Brodovi "Nina" i "Arca Fiumana"

Nisi napisao da se radi o nekadašnjim Jadrolinijinijm putničkim brodovima Osjek(Nina) i Punat(Arca Fiumana)

Dok je Arca poprilično dobro uređena, ono što je napravljeno od Nine ja bih nazvao kulturocidom, s ovom užasnom aluminijskom bravarijom i laganim dodatkom turbofolka i razbijenih čaša i glava vikendom.

Neka podaci budu potpuni.
Arca, odnosno Punat pripadao je seriji "P" blizanaca:
Punat, Postira, Perast, Porozina.
Nina, odnosno Osijek bio je jedan od četiri blizanaca iz serije "gradovi":
Osijek, Maribor, Mostar, Novi Sad.
"P" blizanci vozili su na lokalnim područjima, posebice Zadar i Split gdje je i bio najveći putnički lokalni promet.
"Gradovi" su vozili na zahtjevnijim lokalnim pravcima, ili kao nadopuna glavnoj dužobalnoj pruzi.
Tako primjerice: Pula-Koper ili Dubrovnik-Ulcinj. Ili pak na sporoj dužobalnoj pruzi za razliku od brze koju su držali klasični brodovi veći od 2000 BRT.
Osijek (danas pijana Nina) držao je krajem 60-tih prugu Rijeka-Kotor i stajao u svakoj, ponavljam svakoj luci. To je bilo živopisno, prekrasno putovanje. Ako vam se ne žuri. A tko ide brodom ne žuri mu se.
Jedne sezone 70-tih Punat je održavao sezonsku liniju Rijeka - Cres - Mali Lošinj. Isplovljavao je iz Rijeke svaki dan u 14,15 h. Inače je tu liniju držao neki od "pjesnika".
Gradovi su imali i nešto kabina i - nekad čuvenu - dobru Jadrolinijinu kuhinju.
Ne hvatajte me za riječ, to je lako provjeriti, a ovako za prvu ruku, "P" blizanci imali su oko 350 BRT, a gradovi oko 620 BRT. Ekonomska brzina između 12 i 14 čvorova.
Nini se na pramcu još uvijek nazire grb grada Osijeka. Svaki blizanac imao je na pramcu "svoj" grb.
I kad sam se već raspisao, na vezu broj "3" riječke putničke luke (gdje je sada Nina) godinama je bio vezan čuveni p/b Knin, još čuveniji kao Barba Rude. Nije bio samo noćni bar nego i dnevni restoran. Djed me jednom odveo tamo na kobasice 60-tih. Tako da se mogu pohvaliti da sam kao klinac stupio na palubu Barba Rude. O Barba Rudi izdana je monografija.

"Punat" je građen 1963. u Puli, dužina 44,5 m, 335 BRT. Motori B&W snage 895 KW. Najveća brzina 13,5 čv. Mjesto gradnje mi je nejasno - nije na referentnoj listi "Uljanika" već piše "Crvena Zvijezda" Pula. Da to nije današnji "Tehnomont"?
Za "Osijek" imam manje podataka, znam da je građen 1955. u Uljaniku, 495 BRT

Osijek
Osjek je blizanac Novog Sada,Maribora i Mostara.
Izgrađen je 1955. u Uljaniku u Puli za Jadroliniju.1980 je prodan kompaniji Kvarner i dobija ime Express Opatija.1993 je raspremljen u Cresu i tamo je trunuo do 2000 kad je prodan (Aleksandru Cizmadiju?) i od 2001 je statični restoran i noćni klub s imenom Nina.

Nina je prodana nekom drugom vlasniku,te se više neće slušat narodnjaci na njoj.

...dok ju opet ne prodaju nekom novom vlasniku... Koliko li je puta mijenjala vlasnike i stilove u ovih sedam godina koliko je stacionirana u riječkoj luci? Tako smo na početku imali techno partije, zatim narodnjake, pa onda bingo klub (u tom razdoblju bila je omiljeno vikend-odredište penzića), pa onda ponovo narodnjaci i sada nekakav rock. Pitam se koliko će dugo trajati ovo stilsko rješenje (meni osobno najprihvatljivije - jedino koje me privlači na taj brod, a ne tjera s njega)?

