Slike s SŽ-ja

Ex SŽ Mopedi, danas u vlasništvu FER (Ferrovie Emiliane-Romagne)


Izvor: Facebook

14.01.2013

SŽ

Borsig ide sa planinarima prema Verdu:



(13.4.2013)

Planinarsko društvo “Železničar” iz Slovenije svake godine organizira pohod na Štampetov most. Na dionici između Ljubljane i Verda voze se muzejskim vlakom sa parnom vučom.
Tehničke karakteristike lokomotive
Više o pohodu možete pročitati na stranicama PZS.SI
Foto i video: Tine Jarm

Nekadašnja Coca cola je dobila novo ruho:

Nakon 52 godine u službi u zasluženu mirovinu odlazi posljednja lokomotiva serije 661. Ta čast pripala je lokomotivi 661 032. Danas, 18.05.2013 biti će joj posljednja vožnja i to prema željezničkom muzeju gdje će ispričavati svoju priču mlađim generacijama željezničkih zaljubljenika.
Njezinu posljednju vožnju u službi zabilježio je naš prijatelj Tine Jarm na relaciji Novo Mesto – Trebnje, te ju dijelimo sa svima vama

Kako to u Sloveniji lijepo organiziraju...

Kod nas su u posljednjih 5 godina, koliko se intenzivno bavim željeznicom umirovljene serije 1061, 2061, 2043, 6011 i 7221 a nešto ranije i 7021. Koliko mi je poznato u muzeju je završila jedino jedna 2061, i to zato što je tamo već bila od ranije. Ostalih primjeraka čak i nema u HŽM-u. O nekakvoj proslavi odlaska posljednjeg vozila iz serije u "mirovinu" možemo samo sanjati...

Snimka vožnje je izvrsna. Pravi profesionalizam. Svaka čast majstoru!

Još malo podataka, slika i video ...učer, 18.05.2013 Slovenske željeznice organizirale su ispraćaj i odlazak u mirovinu posljednje aktivne lokomotive serije 661. Nakon dugih 52 godina u službi priređen je dostojanstven oproštaj, što se i vidi po velikom broju posjetitelja. Lokomotiva je prije gariranja temeljito očišćena i odlazi u mirovinu u puno boljem stanju nego što su treutno neke aktivne lokomotive naših prostora. No to nije njezin kraj i naznaka da će trunuti na nekom sporednom kolosijeku željezničkog muzeja. Ona će i dalje imati vrijednu ekipu željezničkog muzeja koja će je čuvati i održavati, te ponosno pokazivati posjetiteljima. Slike

Još nešto mojih slika sa posljednog oproštaja Kenedija 032:

02.06.2013 Kraški rob. Agencijski vlak za potrebe Euro-Express na relaciji Koper - Kassel-Wilhelmhöhe.Sastav 15 vagona,670t 400m...

Eisenbahnromantik je objavio krasan video o pruzi od Trsta do Nove Gorice u trajanju od 43 minute!

Enih par s Kraškog roba za riječane, tek toliko da vidite šta propuštate. Pozicije prijazne i do ekšn terorista koji se vole na sam kraj dovesti autima Sa jednog mjesta četiri kolodvora
Koper Tovorna postaja (TKP) i Glavna pristaniška postaja (GPP)



Rižana



Hrastovlje



i njegova visost Kraški rob

Ne znam gdje drugo da postavim pitanje pa sam ga napisao ovdje. Jesu li slovenske zeljeznice podjeljenje na CARGO i PUTNIČKI PRIJEVOZ?

Jesu podijeljene na Tovorni promet, Potniški promet i Infrastrukturu.Ima tih podjela još ali ovo su osnovne podjele...

Hvala ti. Jesu lokomotive I strojovođe podijeljenje između CARGA I PUTNIČKOG PRIJEVOZA?

Uh, gdje me nađe... Na ovo pitanje bi ti bolje znao odgovoriti @cokla. U biti su lokomotive podijeljene između  te dvije firme, a s njima upravlja treća firma SŽ VIT ( http://www.sz-vit.si/o-podjetju ) kod koje su zaposlene strojovođe... Uglavnom u praksi to znači da nema neke velike razlike, za vuču putničkog ili teretnog vlaka se upotrebi ona lokomotiva koja na raspolaganju ...

Mali je znatiželjan- i bolje je tako da stalno nešto pita pa i dozna (tko šuti neće znati što ga zanima)
/Nadam se da je i u školi tako znatiželjan/

Hvala! Puno bolje nego sto su sad napravili u HZ-U.

Joooj, dobra Ti je ona Ljubljana...

Pfaff je napisao/la:Joooj, dobra Ti je ona Ljubljana...

Znao sam....svi gledaju nju. A ja ....pa i ja.  

Slovenija bi do 2050. u razvoj i gradnju željezničke infrastrukture trebala uložiti 7,6 milijardi eura želi li ispuniti ciljeve iz bijele knjige o ekološki održivom razvoju prometa u EU-u, upozorava se u stručnoj studiji koju je u ponedjeljak objavio ljubljanski dnevnik "Delo".
Ulaganjem te svote Slovenija bi spriječila stagnaciju svog teretnog prometa nakon 2020., budući da je njen sadašnji kapacitet limitiran na 22 milijuna tona, ocjenjuju stručnjaci s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, Slovenskih željeznica, luke Koper i agencije za autoceste DARS.
U prosjeku bi do 2050. godine za investicije na željeznicama bez troškova održavanja trebala 283 milijuna eura godišnje. Četvrtina te svote mogla bi se, sudeći prema iskustvima drugih zemalja, dobiti iz bespovratnih sredstava EU-a, tvrdi se u toj stručnoj rezoluciji o razvoju logistike i transportnoj infrastrukturi.
Autori studije navode da je Slovenija do sada u željeznice usmjeravala najviše pet posto sredstava za razvoj prometne infrastrukture, a ostalo u cestovni promet i to u vrijeme kad su u EU-u za željeznice izdvajali 35 posto sredstava usmjerenih u logističke projekte.
Taj omjer treba promijeniti kako bi Slovenija poništila zaostatak iz zadnjih dvadesetak godina te iskoristila svoje komparativne prednosti mogućeg "logističkog centra" za srednju i jugoistočnu Europu, ocjenjuje se.
Slovenija mora sagraditi interoperabilnu željezničku infrastrukturu koja će vlakovima omogućiti brzinu od 200 kilometara na sat i prijevoz kompozicija dužine 750 metara, s osovinskim opterećenjem od najmanje 22,5 tone.
Za željezničku infrastrukturu ubuduće bi trebalo koristiti dvije trećine od ukupnih sredstava za investicije u prometu, preporučuju autori studije.
Ako se odnos između ulaganja u ceste i u željeznice idućih godina radikalno ne promijeni i ostane kakav je danas, te transportni kapacitet prijevoza roba željeznicom ostane limitiran na 22 milijuna tona, veći dio tereta preusmjerit će se na ceste. Kratkoročno, to bi donijelo dodatne prihode od cestarina od 560 milijuna eura, ali i izrazito negativne dugoročne vanjske učinke čiji bi troškovi mogli dosegnuti 3,9 milijarde eura, upozoravaju autori studije o slovenskoj logistici i prometnoj infrastrukturi.

(Hina)