Drugi kolosjek kroz Rijeku

FUTURIZAM ILI REALNOST?
Stotine milijuna eura za uključivanje željeznice u javni promet Rijeke


Koliko je željeznica kao javni prijevoz realna opcija, a koliko samo plod želja, s obzirom na cijenu investicije i obim radova koje treba poduzeti, tek će se vidjeti. Zasad je sve to još u sferi znanstvene fantastike

RIJEKA - Gradonačelnik Vojko Obersnel i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić nedavno su predstavili rješavanje riječkog željezničkog čvora, a za što će biti potrebno izdvojiti stotine milijuna eura u sljedećih nekoliko godina. Jedan od projekata koji je najavljen je stavljanje u funkciju željeznice kao javnog prijevoza u tri faze. No, koliko je to realno s obzirom da se o tom projektu priča godinama i još je uvijek u sferi znanstvene fantastike.

U Gradu Rijeci navode da je uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza predviđeno Generalnim urbanističkim planom.

Drugi kolosijek
– Javni gradski prijevoz i dalje bi se bazirao na prijevozu autobusima, međutim kao novi dio sustava koji bio dao novu kvalitetu predviđena je gradska željeznica. Uz određeni broj stajališta koja su postojeća i koja treba prilagoditi novim potrebama, planiran je i veći broj novih, tako da bi u konačnici bilo petanaest stajališta unutar grada: Pavlovac, Martinkovac, Marčeljeva Draga, Kantrida/Zamet, Krnjevo, Mlaka, Centar (Kolodvor), Zagrad, Školjić, Sušak, Pećine, Podvežica, Vežica, Draga i Sveti Kuzam, a uređenjem kolodvora Matulji, Rukavac, Jušići, Jurdani, Škrljevo bit će obuhvaćeni i stanovnici dijela riječkog prstena. Budući da se brza gradska željeznica koristi postojećom prugom, pretpostavka za njezino uspostavljanje jest izgradnja drugog kolosijeka postojeće i to minimalno na istočnom segmentu pruge, od glavnog kolodvora do Škrljeva. S izvedbom postaja na ovom segmentu, opisani opseg radova može se smatrati prvom fazom uvođenja sustava, s time da će se u konačnici drugi kolosijek izgraditi na čitavom potezu od Škrljeva do Jurdana, te do Šapjana u svrhu povezivanja buduće gospodarske zone Miklavija, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem. Predviđeno je da stajališta gradske željeznice, osim perona adekvatnih dimenzija, imaju odgovarajuću urbanu opremu, rasvjetu, automate za prodaju karata kao i sustav informiranja putnika, a bit će ih neophodno povezati na odgovarajaući način, odnosno pješačkim komunikacijama i parkirnim površinama.


Riva bez auta
Ako se budu realizirale najavljene investicije u željezničku infrastrukturu, ali i projekt gradnje novog autobusnog kolodvora na zapadnoj Žabici, središte grada doživjet će velike promjene.

– Rješenje odvijanja prometa trgom Žabica realizira se u dvije faze. Prva faza pretpostavlja izgradnju autobusnog terminala, izgradnju produžetka ulice Riva uz terminal, te uspostavljenje poteza Scarpina-Trpimirova-Adamićeva kao ulica rezerviranih za javni gradski prijevoz. Autobusima javnog prijevoza bit će omogućen izravan ulaz iz Krešimirove u Trpimirovu ulicu i obrnuto. Preostali promet odvijat će se ulicama Riva i Ivana Zajca koje postaju dvosmjerne bez uličnog parkiranja. Također se od parkiranja oslobađaju površine putničke obale jer se u sklopu autobusnog terminala gradi i nova garaža kapaciteta preko 900 parkirnih mjesta. U drugoj fazi produljenje ulice Riva izvodi se u punoj dužini do raskrižja na Mlaki koje će se rekonstruirati. Uklanjanjem perona sadašnjeg kolodvora, dio trga Žabica oslobađa se od prometa i postaje pješačka i zelena površina. Na Jelačićevom trgu je također planirana preregulacija prometa te preuređenje i povećanje pješačkog dijela trga za što je već 2011. izdana građevinska dozvola što sa zahvatom na Žabici predstavlja jednu prometnu cjelinu, naglašavaju urbanisti.

