Autobusi prošlog stoljeća

Potaknut kritičarevom žalopojkom otvaram ovaj kutić za skupljanje materijala - fotografija i drugih podataka - o autobusima prošlog stoljeća (mogao sam mirne duše reći i: prošlog tisućljeća). Prvenstvena ideja je objavljivanje domaćih materijala odn. materijala o autobusima domaćih prijevoznika i na domaćim linijama. Takvih materijala ima i tu i tamo nešto se pojavi, a kad se pojavi - onda je to pravi biser.

Slijedeći razlog zašto ova tema. Prema mojim dosadašnjim ulaznim podacima čini se da se nijedan drugi forum ovom temom ozbiljnije ne bavi (čast pojedinim prilozima na drugim forumima). Dapače, ne samo da vlada nerazumijevanje već se naziru i elementi poruge (tko se ovdje bude sprdao s temom bit će strijeljan bez saslušanja). Pa sam onda mislio da ovaj forum, kolikogod da su mu prvenstveni vlakovi, treba preuzeti vodeću ulogu. Za sladokusce. Mlađi - koje to zanima - nešto će saznati, a stariji, sudionici zbivanja, obnovit će svoje uspomene.

Prošlo stoljeće je i 1995. godina ali se, za početak, nastojmo ograničiti na povijesno razdoblje, pedesete, šezdesete, pa do početka osamdesetih.

Zasad ćemo jednom temom objediniti sve prijevoznike, sve linije i sve modele, jer će, pretpostavljam, ipak biti premalo materijala za više tema. A u budućnosti - tko zna?

Ako u praksi ispadne da smo kritičar i ja privatizirali ovaj dio foruma (jer nema drugih interesenata za ovu temu) - oprostite, žao mi je. Al' takav je život.

Da tema (koju sam na brzinu otvorio) ipak ne ostane bez slikovnih priloga, izvlačim jedan znak koji se je svojedobno prikivao na Sanose i ostala pokretala koja su izlazila iz skopske tvornice

Zbrzat ćemo i jednu modelsku usporedbu. Iz povijesti znamo da u početku bijaše Büssing pa onda M.A.N. (grubo rečeno) i da je jedan njihov (izvorno Büssingov) model bio nadaleko i naširoko omiljen, pa ga je licencno proizvodio i Gräf & Stift:


Onda još jedan ishitreni prilog koji mi je dao za razmišljati - al' neka ga, diskutirat ćemo ga usput.

I u šezdesetim prošlog stoljeća našla se pokoja olupina


Otprilike isto mjesto četrdesetak godina kasnije. Skoro sam se zaletio pa rekao da je to ta ista olupina. Ali nije


Sad nam valja poraditi na tipu.

Zgodna tema, svidža mi se ideja, ali što si napravio s onim slikama, sve titra i trepti?

I ja se pitam. Će popravimo. Očigledno - dobra slika se ne želi smanjiti.

Imam nešto slikica iz "Autotransove" monografije. Bitotu spadalo?

Ča te briga bi ili ne, tr si admin . Ako ti ki s'e to isprehićeva lako kažeš da se sve vrne nazad ot kamo je i otišlo .

Pfaff je napisao/la:Imam nešto slikica iz "Autotransove" monografije. Bitotu spadalo?

Bi. A Autotransova monografija pod Literatura i karte.

Kako čovjek iz njih mora izvlačiti literaturu Prije bih im izvadio zub nego knjigu

Ideja je super!

Ja ću staviti ovaj MB O305 od Autotransa, izvinjavam se autorima jer ih neznam!

Ova bi isto tako, mirne duše, mogla ići pod Pulapromet. Al' kad sam već zakuhao ovu temu...


Ikarusi i TAM-ovi. A onda, kad smo već kod Ikarusa...


Moj omiljeni TAM 3500 AS


Još malo takvih (ovaj najdesniji trebao bi biti Janez)


I još... ma, gle, ne mogu je naći. Drugom prilikom. Zato malo stariji Janezi




Na autobusnom forumu ova im se jako sviđala. Pa, ponovimo je ovdje. Čakovečka Setra

Ovi su s početka prošlog stoljeća...

Skrad. Dubrava A11. Deja vu...


Rijeka. Vesna i Dubrava A11. Deja vu...


Vesna. Deja vu negdje drugdje


TAM A3000. Još neviđeno.


Da sam ovo stavio pod LPP (a radi se o njegovom predniku, Ljubljana Transportu), možda bi prošlo nezamijećeno. Zanimljiv tip. Reklo bi se da je OM (iako se baš i ne vidi njegov ovalni logo)


I za kraj Dubrava

[quote]https://2img.net/r/ihimizer/i/200812031343510030.jpg/
Slika prikazuje autobusnu postaju negdje u Lici,najvjerovatnije u Otoccu.

Šta je ono neki Mile Budak na trotoaru ?

