Šveđani (HŽ 7122)

Vrijeme za servis, istovremeno jedan odlazi, drugi dolazi sa servisa, a na pulskoj pruzi ih je ukupno pet, četiri voze, jedan je rezerva.

HŽ 7122 025, Sežana 13.06.2017

Jedna strana mu je dosta očišćena od grafita,dok ova druga....

7122 019, Nugla, 17.06.2017.:

7122 027. Metlika, 31. 7. 2017.

Prava rijetkost je vidjeti čistog šveda.

Danas sam dočekao lijepi dan i pošao na kolodvor


Dočekao me lijepi bijeli Šved


Još ga nisu stigli pošarati

Ni ne mogu ga pošarati, jer ima antigrafitnu foliju

Šved na začelju vlaka 4001 za Zagreb.

03.04.2018. Šibenik

7122 006. Duga Resa, 19. 9. 2019.

Sved u prepoznatljivom istarskom "bojanju", Pula, 15.05.2020

Znamo (i znate) onu da slika govori više nego tisuću riječi. Puno je tu slika o Švedima, ali ona izreka nekako ne stoji. Fali tu riječi, fali...

Zaista, zašto se Šved zove Šved kad nije Šved? Zbunjeni? Radoznali? Eto, ne valja uvijek sve prihvaćati zdravo za gotovo. Ima tu forumaša koji znaju svaku zakovicu na svakom vozilu, ali im je nekako promaklo pronaći i uslikati tvorničku pločicu dotičnog vozila, takozvanog Šveda koji to nije.

O čemu se, zapravo, radi? I zašto ja pričam da Šved nije Šved? Pa, vidi se odmah. Nije visok, plav, vikinški tip.

Švedska je u Skandinaviji imala, glede željeznica, kasno paljenje. Tamo vrijeme željeznica počinje tek 1. rujna 1856. I to istovremeno na dvije neovisne pruge: Malmö - Lund i Göteborg - Jonsered. Da sad ne zanovijetam vikinškom željezničkom poviješću spomenut ću da i u nama po mnogo čemu uzoritoj Švedskoj, željeznici ne ide baš naj haj. Na najomiljenijoj pruzi, idealnoj za upoznavanje švedskih krajolika, od Östersunda do Kirune nema više redovnog putničkog prometa. Tek poneki izvanredni vlak. Neke švedske lokomotive prilično su zanimljive. Trodjelne su (dakle dvozglobne). Švedska Asea pionir je u proizvodnji tiristorski upravljanih elektrolokomotiva i te je sklopove lifrala širom svijeta (o tome bih trebao pisati u drugoj temi, o lokomotivi našeg kodnog naziva Asea, koja nije imala, poput njezinih švedskih sestri, tiristorski nego diodni ispravljač).

Za elektrotehnici nesklone pratitelje malo objašnjenje: dioda je poluvodički element koji propušta struju samo u jednom smjeru, pa tako izmjeničnu struju pretvara u istosmjernu. Dok dioda propušta u jednom smjeru sve što do nje dođe, tiristor je malo napredniji pa to propuštanje može u određenim trenucima prekinuti, čime se kombinacijom više tiristora dobiva određena komocija i bolja regulacija odn. upravljanje. Ako se pitate čemu izmjeničnu struju pretvarati u istosmjernu, odgovor bi se, da ne gnjavim ovdje i ne skrećem iz Švedske u internacionalizam, trebao naći u mojoj temi Kako voze lokomotive i druge priče koja se, nažalost, nije makla dalje od uvoda. Možda jednog dana... ako me dovoljno izvređate, a ja si to primim k srcu...

Elem, švedske su željeznice (kodna oznaka SJ) mnoge sporedne pruge stavile u mirovanje, odn. izvrstile ih. Time je, naravno, ograničeno područje djelovanja njihovog voznog parka.  Za one preostale pruge švedske su željeznice od 1979. do 1981. nabavile iz Italije (Fiat) 100 šinobusa tipa Y 1 i YF 1 koji su dosizali brzinu od 135 km/h. Konstrukcijska izvedba: (1A)(A1)dh. To valjda znate što znači. Znate (ako pratite forum) i da Pfaffa to označavanje živcira. Snaga 320 kW. Dužina preko odbojnika 24.400 mm (to su, valjda, šublerom mjerili). Masa 45 t. I to je Šved! Ne bih se čudio da ga tamo gore zovu Italiano.

Dakle, makar Šveda zovemo Šved, on nije Šved nego dijete s juga, do nas dolutalo nakon putešestvija i avantura na dalekom sjeveru.

Hmm nekima nije promaklo objaviti pločicu Šveda kao što je nekima promaklo nešto na forumu  

To je bilo  u Puli i objavljeno ovdje