Mlaka kružno raskrižje
Generalnim urbanističkim planom grada planirana je izgradnja nove prometnice koja predstavlja produžetak Ulice Riva preko Trga Žabica prema zapadu do Mlake. Prometnica je četverotračna, a prolazi južno od novog autobusnog terminala preko postojećih željezničkih kolosijeka koji će se ukloniti, kolosijeci 12,13,14,15 i 16. Ulica je predviđena kao pristupna cesta duž autobusnog terminala duljine oko 350 metara, a zatim slijedi tunelska dionica ispod mreže kolosijeka željezničkog kolodvora u dužini od oko 800 metara. U nastavku, prometnica bi se nakon izlaska iz tunela nadzemno spajala na raskrižje Mlaka koje se rekonstruira u kružno raskrižje. Dužina završnog nadzemnog dijela prometnice je oko 230 metara. S ove će prometnice biti moguć podzemni priključak i zoni zaštićenog skladišta Metropolis koji se nalazi unutar lučkog područja, te peronima putničkog dijela željezničkog kolodvora za kojeg je također predviđena rekonstrukcija.

___________________________________
Uklanjanje stambenih objekata uz trasu
Predsjednik HŽ Infrastrukture Darko Peričić najavio je da će riječke projekte značajno poskupjeti imovinsko-pravna priprema koja uključuje uklanjanje pojedinih stambenih objekata uz trasu dvotračne željeznice. U Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem tvrde da će se izgradnja dvokolosiječne pruge izvesti na taj način da će postojeći kolosijek postati kolosijek za smjer istok, a novi kolosijek u smjeru zapada gradit će se sjeverno od postojećeg.
– Budući da na istočnom dijelu grada postoje objekti koji su smješteni vrlo blizu same pruge, postoji vjerojatnost da će se prilikom izgradnje dugog kolosijeka trebati predvidjet njihovo uklanjanje. Međutim, točna situacija bit će poznata nakon što se izradi idejni projekt izgradnje dugog kolosijeka pruge čija se izrada upravo zajednički pokreće od strane HŽ-a, Grada Rijeke i PGŽ-a, naglašavaju urbanisti.

___________________________________
Novi željeznički most na Školjiću
Kao neophodan zahvat najavljena je gradnja vijadukta Školjić i uklanjanje postojećeg nasipa na ulazu u Vodovodnu ulicu.

– Nakon gotovo sto četrdeset godina od izgradnje, nasip na Školjiću postao je zapreka potpunoj valorizaciji ovog prostora, danas zapravo dijela najužeg središta grada. Nasip na Školjiću bit će zamijenjen željezničkim mostom prilikom izgradnje drugog kolosijeka čime će se prostor Školjića otvoriti prema središtu grada i omogućiti prenamjenu i rekonstrukciju postojećih prostora, uvjereni su urbanisti.

___________________________________
Četverotračni podvožnjak u Krešimirovoj ulici
Dosta urbanističkih promišljanja odnosi se na podvožnjak u Krešimirovoj ulici. Ona je četverotračna, s dvotračnim podvožnjakom propisane širine, ali smanjene visine od 3,8 metara umjesto potrebnih 4,5 metara, te dosta velikog nagiba postojećih rampi od -10 posto, što omogućuje prolaz osobnih vozila, autobusa i manjih teretnih vozila.

– Prolaskom vlaka dva se traka zatvaraju, što uzrokuje stvaranje gužvi koje se mogu protegnuti i do Jelačićevog trga. Prilikom izrade detaljnog plana uređenja autobusnog terminala provjerena je mogućnost izgradnje četverotračnog podvožnjaka. U uvjetima dvokolosiječne pruge te uz primjenu propisane svijetle visine, visina od kolnika do konstrukcije podvožnjaka, tj. od »poda« do »stropa«, njegova izgradnja zahtijeva znatno produženje i pomicanje pristupne rampe prema trgu Žabica što bi stvorilo izrazito nepovoljne prometne i prostorne odnose na trgu i stoga je takvo rješenje neprihvatljivo. Osim postojećeg, jedino preostaje rješenje da se četverotračni podvožnjak izvede sa sadašnjom, smanjenom svijetlom visinom, uz zadržavanje ostalih postojećih tehničkih elemenata podvožnjaka, te obavezno deniveliranje pješačkog toka u odnosu na željezničku prugu. Međutim, ovakvo rješenje svakako zahtijeva istovremenu izvedbu produžetka ulice Riva kako bi se omogućio prolaz vozilima kojima je neophodna svijetla visina od 4,5 metara, pojašnjavaju u Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.



Izvor: Novi list

Futurizam ili realnost: Riječani će se 2020. voziti gradskom željeznicom s 18 stajališta

Opsežni projektni zadatak kojeg je pripremila HŽ Infrastruktura planira izgradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, rekonstrukciju kolodvora Brajdica i Rijeka te niz drugih povezanih projekata.

