Malo za nasmijat se...

Pfaff je napisao/la:'Rani prasići i ne diraj dugmići...

... a ako već moraš dirat dugmići pazi ča diraš da ne ostaneš bez miša

Što dobiješ kad križaš PMS i GPS?
Nadrkanu ženu koja točno zna gdje si!

 ŽENA JE KAO ALKOHOL - PRVO OPIJA, A ONDA IDE NA JETRA.

PLAN OSIGURANJA – NOVI PROGRAM ZA UMIROVLJENIKE

Stariji ste građanin, a vlada tvrdi da za vas nažalost nema slobodnog mjesta u domu za umirovljenike.

Što učiniti?

Naš prijedlog je, da svatko tko je star 65 godina ili više, nabavi revolver i 4 metka. S malo pažnje može time ustrijeliti 4 političara!

Jasno da to znači da će vas osuditi i strpati u zatvor gdje ćete dobivati 3 topla obroka dnevno, krov nad glavom, kabelsku televiziju, centralno grijanje, klima uređaj i potrebnu zdravstvenu skrb.

Trebate nove zube? Nema problema! Nove naočari? Nema problema! Trebate novo koljeno, bubreg, presađivanje srca?

Sve je predviđeno. I kao dodatni bonus mogu vas djeca posjećivati kolikogod puta žele, kao i do sada.

I tko će sve to platiti? Ista ta vlada koja vam je rekla da za vas nema mjesta u domu penzionera.

Istovremeno smo se riješili četvero nesposobnih političara.


A najbolja strana ovog programa je da sad, kad ste zatvorenik, više ne plaćate porez!

borna je napisao/la:
PLAN OSIGURANJA – NOVI PROGRAM ZA UMIROVLJENIKE

Ovo mi je odnekud grozno poznato...

Jah, lude raje...

http://zenica-online.com/2011/05/de-ti-je-pita-monodrama-antona-drahta-kompletna-verzija/

Pfaff je napisao/la:Jah, lude raje...

http://zenica-online.com/2011/05/de-ti-je-pita-monodrama-antona-drahta-kompletna-verzija/

Jako dobro

Uvijek iznova se među numizmatičarima pojavljuje novčanica od 500 maraka Istočne Njemačke. Problem jest: taj apoen nikad nije pušten u opticaj. Dakle odakle one dolaze, jer legalnog načina - nema.

Lysann Goldbach nije se baš ugodno osjećala dok je prolazila kroz sigurnosnu provjeru u frankfurtskoj zračnoj luci sa papirnatom vrećom punom novčanica. I danas se smije kad se toga sjeća. To je bio čitav milijun i osoblje zračne luke je vjerovalo kako je riječ o krijumčarenju novca. 36-godišnja Lysann Goldbach im je pokušala objasniti, ali joj nisu vjerovali. Tek kada je došla jedna starija djelatnica iz osiguranja onda su joj povjerovali: "Da, to su marke DDR-a, socijalističke Istočne Njemačke" potvrdila je djelatnica. Dakle, ipak nije riječ o krijumčarenju.
Goldbach radi u državnoj Kreditnoj banci za obnovu i razvoj (KfW-Bank) koja se prije nazivao Kreditni ured za obnovu. Ona je na čelu povijesnog arhiva i tu onda spada i ostavština bivše Državne banke DDR-a. U trezoru su i svježe tiskane novčanice u apoenima od 200 i 500 maraka koje nikada nisu puštene u promet. Vodstvo DDR-a smatralo je neprimjerenim da u socijalističkoj državi postoji novčanica koja je vrijedna čitave mjesečne plaće tamošnjih zaposlenika.
Ali nakon pada Berlinskog zida odjednom su se pojavile te novčanice na različitim mjestima u Njemačkoj. Od kuda su mogle doći? One su jednostavno morale biti negdje ukradene.
Jedno od mjesta u kojem je policija zaplijenila novčanice od 200 i 500 maraka DDR-a je bio Frankfurt na Odri. Državno odvjetništvo je nakon istrage te novčanice predalo Kreditnoj banci za obnovu (KfW). Lysann Goldbach je bila uvjerena kako su se te novčanice DDR-a mogle pojaviti samo kao rezultat provale. Kako se to moglo dogoditi, to ne zna, ali se radovala potpuno novim i nerabljenim novčanicama.
U postupku ujedinjenja dvije Njemačke, isprva je bila stvorena monetarna unija zapadne i bivše socijalističke Njemačke. Tada, 1990. i 1991. je sav papirnati novac DDR-a je bio uskladišten u dva bivša rudnika kod mjesta Halberstadt u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt i tamo su zapravo te papirnate novčanice trebale istrunuti. Nakon fuzije s Državnom bankom DDR-a je KfW 1994. postao vlasnik tog novca iz bivše komunističke države i vjerovao je da je novac, tamo pod zemljom, na sigurnom mjestu. No uvijek iznova su se počele pojavljivati novčanice koje zapravo nisu smjele postojati.
Jedino objašnjenje je bilo da su lopovi nekako došli u ta podzemna skrovišta i od tamo uzimali te novčanice. Da bi to prekinuli, Banci za obnovu i razvoj nije preostalo ništa drugo nego da u složenoj i skupoj akciji u ožujku 2002. izvadi i definitivno uništiti sve te novčanice iz rudnika. Točnije, barem su vjerovali da su sad sve novčanice uništene jer još se uvijek diljem Njemačke pojavljuju novčanice od 200 i 500 DDR maraka.