Evo još malo detalja.
Osijek je još imao tri sestrinska broda od kojih je većina "gradova" još uvijek u plovidbi.
Novi Sad se sada zove Patrizia i u vlasništvu je talijanskog prijevoznika Navigazione Libera del Golfo. Koliko mi je poznato isti je sve manje u pogonu jer vlasnik preferira većinom brze brodove.
Mostar je nakon prodaje promijenio više vlasnika: prvo je bio brod za krstarenja pod imenom Meltemi II i bio registriran u Grčkoj, nakon toga je prodan u Englesku gdje je bio brod-restoran pod imenom Prince Albert. Poslije toga preuređen je u Ipswichu i sada nosi ime Harmony II i mogu reći - doista je prekrasan.
Maribor je nažalost jedini brod koji više nije u plovidbi. Prodan je šezdesetih u Grčku gdje je nosio ime Meltemi I (isti vlasnik kao i Mostaru).
Kasnije je prodan u Ekvador gdje mu je dodijeljeno ime Neptuno.
Brod je 1984 godine u luci Guayaquil zahvatio požar te je potonuo.

Arca Fiumana je bivši brod Punat koji je pripadao klasi "4P" koja je bija jedna od najbolje izgrađenih brodova.
Taj brod nalazio se na linijama u zadarskom okružju. Isi se više godina nalazio u šibenskom brodogradilištu čekajući bolje dane vjerojatno radi havarije stroja.
Perast je plovio u dubrovačkom okružju.
1991. godine u Slanom je zajedno sa posadom pao u ruke JNA koja je većinu streljala, a brod su pustili da pluta na moru te se iživljavali nad njim. Pronašli su ga pripadnici HRM te ga oteglili u jedno od brodogradilišta. 2004. godine je nakon više prodaja i promijena vlasnika izrezan u Pločama.
Porozina je kako je već pisano na forumu plovila u splitskom okružju te je vjerojatno zamijenjena trajektom pa je izrezana 1988. godine.

Preselila se Arca Fiumana,,,,




Arca Fiumana, brod - kafić, ali i restoran, godinama usidren u riječkoj luci na Adamićevom gatu, preselio je stotinjak metara dalje i vezao se za obalu između Gata Karoline Riječke i Rive Boduli.

Brod će, doznajemo, tamo i ostati, a vjerujmo da će stalni gosti "Arce" brzo pronaći svoju "bazu" u riječkoj luci.

A.B., foto: korzo.net

Arca Fiumana na novom mjestu

Na slici se čini friško ofarbana. Jeli se zna razlog premještanja?

i mene zanima zašto s je premjestili

Gaz na mjestu gdje je vezan Punat (volim koristiti njegovo izvorno ime) je iznimno plitak, najniži u riječkoj luci. Dubina mora na točki spoja Rive i Rive Boduli (gdje je Puntova krma) manja je od 2 metra. To je posljedica razaranja u WW2. Vezovi u liniji Rive su teži za manevar i prikladniji za trajno vezane brodove. Lučke vlasti su očito htjele osloboditi manevarski pristupačnije i dublje vezove. Tko zna koliko će Osijek i Punat još trajati u ovakvom obliku. Jednoga dana bi ih svakako trebalo sačuvati i konzervirati kao uspomenu na nekad slavnu Bijelu flotu Jadrolinije. Očuvanje p/b Uragan je lijep primjer samo što je iz nepoznatih razloga nedostupan građanstvu (iza carinske linije).

Hvala Trol. Da li to znači da će i NINA na novo mjesto?
Jel možda znaš dali se na tim brodovima radi kakav remont tipa bojanja dna broda i dali su ti brodovi od kada su restorani bili uređivani? Ima jedna slika gdje je Nina bijele boje.

Pozdrav

Svi su Jadrolinijini brodovi bili potpuno bijele boje. Osijek-Nina je usput unakažen nekim dogradnjama. Na žalost ne znam, a i nemam priliku saznati kako se ti brodovi održavaju. Poznavajući razinu ugostiteljskih usluga na njima vjerojatno vrlo loše. Istini za volju održavanje broda je vraški skupo. Trebalo bi platiti dokovanje što je osim tog troška i gubitak dnevne zarade. Tko zna u kakvom su stanju strojevi i da li su još uvijek u utrobi broda. Radi se o spomenicima tehničke baštine za koje nitko ne brine. Nina će vjerojatno ostati na onom vezu jer tamo najmanje smeta. Barem i tako ljepše je vidjeti riječku putničku luku s brodovima na vezu. Nekad su svi vezovi bili puni. Uostalom, stare razglednice same govore dovoljno.