RIJEKA - Umjesto autobusima Autotroleja Riječani će putovati vlakom, a to bi se moglo dogoditi za šest godina ukoliko u očekivanim rokovima bude realiziran projekt izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge na relaciji dugoj 18 kilometara između Škrljeva i Šapjana. Riječ je o jednom od najvažnijih, financijski najzahtjevnijih i najzanimljivijih infrastrukturnih projekata u Rijeci u bližoj budućnosti. On se uvelike najavljuje, ali se o o njemu konkretno ne zna previše, jer je dokumentacija tek u fazi izrade.

Tvrtka HŽ Infrastruktura ovih je dana pripremila opsežni projektni zadatak za gradnju drugog kolosijeka kroz Rijeku, rekonstrukciju kolodvora Brajdica i Rijeka, te za niz drugih povezanih projekata.


Milijarde kuna
Ako se uzme u obzir najava da će sve navedeno koštati oko 550 milijuna eura, kao i da će taj novac biti osiguran iz državnog proračuna, a ne primarno iz europskih fondova, jasno je kako je riječ o najvećoj državnoj investiciji u Rijeci u bližoj povijesti i daleko najvećem projektu prometne infrastrukture. Usporedbe radi, drugi kolnik riječke obilaznice koštao je nešto više od milijardu kuna, cesta Orehovica-Sv. Kuzam i cesta D-404 koštali su otprilike još jednu milijardu kuna, pa je iz toga jasno kako će ulaganja u željeznicu premašiti ulaganja u ceste unutar riječkog prometnog čvora. Korist bi trebala biti višestruka, prije svega u kontekstu izvlačenja tereta s kontejnerskog terminala Brajdica i terminala na Zagrebačkoj obali ukoliko bude izgrađen u roku, a to je do kraja 2016. godine. Za građane bi najveći plus trebao biti u novoj opciji gradskog prijevoza i mogućnosti putovanja vlakom na relaciji Škrljevo – Rijeka – Šapjane, gdje se ukupno planira urediti 18 željezničkih stajališta, što je u skladu s planovima riječkog GUP-a. Na popisu potpuno novih stajališta nalaze se Sveti Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Sušak, Pećine, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida-Zamet, Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac, pored čega su predviđene i rekonstrukcije postojećih željezničkih stajališta Krnjevo, Rukavac, Jušići, Permani i Brgud.


Viadukt na Školjiću
Osim novih stajališta projektni zadatak predviđa i neka sasvim nova prometna rješenja u Rijeci, koja bi trebala izmijeniti i cestovnu gradsku mrežu, čak i vizualni izgled pojedinih riječkih četvrti. Jedna od njih je svakako Školjić, gdje se planiraju velike promjene na željezničkom mostu i nasipu, koji su izgrađeni prije gotovo 140 godina. Predviđeno je da se nasip željezničke pruge na Školjiću zamijeni željezničkim mostom (vijaduktom) kao dio izgradnje drugog kolosijeka uz postojeću željezničku prugu. Vijadukt bi bio dug 141,5 metara, moguće su varijante s čeličnom ili betonskom konstrukcijom. Posebno je zanimljivo da je na samom mostu predviđeno stajalište gradske željeznice za oba smjera s natkrivenim peronima, kao i da bi drugi sadržaji bili smješteni u parteru, dok bi se pristup stajalištu odvijao stubištem ili liftom. U opciji je i varijanta po kojoj bi bi kolosijeci na viaduktu bili smješteni jedan ispod drugog kako bi se dobilo na prostoru, koji je u tom dijelu sužen.

Iduća bitna promjena predviđa se na križanju pruge i Krešimirove ulica gdje bi se cestovni podvožnjak morao proširiti s dvije na četiri prometne trake, čime bi se postiglo da u trenutku prolaska vlaka nije potrebno zatvarati dvije cestovne trake, kao što je danas slučaj. Zbog toga bi se produžio i sami podvožnjak i pješački prijelazi preko pruge sa obje strane Krešimirove ulice.

U skladu s GUP-om velike promjene planiraju se na području riječkog kolodvora ispod kojeg se planira graditi cestovni tunel dužine oko 800 metara s čak četiri prometne trake s izvedenim spojem prema području zaštićenih lučkih skladišta Metropolis, koje se tako planiraju ukopiti u mrežu gradskih prometnica.