Automobil od kovanica DDR-a
Zapravo, tu nije riječ o novcu. Marka DDR-a više nije platežno sredstvo, niti ga se - kao neposredno nakon ujedinjenja, može zamijeniti za zapadnonjemačku marku, odnosno euro. Ali on još uvijek ima vrijednost kod numizmatičara i sakupljača starina. Naravno da su takvi rariteti - nove novčanice u apoenima koji nikad nisu pušteni u opticaj - i posebno vrijedne pa tako preprodavači navodno naplaćuju 15 eura po novčanici.
U svakom slučaju, "milijuni" iz Frankfurta su prebačeni izravno u arhiv KfW-a i sad se nalaze u trezoru sjedišta te institucije u Berlinu.
U istom trezoru ima još mnogo dragocjenosti iz vremena socijalističke Njemačke, na primjer i skice DDR-ovih novčanica kakve su tek trebale biti tiskane. Goldbach pokazuje grafičke nacrte koji nikad nisu realizirani jer je 1990. došlo do ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke i zapadnonjemačka marka postala jedinstvena valuta za cijelu Njemačku.
"Pogledajte, ove su se aluminijske kovanice prodavale automobilskoj industriji da bi ih se tamo rastopilo i recikliralo. Možda i u vašem autu ima dijelova koji su proizvedeni od starih kovanica DDR-a ", objašnjava nam Goldbach dok nam pokazuje sadržaj trezora. Te kovanice u očima zapadnog Nijemca izgledaju kao novac za nekakvu dječju igru - Savezna Republika Njemačka nakon rata i novčane reforme 1949. više nikad nije imala kovanice načinjene od aluminija.
Koliko kovanica DDR-a još i danas ima u privatnom vlasništvu, to ne zna nitko. Slično kao i u Hrvatskoj s kovanicama jugoslavenskog dinara i para, one nemaju novčanu, nego eventualno tek numizmatičku vrijednost. "Naravno da se nije sve zamijenilo za zapadnu marku, ali te kovanice su danas bezvrijedne", objašnjava Goldbach.

Zanimanje - Korejaca
Uopće, baš ovdje, u bivšoj Državnoj banci DDR-a je bilo i mjesto gdje su vlasnici istočnonjemačke marke mogli zamijeniti u zapadnonjemačku valutu. Goldbach se dobro sjeća da je još i posljednjeg dana te zamjene određenog Sporazumu o ujedinjenju, još bila golema gužva: "I posljednjeg mogućeg dana su ovdje još bili dugački repovi predstavnika kombinata i socijalističkih poduzeća da bi za marke DDR-a dobili njemačke marke."
Makar su od tih vremena ujedinjenja prošla već desetljeća, u arhiv njemačke Banke za obnovu i razvoj još uvijek stižu posjetitelji. Povodom 25. obljetnice od pada Berlinskog zida ih je još više, a inače tamo veoma često dolaze izaslanstva iz Južne Koreje. "Kako je to izgledalo s monetarnom unijom?", raspituju i dive se dobro očuvanim kovanicama. Na kraju, svi žele pogledati i zgradu u kojoj je Banka za obnovu i razvoj smještena.
Jer zgrada KfW-a u samom srcu Berlina je doista nešto osobito. U neposrednoj blizini glasovite berlinske aleje Unter den Linden je čitav taj dio grada zapravo koncem 19. stoljeća bilo bankovno i poslovno središte Berlina i čitavog carstva - samo u neposrednoj blizini je bilo više od 170 banaka. Ovu zgradu je dao izgraditi bankar Carl Fürstenberg i doista nije štedio na troškovima: samo za glavnu zgradu je 1900. platio basnoslovnih 2,6 milijuna Reichsmark. Treba imati pred očima da je tada jedan lučki radnik u Hamburgu zarađivao oko 60 Reichsmark- mjesečno!