Da ne lutate i nagađate, postoji odlična knjiga koju je tiskala Jadrolinija 2007 godine.
U knjizi se prate sudbine svih brodova Jadrolinije od datume gradnje, datuma dolaska u flotu Jadrolinije
do prodaje ili odlaska u rezalište.

Je li ta kjniga u prodaji? Ako jest - gdje?

Nažalost knjiga Jadrolinije Brodovi i Sudbine kao i druge spomenute nisu tiskane na komercijalnoj osnovi.
Nadam se da su poslali koji primjerak u Naučnu knjižnjicu, gdje bi se eventualno mogle posuditi.
Postoji grupa knjiga od kojih sam staru i novu monografiju brodogradilišta 3.Maj kupio u antikvarijatu kod malog nebodera.
Preporuka su također monografija Luke Rijeka tiskana prije oko 10 godina, jadrolinijina monografija Bijela flota hrvatskoga jadrana
tiskana 1997, gdje se obrađuje povijest plovidbe od pojave prvog parnog broda Hrvat na istočnoj obali Jadrana.
Monografija Brodovi i sudbine, tiskana od jadrolinije 2007. je nastavak prijašnje knjige (Bijela flota).
Šećer na kraju je monografija Lošinjske plovidbe povodom 50 godina postojanja i djelovanja, tiskana 2008.
Ako možete naći u antikvarijatu i staru monografiju Jugolinije.
Sve ove knjige se mogu povezati u jednu cjelinu u pomorskoj prošlosti Rijeke i kompanija koje su u njoj djelovale.
Nazalost slike pojedinih brodova su vremenom nestale iz albuma ali su brodovi spomenuti, na zadovoljstvo čitalaca.
Nažalost ne znam kako pomoći zainteresiranima da dođu do navedenih knjiga ali probajte " veze " ako je moguće
i posjetite antikvarijate.
Jedina knjiga koja je bila tiskana na komercijalnoj osnovi je bila monografija bakarske Nautike, ali onaa se više bavila
prošlosti same skole i vrlo malo temama van toga. Mogla se je kupiti u tajnišvu škole u Bakru.

Da li netko zna da li postoje monografije Tanker - Zadar ( ili Jugotanker ), Jadroslobodna, Atlantska plovidba i ostale kompanije koje su nekada djelovale u Hrvatskoj a danas ih nažalost više nema.
Unaprijed hvala na odgovorima.

Prošetao sam u Nedjelju uz Punat i Osijek. Debelo su obrasli morskom travom. Koliko sam vidio sa obale, Puntu su uklonjene osovine i vijci a Osijeku ne. Kako se vidi brodovi su nadograđeni valjda da bi gostima bilo ugodnije, ali Punat izgleda puno ljepše.

Nekad brod, danas birtija. Kakva šteta...

Promotivni materijal Kvarner Expressa

Edo Tijan je napisao/la:Da li netko zna da li postoje monografije Tanker - Zadar ( ili Jugotanker ), Jadroslobodna, Atlantska plovidba i ostale kompanije koje su nekada djelovale u Hrvatskoj a danas ih nažalost više nema.
Unaprijed hvala na odgovorima.

Postoji monogradija Jugotankera, ali nisam nažalost nikad naletio na nju...

1. Monografija Jugotankera postoji (stara) ... imam je
2. Monografija Jadroslobodne (Jadroplova) postoji (engl i hrv verzija)... imam je
3. Monografija Brodospasa postoji (stara) ... imam je
4. Monografija Jugolinije (stara) ... imam je
5. Monografija Atlantske plovidbe (nova) ... imam je
6. Monografija Lošinjske plovidbe (nova) ... imam je (suradnik)
7. Monografija Jadrolinije (nova) ... imam je (suradnik)
8. Monografija Slobodne plovidbe ... priprema se (suradnik)

Najesen će izaći monografija o lošinjskom brodogradilištu ( od Martinolicha do danas) ... dobit ću je (suradnik)

Ima li tko popis brodova izrezanih u Sv. Kaji ? Nepotpune podatke imam... kontaktirao B. Profacu (teglio je dosta brodova prema rezalištu, ali nema niti on)... podatke nema niti Brodospas ... nešto ima M. Žuvić (ex Slobodna Dalmacija, a danas Agencija...)

Edo, javi se pa ćemo se dogovoriti za posudbu

"Ninočka"

jučer kad sam prolazio pored NINE malo sam ju bolje pogledao i stvarno je oronula, nikakva je, ne održava se, ruzinava, unakažena klimama i aluminijem stvano je grozna...