Tunel ispod kolodvora
Riječ je o dijelu projekta u kojem bi u financiranju trebao participirati i Grad Rijeka. Ta nova prometnica predstavlja produžetak Ulice Riva, a počinje na području Žabice odakle ide usporedo s novim autobusnim kolodvorom, čija se gradnja čeka desetak godina. Na tom je dijelu u dužini od oko 350 metara cesta nadzemna, dijelom prolazi preko postojećih željezničkih kolosjeka, a onda se denivelira i spušta u tunel ispod mreže kolosjeka i samog željezničkog kolodvora. Zatim prolazi u smjeru Mlake, gdje bi se spojila na današnje cestovno križanje Mlaka, koje bi se također trebalo izmijeniti, jer bi tamo bio postavljen rotor. Navedeni dio projektnog zadatka očito nastoji povezati nekoliko projekata, prije svega autobusni kolodvor i željeznički kolodvor, čime bi se na jednom mjestu stvorilo multimodalno prometno čvorište, kojemu bi se u budućnosti mogao priključiti i Pomorski putnički terminal s adekvatnom dubinom mora i mogućnosti priveza najvećih brodova. Stvari su u tom dijelu očito izuzetno ambiciozno zamišljene, pa bi dugoročno svakako bilo racionalno i potrebno investiciju opravdati velikim putničkim prometom, što nije laka zadaća. Naime, dolinsko-nizinska pruga prema Rijeci nikada nije bila zamišljena ni projektirana kao pruga s velikim putničkim prometom, pored čega Rijeka tek treba izboriti status važne putničke luke na sjevernom Jadranu.

Zagrebačka obala ključ
Posebna priča projekta je rekonstrukcija dvaju teretnih kolodvora naslonjenih na kontejnerske terminale. Prvi je onaj na Brajdici, koja će imati kapacitet od 600.000 TEU-a godišnje, čemu se prilagođava i kapacitet željeznice, koja bi morala prevoziti do 60 posto tog tereta, odnosno oko 360.000 TEU-a godišnje. Za to bi bilo potrebno prosječno 16 parova vlakova dnevno (maksimalno je 19 parova vlakova), pa je neophodna rekonstrukcija kolodvora Brajdica. Tu se predviđa izgradnja izvlačnog kolosjeka dužine oko 430 metara koji bi završavao u tunelu na istočnoj strani. Dodatna četiri kolosjeka išla bi ispod portalne dizalice na kontaktnom području između luke i željeznice.

Sličan kapacitet imao bi i teretni kolodvor uz Zagrebačku obalu, čiji bi kapacitet također trebao iznositi oko 600.000 TEU-a od čega željeznica također mora odraditi oko 360.000 TEU-a godišnje sa istim brojem vlakova kao i na Brajdici. I ostale brojke su ovdje slične kao i na Brajdici, pa umjesto ponavljanja treba navesti kako je Zagrebačka obala ključni projekt za cijelu koncepciju gospodarenja prostorom na potezu od Žabice do Mlake. Osim drugog kolosijeka i rekonstrukcije dvaju kolodvora na projekt kontejnerskog terminala nadovezuje se i cesta D-403, pa je jasno kako bi svaki neuspjeh u realizaciji Zagrebačke obale doveo do promašenog koncepta razvoja prometne infrastrukture, jer bi bilo jako teško opravdati silna ulaganja u prugu i cestu bez teretne luke. Valja se nadati da se to ipak neće dogoditi, odnosno da će unatoč poteškoćama i kašnjenju u projektiranju, konzorcij talijanskih tvrtki u roku izgraditi kontejnerski terminal.

Peričić: Gradnju pruge počinjemo krajem 2015.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić ističe kako je natječaj za idejno rješenje za drugi kolosjek raspisan prije desetak dana, kao i da bi taj posao trebao biti gotov sredinom godine nakon čega slijedi i natječaj za projektno rješenje.
– Mi u svakom slučaju planiramo do kraja godine imati projektanta, koji će do sredine 2015. godine završiti glavni projekt, što znači da tada mora ići natječaj za izvođača radova. Gradnja mora početi prije kraja 2015. godine i potrajat će barem tri godine. Prioritet jest dionica Rijeka-Sušak-Pećine, koju moramo izgraditi za svega 18 mjeseci. Ovo je uistinu ambiciozan projekt, koji će Rijeci vratiti željeznicu. U ovom trenutku teško je precizno procijeniti vrijednost investicije, to ćemo znati krajem ove godine, ali je sigurno da ona neće biti manja od 550 milijuna eura. Očekujemo status projekta od posebnog državnog interesa, pa bi stoga imali efikasnije ishodovanje svih potrebnih dozvola, otkupa zemljišta i pribavljanja potrebne dokumentacije, ističe Peričić, koji također najavljuje da je spreman projektni zadatak za prugu Škrljevo-Delnice, kao i da će u najkraćem roku biti raspisan natječaj za idejno rješenje, koje bi moralo biti završeno do kraja godine

