici željezničke pruge Dugo Selo – Križevci, nego da se ovime ponovno otvara postupak odabira izvođača radova.

'Nakon donošenja nove odluke o odabiru, a sukladno Zakonu o javnoj nabavi, slijedi rok mirovanja koji iznosi 15 dana od dana dostave odluke o odabiru. Protekom roka mirovanja, ukoliko ne pristigne nijedna žalba, odluka postaje izvršna. U slučaju žalbi o njima ponovno odlučuje DKOM', navode u HŽ Infrastrukturi.

Marko Borsky, odvjetnik koji je zastupao Španjolce, ističe kako su njegovi klijenti zadovoljni donesenom odlukom o poništenju odabira izvođača dok nisu u dijelu koji se odnosi na naknadu troškova žalbenog postupka u kojem su tražili 225 tisuća kuna, a dobili sto.

'Unatoč svemu, moji klijenti zadovoljni su rješenjem DKOM-a. Ukoliko HŽ Infrastruktura ne odluči poništiti natječaj, a mislim da bi to bilo logično s obzirom na rokove i činjenicu da se velik dio novca dobiva iz fondova EU-a, nadam se da će moji klijenti biti ti koji će dobiti posao', kazao je Borsky za tportal.

Ovo je već drugi put da je propao natječaj za dionicu Dugo Selo – Križevci. Prvi natječaj raspisan u ožujku 2015. poništen je zbog nezadovoljavajućih ponuda.

Posao koji je dobio hrvatski konzorcij proglašavan je poslom desetljeća za njih, ali hoće li to uistinu i biti, trebat će pričekati još petnaestak dana i vidjeti.

Na dionici dužine 38,2 kilometra predviđa se i gradnja novih šest mostova, od kojih dva cestovna, te rekonstrukcija sedam postojećih mostova, gradnja 11 novih nadvožnjaka, podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnja stabilnih postrojenja električne vuče, modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnja 25 kilometara servisnih cesta. Početak radova bio je predviđen za proljeće 2016., a završetak za jesen 2019.
/tportal.he/