A lipo je rekal jedan kolega iz Autotransa, iz PJ Gospić (ex CroatiaTrans). Kad san vozia staru Dubravu s motorom sprida, u kaputu i šubari, moga san marke lipit po fasadi od kuće. Sad vozin najnoviju Setru, a niman za marendu

pozdrav

evo ovako ja sam novi ovdje i nedavno sam kopao po internetu malo o tim starim autobusima cisto iz razloga jer moj otac ima jednog takvog dan danas ispravnog iz 1968. godine pod markom TAM A300
naziva se brzi vinko iz fore, ima unutra gusenu peć na drva takoder iz fore i na krovu ima postolje na kojem se moze stajati, voziti bačve vina, spavati i slicno

pa evo par fotografija


ovo je original (kako je nekad izgledao)




ovako sada izgleda:










to je to par slikica ali ako zelite pogledat vise dodajte brzog vinka na facebook:

https://www.facebook.com/profile.php?id=100002026907535

ili lajkajte stranicu:

https://www.facebook.com/pages/Brzi-Vinko/189520184416323

Josipe dobro došao na forum.
A ovaj Brzi Vinko je stvarno legenda.

Gledajući ove slike prisjetio sam se ranog djetinjstva na Rabu, gdje sam provodio ljeta kod djeda. Autotrans je za lokalni promet po otoku imao plave Tamove AS 3500. I sada mi odzvanja zvuk motora koji je tulio na specifičan način. Takvih je buseva bilo šezdesetih godina i u Zagrebu gdje su ih zbog reklama zvali "Pitralon" ili možda "Brion" [img] [/img]

@Josip

Vrlo dobar bus!!
Spominje me na onog sa filma "ko to tamo pjeva" ))

Evo još jednog TAM-ovog ljepotana iz priče o Autotransovoj liniji Zagreb - Rab. 1971. je zaživila ta linija preko Kapele, neasvaltiranom cestom u duljini 24km. Od Karlovca do Josipdola, potom silazak na makadam do Jezerana, potom preko Brinja i Vratnika do Senja. Odmor za šofere i konduktera je obično bio u Josipdolu, potom u Senju. Na Rab se je pregrijanim i natrpanim autobusom stizalo oko podneva s tim da je polazak iz Karlovca bio u 6 i 55. I linija za Novalju je imala sličan ritam. Već nakon godinu ili dvije stigli su i moderniji TAM-ovi, ali uvijek samo oni. Autotrans sedamdesetih i osamdesetih nije rabio druge buseve za te linije. Valjda su im prirasli srcu, a na neki način i meni su...

Kad sam se već ono uvukao u raspravu o raznim putevima (trasama) kojima vozi jedna te ista linija, pa kad sam spomenuo kako je to riješio Ljubljana Transport na svojoj liniji za Kamnik... Vjerujem da ste shvatili kako je izgledala ta tabela s 4 stupca i vodilicama, a ako niste...
vidi inače preveliku sliku za forum

Ujedno lijepa prilika i za predstavljanje modela koji je zadnjih dana bio u fokusu moje potrage - prvi jugoslavenski zglobni autobus, Fiat 470, popularni Krpan (zbog svoje veličine nazvan po gorostasu Martinu Krpanu iz priče Frana Levstika), sklapan u ljubljanskoj Avtomontaži - Ljubljana Transport imala je gradsku i prigradsku inačicu - u prigradu su vozili za Vrhniku i Kamnik/okolicu

Gaspa jesi siguran da je sklapan baš u Avtomontaži? Po nekim izvorima sklapao ih je u svojim radionicama sam prijevoznik, danas LPP.

Da, Tadej Brate je u svojoj monografiji rekao da su sklapani u vlastitim radionicama (tj. radionicama Ljubljana Transporta). Ti si uočio znak Avtomontaže i skrenuo mi pažnju na njega. Napraviti zglobnjak nije baš jednostavno, i - svaka čast majstorima, uostalom, i u ZET-u su skalupili pokoji tramvaj - ali proizvesti dvije serije - jednu gradsku, drugu prigradsku (znači različitih karoserija) je za jednu remizu, bojim se, prevelik zalogaj. Trebalo je to nekako i konstrukcijski riješiti.

Tadej Brate, inače jedan divan čovjek, don Quijote koji se bori za očuvanje slovenske tehničke baštine, industrijski arheolog, kako ga nazivaju, ipak je u istoj monografiji bubnuo (a vjerojatnije je da je bio krivo informiran, jer ne može se čovjek baš u sve razumjeti) da je FAP G80 (slika) Alfa Mille. Možda je netko zamijenio slike jer mi se čini da negdje imam i neku ljubljansku na kojoj je zaista Alfa Mille, onakav kakav je imao i Zagreb, ali u popisu povijesnih vozila Ljubljana Transporta se FAP G80 uopće ne spominje (a osobno sam ih vidio 1970. uživo)

Nadalje, Ljubljana Transport (Celovška c. 160) i Avtomontaža (Celovška c. 180) su bili susjedi (razlika od 20 kućnih brojeva je posljedica što su 2 velike firme zauzele više nekadašnjih malih parcela) pa priča o vlastitim radionicama možda ima preneseno značenje, možda su zajedno surađivali na razvoju. A ono što je preko plota, ionako je moje.