Ukidanje pruge na riječkoj rivi
Teretnih vlakova na riječkoj rivi više ne bi trebalo biti. Stara željeznička pruga L 218 Brajdica-Rijeka ne zadovoljava osnovne tehničke i sigurnosne uvjete, te ometa putnički i cestovni promet u strogom središtu Rijeke. Stoga HŽ predviđa ukidanje i demontažu te pruge, ali ne odmah, već nakon rekonstrukcije kolodvora Rijeka i Brajdica, te nakon izgradnje drugog kolosijeka na dionici Sušak-Pećine-Rijeka.

Prema Krku mostom, do Istre tunelom
Projekt drugog kolosjeka u Rijeci nadovezuje se na niz drugih velikih željezničkih projekata, prije svega na nizinsko-dolinsku prugu visoke učinkovitosti na dionici Skradnik-Krasica uz koju ide i priključna pruga prema Krku na potezu od Krasice od Omišlja u što je uključen i novi Krčki most. Na drugoj strani planira se i nova obilazna željeznička pruga oko Rijeke s priključkom na željezničku mrežu prema Istri tunelom kroz Učku. U fazi razmatranja je i fazna izgradnja novog željezničkog kolodvora Ivani na području Općine Kostrena, gdje bi trebao biti pomoćni kolodvor za regulaciju i slaganje vlakova, garažiranje vlakova i industrijski kolodvor buduće industrijske zone na platou Ivani. Željeznički kolodvor Ivani povezao bi se spojnim kolosjekom s novim željezničkim kolodvorom Krasica. Budući godišnji obujam prometa po jednom kolosjeku dvokolosječne željezničke pruge iznosio bi 12 milijuna tona. Nazivna projektirana građevinska brzina trebala bi ostati jednaka kao i na postojećoj pruzi po dionicama: Škrljevo-Sušak-Pećine 70 km/h, Sušak-Pećine-Rijeka 80 km/h, Rijeka-Opatija-Matulji 80 do 90 km/h, Opatija-Matulji-Jurdani 80 km/h, Jurdani-Šapjane 80 do 100 km/h.

Izvor: Novi list

Ajmo redom ...

- ovo je gotovo indentičan text kao iz prvog posta (neki pasusi su izbačeni, neki izmjenjeni a neki naknadno dodani) ... ovima u NL- fali materije za novine

- tunel pod kolodvorom ... ... pa taj dio je nasipan i ispod je more.

- proširenje nadvožnjaka na Brajdi ... to je OK ali samo pod uvjetom da se riješe podzemne vode jer je i taj dio nasipan

- kao i Peričić ... i Joža d'Bog&Batina i Franz Tughmann su sanjali o tunelu kroz Učku i znamo kako je oboje svršilo (sad su to nasreću ili nažalost samo railfanovska mjesta pohođenja neostvarenih želja) ... ćemo u skoroj budućnosti i Peričićeve nebuloze dodat tom spisku i obilazit

- prugu preko obale je odavna trebalo maći jer svaki prolaz vlaka je čista sreća da nešto ne pođe naopako (velika atrakcija za videt bi bila da manevra završi na prvoj palubi "NINE" )

Ma super, novi kolodvori, stajališta, pruge, most za Omišalj, tunel kroz Učku, nizinska pruga,..... i sve to za 5 godina, a žice su mjenjali 20-tak......

Si vidio komentare na članak na portalu NL-a?

Sve ti je jasno, ljudi to više ne "puše"!

dida je napisao/la:Ajmo redom ...

- ovo je gotovo indentičan text kao iz prvog posta (neki pasusi su izbačeni, neki izmjenjeni a neki naknadno dodani)

Čak je i dijo naslova isti: Futurizam ili realnost
I da, pročitao sam komentare u N.listu i na službenoj facebook stranici Grada Rijeke gdje je članak također objavljen.

Sveje ovo lijepo što je napisano u članku ali po meni je to preambiciozno i bojim se da bi kroz neki skori period Peričić mogao jako bolno tresnuti o zemlju. Neka mu ministar SHD nanjuši imalo slabosti ili da krene radit nešto mimo odluka Vlade, neće se dobro svršit po njegovu kožu.

