Pruga: Kanfanar - Rovinj

ROVINJ. To je jedan od najljepših gradova Istre:


Željeznička pruga Kanfanar - Rovinj (CANFANARO - ROVIGNO) izgradjena je u vrijeme kada je Istra bila u sustavu Austro-Ugarske. Puštena je u promet 20.09.1876., a posljednji vlak je njome prošao 20.10.1966. god. Trasa, kao i sve stanice su očuvani. Pokreću se sve više diskusije o njenoj ponovnoj izgradnji. Stanice i stajališta bili su:

KANFANAR (Canfanaro)
Okreti
Sošići
Rovinjsko Selo
ROVINJ (ROVIGNO)

Tako je ona u Kanfanaru priključena na prugu Divača - Pula.

U nedjelju, 08.02.2009 sam posjetio kolodvor ROVINJ. Kiša je upravo bila stala, ali tmurni oblaci navlačili su se sve više i više:

Čulo istarsko sunce da je Zeleni_vlak_ARENA stigao u Rovinj u goste; želi ga poljubiti u obraz za dobrodošlicu, pa kaže oblacima: "Ajde, oblaci, maknite se, dozvolite mi da izljubim moj Zeleni_vlak_ARENA!" A oblaci uporni, pa umjesto da se maknu, oni se navlače sve više i više.

Pozva istarsko sunce vjetar upomoć. Udružiše se sunce i vjetar - sunce zasja jače i žarkije, a vjetar poče da puše jače i jače, pa rastjeraše zle oblake, zanjihaše krošnje zimzelenih borova i palmi - istarsko sunce i vjetar izljubiše svog prijatelja Zelenog_vlaka_ARENA u obraze, osvjetliše kolodvor ROVINJ, a krošnje borova i palmi zapjevaše: "Dobro nam došao, dragi Zeleni_vlak_ARENA!"
"Pa bolje vas našao, lijepa Istro, istarsko sunce moje drago, more lijepo plavo, Rovinju moj lijepi, nasmijani i uvijek gostoljubivi!" - reče Zeleni_vlak_ARENA.





Umjesto čekaonice za putnike i blagajne za izdavanje karata, tu je sada restoran:

Još niko do sada nije slikao kolodvor ROVINJ od strada. Evo slika:





Ovo je prolaz gdje su izlazili putnici:

Premjerio sam cijeli kolodvor kako bih izradio njegovu maketu.
A nama vlakoljupcima ostaje da se nadamo da ćemo doživjeti doći do ovog mjesta vlakom! Većina nas je rodjena tek poslije ukidanja pruge.
Pa, vratimo Rovinju prugu i vlakove da ne bude tužan bez njih!

Pozdrav,
Zeleni_vlak_ARENA

Zeleni_vlak_ARENA je napisao/la:
Još niko do sada nije slikao kolodvor ROVINJ od strada.

O, je, je. Samo nisi dobro tražio. Svaki kolodvor koji smo posjetili, slikali smo i sa "civilne" strane pa tako i rovinjski

Izgradnja kolodvora Rovinj


foto: Josip Orbanić/Istarske željeznice

Rovinj je u drugoj polovini 19. stoljeća bio gospodarsko središte Istre. To je i utjecalo da se Rovinj veže na željezničku mrežu. Rovinj su tada nazivali gradom tvornica. Već 1847. godine bio je otvoren parni mlin i tvornica za proizvodnju tjestenina, godine 1857. cementara i uljara, godine 1872. tvornica duhana, godine 1878. tvornica svijeća i godine 1882. tvornica stakla i tvornica za preradu riba.

Izgradnja pruge Kanfanar – Rovinj započeta je u Rovinju 23. prosinca 1873. godine. Prvi vlak stigao je u Rovinj 19. kolovoza 1876. godine. Stanovništvo predvođeno župnikom priredilo mu je svečani doček.

O privrednoj snazi Rovinja govori i podatak da je tu bilo utemeljeno Društvo za izgradnju istarske željeznice pod ravnateljstvom dr. Giuseppea Basilisca. U Društvu su sudjelovali i drugi predstavnici Rovinja, Pule, Pazina i Vodnjana. Na njihov neuspjeh je najviše utjecala burzovna kriza nastala 9. svibnja 1873. godine.

Iz Kanfanara pruga se u jednakomjernom padu spušta u Rovinj. Uz Limsku dragu preko Okreta, Sošića i Rovinjskog Sela pruga stiže u rovinjski zaljev Valdebora. Postaja Rovinj podvrgnuta je morskim valovima te je nekoliko puta more odnijelo dio pstajnog nasipa. Zbog toga je obala zaštićena velikim kamenim stijenama.

Prugom Kanfanar – Rovinj posljednji vlak prošao je 20. listopada 1966. godine. Na ukidanje prometa utjecali su reforma, brzi rast cestovnog prometa, mali opseg prijevoza te nestašica sredstava za obnovu pruge. Godine 1965. tom prugom bilo je prevezeno 27.000 tona robe i 203.000 putnika. Željeznica je tada bila osnovni nositelj prometa u Rovinju. Približno 60 posto prijevoza robe i 70 posto prijevoza putnika iz smjera Kanfanara obavljala je željeznica.

Pruga je imala jednu lokomotivu serije JŽ 53 i četiri putnička vagona. Dnevno se prosječno prevozilo 11 vagona robe. Na pruzi je radio 31 radnik.

Računica je pokazala troškove od 232 milijuna dinara i prihode od 165 milijuna dinara. Osim gubitka od 67 milijuna dinara trebalo je uložiti još 254 milijuna dinara za modernizaciju. Kako novca nije bilo, promet je prekinut.

Rovinj je poslije postao veliko turističko središte te su se više puta otvarale rasprave o obnovi te pruge. Trasa pruge još uvijek je nedirnuta, pa ta mogućnost postoji.

Slovenski željezničari vrlo su rado ljetovali u Rovinju. Kao prvi turisti u Istri, vagone za ljetovanje postavili su već 1948. godine. Nakon ukinuća prometa sve su objekte u Rovinju preuredili u odmaralište. Kapacitet odmarališta bio je oko 1000 kreveta. Zbog spora s općinom Rovinj te su kapacitete smanjivali. Umjesto toga slovenski su željezničari kupili stanove u raznim turističkim mjestima u Istri i na otocima.