Vezano za FAP G80 ---> Alfa Mille, lako moguće (ne kažem da je, nego iznosim kao mogućnost) da se netko vodio po tome kako autobus izgleda, a drugi na kojoj je šasiji. Možda je netko i montirao karoseriju istu ili sličnu Alfi Mille na FAP-ovu šasiju. Nitko, ali baš nitko ti ovo
( https://2img.net/h/i241.photobucket.com/albums/ff281/touringovac/sttoplice001.jpg ) neće nazvat TAM, nego će svi reć da je to Dubrava. Naravno, stručnjaci za buseve će znat, govorim o onima koji su malo slabije potkovani. Eto možda je u tome caka

Pomalo mi je neugodno iznositi saznanje kako se autobusni ljubitelji i manji li veći poznavatelji istih straaahovito razlikuju od ostalog svijeta. U konkretnom slučaju radi se o pljunutom FAP G80 u Ikarusovoj obleki kakav se viđao na svakom koraku i naprosto ne mo'š omanut'. Zapravo - ne mogu oni koji znaju. Da se mene pita nešto o kamionima, vjerojatno bih lupao svašta. O brodovima da i ne govorim. A i u autobusnim diskusijama još uvijek ne zamijećujem (ili ne obraćam pažnju) na neke detalje - npr. kakva je lajsna, kakva su stop-svjetla itd. po čemu se često određuje model, podtip, proizvođač...

A NP je ponovo inicirao ono pitanje: po čemu nazvati autobus? S jedne strane rekao bih po sklapatelju. Dakle: Avtomontaža, Autokaroserija, GOŠA, 11. oktomvri... Oni su stvarni proizvođači i ponekad su dali svoja originalna rješenja (Dubrava, Avtomontaža). Primjer Dubrave koja je u istu karoseriju trpala i Famos diesel, i Mercedes, i - kako netom vidjesmo - TAM. S druge strane ti su karoseristi proizvađali i vjerne kopije originala, pa ne možemo reći da je O302 malo Mercedes, malo Avtomontaža, malo Autokaroserija... (osim ako ne gledamo one lajsne). I sad lagano idemo prema vječnoj raspravi. Ime po šasiji? Po motoru? Zašto ne po sjedalima - isto su dijelovi. Manje važni, reći ćete, i odbaciti ovu mogućnost. O 302 će ostati O302 jer su mu nekako glavne značajke prepoznatljive, tkogod da ga je sklapao. Razlike u dužini predstavljaju podtipove. Laicima je vidljiva i razlika u 3 dosta različite vrste prozora. A što reći za FAP 5-GVF. Isto ime a 4 itekako različita izgleda: skopski, zemunski i 2 zagrebačka. Ne govoreći pritom o podvarijantama: skopski gradski, skopski međugradski. Kao prilog morat ću ubrzo dokumentirati jedan slučaj sličnih karoserija, po meni zemunskih. U kraćoj je OM, u dužoj FAP/Saurer. A prednja strana u oba slučaja ista. I kako to nazvati?

OM je priča za sebe. Na njemu su se karoseristi kod nas itekako razmahali. Jedna od inačica iz Avtomontaže imala je karoseriju poput kasnijeg TAM 3500 AS Janez (uz vrlo, vrlo slične maske). Gledajući iz daljine, gledajući siluetu - razlike nema (ne cjepidlačite sa sitnicama!). Jednom je OM, drugi put Janez.

Reći ćemo da su Autokaroserije (obje, i ona zagrebačka, i ona splitska) izuzeci jer su osmislili vlastite modele karoserija koje se nisu proizvodile drugdje. Pa onda imamo seriju Dubrava, imamo Komet i Super Stelu.

I tako nas sve vodi prema tri i pol kategorije: copy-paste (kao čisti lohn-posao ili s vlastitom proizvodnjom dijelova iz tuđeg, originalnog kalupa), gemišt (tuđe podvozje i motor, vlastita karoserija) ili autorsko djelo (sve vlastito).

A kako će se zvati - opet nismo razriješili.

Motor nebi trebao bit mjerilo. odnosno faktor kako ćemo bus zvat. Mislim da bi se trebalo držat dvije glavne stvari, a to je ŠASIJA kao najvažniji element i KAROSERIJA kao onaj koji je najvidljiviji. Oni koji se dobro razumiju će uvijek zvat po šasiji, oni koji znaju malo manje ali ih ipak to zanima, oni će zvat po onome šta vide.

Da bi reč rekel....

Ne možeš a ne suglasit se s mišljenjem profića. A gle sad čuda Tamova: oznake novijih modela 000 X 00(0) X (0=broj, X=slovo) Tu, ono, iščitavaš sve, i šasiju, i motor, i karoseriju. Svakako bolje nego TAM 3500 AS, pa si ti sad misli jel' Pitralon (dugi ili kratki), jel' Janez (opet dugi ili kratki), jel' onaj kasniji, preteča 170/190...