Al' prati ćemo mi taj njegov "križni" put i videt će se dokle će dogurat. Bit će najzanimljivije videt (ako se uopće šta i bude delalo) kako će dražani reagirat kad im počnu kuće rušit a sve pod parolom "državnog interesa" a da ne kažem kako će to izgledat u usjeku pod Svetom Anom i u onom djelu Rijeke od prijelaza kod Biroa pa do mosta preko Rečine. Da, ima i onaj dio oko INE na Mlaki koji je skoro isti k'o i usjek pod Svetom Anom samo što nije tako visok jer tamo su s jedne i druge strane tankovi vrlo blizu pruge.

Viš ča vele, to je lako rješivo izgradnom dvoetažne pruge

To je najveća nebuloza koji sam pročitao! Možeš zamisliti dvoetažni most na Školjiću? Pa to je grđe nego ovaj nasip sada.

Očito netko voli crtati nove projekte,a papir sve trpi. Imaju oni posla na sadašnjoj trasi pruge ohoho prije nego krenu u izgradnju drugog ni trećeg kolosijeka.

Narcis je napisao/la:... Imaju oni posla na sadašnjoj trasi pruge ohoho prije nego krenu u izgradnju drugog ni trećeg kolosijeka.

Ma krenut će oni to radit bez obzira na sve! Pa vidi šta su napravili sa ISEV-om, vlakovi pod novom strujom voze samo do Rijeke jer za Šapjane nemogu jer nije dovršen EVP Matulji.

Pa mi smo sada u 2013., izborna godina, lokalni izbori su za kojih 4 mjeseca, takvih članaka će bit pune novine projekti ovi, projekti oni, vjerujte mi, uskoro će i u Glasu Istre osvanuti članak o željezničkom tunelu kroz Učku ili Ćićariju, modernizacija i elektrifikacija postojeće pruge, povećanje brzine itd..itd...a nemaju ni 2 kg piture za opiturat jedan likovni signal,ma katastrofa.

Trasa pruge u centru grada na relaciji Glavni kolodvor-Kalvarija-Školjić-stanica Pećine unakazila je Rijeku kada je izgrađena. Prugu na Rivi i u Zajčevoj ne treba ni spominjati. Dugoročno bi trebalo razmišljati o željezničkoj zaobilaznici, tako da se ukinu obje postojeće pruge kroz centar i da Glavni kolodvor i kolodvor Brajdica postanu terminalne (čeone) stanice.
Dvojbeno je da li je dvokolosiječna pruga kroz grad isplativa i to samo za gradski prijevoz. Ne kažem da bi trebala donositi profit, ali je pitanje treba li grad veličine 150000 stanovnika (sa sve manje zaposlenih) investiciju od pola milijarde eura zato da bi vlakovi vozili prazni. Postoje standardi koji opravdavaju ulaganje u gradsku željeznicu, a to je frekvencija od 5 minuta pa i manje. Kada bi kroz Rijeku gradski vlak prolazio svakih 5 minuta bio bi prazan, a ako bi išao svakih 20 ili 30 minuta sigurno ne bi bio isplativ.
Gradska željeznica (nebitno je li podzemna, nadzemna, ili ono što je u Berlinu S-Bahn [Stadt Bahn]) postaje isplativa i opravdana samo u milijunskim gradovima.

Drugi kolosijek se mora graditi, ali ne radi prigradske željeznice nego radi teretnog prometa! Postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju bilo kakvu ozbiljniju ekspanziju...

Mislite li zaista da je sve napisano tako nerealno? Da je to samo popunjavanje Novog lista u nedostatku drugih tema? Pa, našao sam ja danas i u drugom tisku [business.hr] te velike planove. Prenosim:

Vlada je danas potvrdila da planira nastaviti gradnju superbrze željezničke pruge između (1) i sjevera zemlje, objavivši trasu druge faze tog skupog i spornog projekta.
Superbrza pruga je pokretač rasta koji će pridonijeti oporavku regija i dati poticaj našim regionalnim gospodarstvima", rekao je premijer. Vlada je objavila 340 kilometara dugu sjevernu trasu pruge iznad (2) koja će se račvati prema (3) i (4), nakon što je lani potvrdila trasu iz prve faze od (1) do (2). O trasi će se još povesti javna rasprava prije konačne odluke koja se treba donijeti do kraja sljedeće godine.
Projekt nazvan HS2 (5) koji je vrijedan gotovo 40 milijardi eura a treba se dovršiti 2032., nailazi na otpor aktivista za zaštitu okoliša i nekih konzervativnih zastupnika s obzirom da pruga prolazi kroz nekoliko njihovih izbornih jedinica.

Time i ovaj dio kroz Rijeku dobiva smisao. Odn. dobivao bi. Da se u članku radi o Hrvatskoj. Ali se ne radi. Brojke predstavljaju slijedeće riječi:
(1) Londona; (2) Birminghama; (3) Manchesteru; (4) Leedsu; (5) High Speed 2
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno ima samo jednu takvu prugu - HS1, koja povezuje London i tunel ispod La Manchea.
Rokovi ovdje izgledaju realnije nego u našim planovima. A s druge strane, toliko je nama trebalo, kako kiki kaže, zamijeniti žice na riječkoj pruzi.

Koliko od 150000 stanovnika Rijeke stanuje bliže nekoj od tih 18 željezničkih nego li nekoj od autobusnih staica? I gdje će se iskrcati u gradu? Na dvoetažnom mostu na Školjiću?; Ovo što je izjavio ministar je puno, puno realnije:
Od Skradnika do Rijeke bile su moguće tri opcije koje ovise o koridorima EU. Pruga Rijeka – Zagreb kao i pruga na 'koridoru 10', Bregana – Tovarnik, pruge su za prijevoz robe, a ne za putnički promet - pojasnio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. One neće biti financirane kao pruge za putnički prijevoz, nego isključivo za prijevoz robe, a logično je i zašto: 'Rijeka i Zagreb u europskim okvirima imaju mali broj stanovnika za razvoj snažnije putničke željezničke mreže, no obnavljanje za 'cargo' je bitno jer se diže operativni kapacitet sa 70 na 120 kilometara na sat', pojasnio je Hajdaš Dončić.
I, baj d vej; kako se vlak digne na gornju etažu mosta?

gaspa je napisao/la:Mislite li zaista da je sve napisano tako nerealno? ...

gaspa je napisao/la:.. Da je to samo popunjavanje Novog lista u nedostatku drugih tema? ...

Da, jedno i drugo!

kiki273 je napisao/la:... baj d vej; kako se vlak digne na gornju etažu mosta?

Bočnim mo'tićem ta trane ...

dida je napisao/la:

kiki273 je napisao/la:... baj d vej; kako se vlak digne na gornju etažu mosta?

Bočnim mo'tićem ta trane ...

Pa naravno da tako; ali koliko taj mostić mora bit dugačak? Bi stao tamo na Školiću?

kiki273 je napisao/la:... Bi stao tamo na Školiću?

A i neznam baš. Možda i bi al' samo u jednom smjeru. Ajmo 'vako, na zornom primjeru: most na Mlaki ... na njega vodi vrlo oštar uspon. Uspon počinje kod Nadzorništva (preko puta Doma zdravlja) i ide do mosta. Koliko bi tu bilo, 200-300 metri ? E to ti je prilaz gornjoj pruzi u jednom smjeru. Ali k tome moraš uzet u obzir da taj prilazni most neide rano gore nego i da ima devijaciju (eh ... devijacije ), levo ili desno svejedno. I sve to sa druge strane! Da bi imao gornje pruge u dužini ... 10 metara ? Jasno, pričamo o Školjiću, da nebi tko nešto krivo povezao!

Po meni to je nebulozno, čak i ovako samo napisano! Pa to je totalno nagrđivanje prostora i vizure na Trsat odozdola iz centra grada.

ikar je napisao/la:Drugi kolosijek se mora graditi, ali ne radi prigradske željeznice nego radi teretnog prometa! Postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju bilo kakvu ozbiljniju ekspanziju...

Pa sad, ako se izgradi nizinska pruga, onda bi pruga bila dvokolosiječna do Drage, odnosno budučeg kolodvora Tijani koji bi imao pet kolosijeka, a od tamo do kolodvora Sušak - Pečine ima nekih 3 km, a do kolodvora Rijeka 6 km, a to nije puno za promet jednokolosiječnom prugom. Također bi se tamo odvajala obilaznica koja bi završavala na Matuljima, a moglo bi se s te obilaznice napravit polukružni tunel koji bi izlazio negdje kod današnjeg kružnog depoa i time bi se teretni promet po današnjoj prugi odvijao samo za Brajdicu, a to je 3 km plus tunel, a to bi bilo dovoljno. Također bi se onda gradila i pruga za Krk gdje bi izgradili luku i ti mi planovi izgledaju puno manje nerealni jer bi te pruge iako bi bile dosta skupe, koristile bi se za teretni promet koji je isplativ, dok je ova gradska željeznica upitne isplativosti i tu mislim na broj ljudi koji bi je koristili, a ne na financijsku isplativost, odnosno pitanje je dal gradu treba ta gradska željeznica.

kiki273 je napisao/la:
Od Skradnika do Rijeke bile su moguće tri opcije koje ovise o koridorima EU. Pruga Rijeka – Zagreb kao i pruga na 'koridoru 10', Bregana – Tovarnik, pruge su za prijevoz robe, a ne za putnički promet - pojasnio je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. One neće biti financirane kao pruge za putnički prijevoz, nego isključivo za prijevoz robe, a logično je i zašto: 'Rijeka i Zagreb u europskim okvirima imaju mali broj stanovnika za razvoj snažnije putničke željezničke mreže, no obnavljanje za 'cargo' je bitno jer se diže operativni kapacitet sa 70 na 120 kilometara na sat', pojasnio je Hajdaš Dončić.

Ima nekaj u ovome kaj je ministar rekao, ali ako se napravi pruga za 120 km/h od Zagreba do Rijeke, onda bi i putnički promet na tom pravcu bi konkurentan. Od ove tri opcije koje je on naveo za prugu Rijeka - Skradnik, oni su nedavno najavili da bi po postoječoj trasi gradili drugi kolosijek uz novu prugu od Plasa do Delnica i onda bi se tom prugom vozilo 120 km/h. Prvo, ne znam kako bi se moglo po postoječoj trasi od Rijeke do Plasa vozit 120 km/h, također i na trasi od Delnica do Ogulina. Drugo, ekspoatacijski troškovi na toj prugi bi bili daleko veči nego na novoj prugi od Rijeke do Skradnika. Treče, istovremeno najavljuje da bi gradio novu prugu Zagreb - Skradnik i to za 200 km/h, koja je nepotrebna jer upravo na tom potezu se može gradit drugi kolosijek uz staru trasu. Dakle, taj ministar svaki put kaže nekaj novo, a da o tom kaj govori očito nema pojma.

ICE-3M je napisao/la:... taj ministar svaki put kaže nekaj novo, a da o tom kaj govori očito nema pojma.

Pa šta je to nešto novo .

A i Peričić priča otkako je postavljen na mjesto gazde HŽI-a da će radit kapitalni remont na Brajdici ali od tog ni k. Danas sam bio na Brajdici i razgovarao sa prometnikom ... čovjek se žali kako su ovi što su nekog vraga čeprkali po tunelu djelom završili jer da moraju kroz tunel vozit kontejnerske vlakove jer nemogu po obali zbog maškara. I tako sve dok maškare ne prođu a onda će opet nešto raduckat u tunelu.

A ka' će remont to ni Đekna nezna

He, ministar govori što mu kažu savjetnici, razni "stručnjaci" za promet a kako ih ima više svaki ima svoju viziju......pa tako nastaju razne
nebuloze, nerealni planovi (bolje reć neostvarivi). Umjesto da se jednom za uvijek napravi veliki simpozij sa svim mogućim ali stvarno
stručnim (a ne podobnim) ljudima te da se razbistri što je nužno i realno moguće za napraviti što se prometa tiče te da se onda toga i
pridržava do kraja realizacije!

Je li teretni promet dionicom Kolodvor-Kalvarija-Sušak-Draga, uključujući i dionicu Matulji-Kolodvor doista toliko intenzivan da zaslužuje izgradnju drugog kolosijeka? Imajući u vidu žalostan pad prometa u riječkoj luci čini se da nije. Ako bi drugi kolosijek kojim slučajem bio izgrađen zapečatio bi sudbinu centra Rijeke za sljedećih 100 godina.
Izgradnja dvokolosiječne zaobilaznice na trasi Draga-Matulji i ukidanje postojećih pruga na Rivi i pravcu Kalvarija,
omogućila bi da pruga ulazi u grad iz dva pravca, kroz postojeći pravac Matulji-Krnjevo-Kolodvor i tunel Sušak. Doduše, izgradnja drugog kolosijeka na pravcu Matulji-Krnjevo-Kolodvor nije tehnološki zahtjevna i nije urbanistički dvojbena. No, ako se uzmu u obzir ukupna količina i intenzitet prometa koji se odvija na riječkim prugama, pitanje je da li je čitav pothvat isplativ.

Drugi kolosijek se mora graditi kroz grad zbog novog kontejnerskog terminala koji će se graditi na Zagrebačkoj obali!!!

I nema toga gdje se novcem nemože probiti drugi kolosijek, Austrijanci čine čuda od brdskih pruga karakteristika poput riječke...

Ako je drugi kolosijek potreban, dugoročno bi bilo bolje graditi ga okolo, pravcem Draga-Matulji-Glavni kolodvor.