Veličanstvena palača bogatog bankara
Taj bankar je 1933. morao pobjeći od nacista, a nakon rata je u socijalističkoj Njemačkoj tamo smještena Državna banka. Makar je zgrada dijelom uništena u ratu, ipak je nešto ostalo i iz tog slavnog doba. Lysann Goldbach je posebno ponosna na sobu od javorovine. Prelijepa, skoro potpuno očuvana drvenarija i veličanstven kamin, uz strop na najmanje 6 metara visine, daju ovoj dvorani doista raskošan izgled.
Tamo je imućan bankar primao bogate klijente trgovačkog svijeta Berlina. Gotovo je nevjerojatno kako se baš u toj dvorani za vrijeme DDR-a ovdje nalazila - policijska postaja! Pod je bio obložen linoleumom, a strop je improviziranim panelima bio spušten na "socijalističku" visinu. Lysann Goldbach pokazuje fotografije još iz osamdesetih godina prošlog stoljeća gdje u raskošnoj dvorani u kameru gledaju "narodni milicajci". Čitava zgrada je u međuvremenu restaurirana i ponovno odiše starim sjajem nekadašnjeg Berlina.
Lysann Goldbach si jedva može zamisliti ljepše radno mjesto. Ona je studirala u Potsdamu i oduševljena je gospodarskom poviješću. Na dan raspada socijalističke Njemačke, 9. studenoga 1989. imala je tek 11 godina. Kako se ona sjeća tih dana? "Dan nakon što je pao Berlinski zid bilo nas je samo petero učenika u razredu. Ostali su otišli vidjeti što ima na Zapadu. Ja nisam smjela, jer su moji roditelji htjeli prvo sami vidjeti što je tamo. To im se činilo sigurnijim", smije se Goldbach. Na kraju pažljivo sakuplja novčanice od 200 i 500 maraka, sprema ih natrag u papirnatu omotnicu i zatvara trezor. Kod nje je blago DDR-a u dobrim rukama.
Preporučam da malo podrobnije proučite zanimljive članke na portalu DW, poput ovoga: http://www.dw.de/na-istoku-njema%C4%8Dke-malo-toga-cvjeta/a-18045556

Rekord od 2 sekunde!

Pfaff je napisao/la:https://2img.net/h/i583.photobucket.com/albums/ss277/jkrema2/zezalice/MasovneDemonstracijeCG.jpg

Je*ote šta njih tulko ima !?

dida je napisao/la:

Pfaff je napisao/la:https://2img.net/h/i583.photobucket.com/albums/ss277/jkrema2/zezalice/MasovneDemonstracijeCG.jpg

Je*ote šta njih tulko ima   !?

Jakako. Zato i piše da su demonstracije masovne

Original fotografija je bila napravljena krajem 2012. godine u Mariboru, tokom protesta protiv tadašnjeg župana i opće politične situacije u Sloveniji. Možete jo vidjeti ovdje (broj 12/49): http://www.rtvslo.si/slovenija/video-foto-obsedno-stanje-v-mariboru-ranjeni-policisti-aretirani-protestniki/296698

leteči vlak je napisao/la:Original fotografija je bila napravljena krajem 2012. godine u Mariboru ...

... kako se lako može manipulirat fotkama

Dva na temu putovanja eroplanom (s posebnim osvrtom na low-cost kompanije)



Ovaj je malo crnji

... tob' men' trebalo

dida je napisao/la:  ... tob' men' trebalo

Yok,tebe to ne rabi aš nemaš FB...

Nemam FB al' ima' ja drugije đoga zbog koije mi oće ručak zagor't

Talijanski strip crtač Luciano Secchi, u Hrvatskoj i na prostorima exJugoslavije poznatiji kao Max Bunker, je dao intervju bosansko hercegovačkoj Al Jazeeri a najzanimljivije dijelove je prenio portal Poskok. Kreator kultnog "Alana Forda" ne zaboravlja popularnost koju je njegovo remek djelo koagulirali te posebno zahvaljuje zagrebačkog prevoditelju Nenadu Brixiju.
"Izvanredan posao je napravio, ne samo da je vanserijski prevodio već je ulovio i najmanju karakterizaciju mojih likova i duh mojih priča."
Likovi su počeli dobivati svoje poznato lice i naličje 1969. godine i Bunker priznaje da su više manje bazirani na koktelu vrlina i mana stvarnih osoba kao i njihovih fizičkih silueta. Zbunjeni Alan Ford je tako inspiriran irskim glumcem Peterom O'Tooleom, neurotični grintavac Bob Rock je kopija jednog Bunkerovog prijatelja, a negativac Anten Man je parodija na bivšeg talijansko premijera i medijskog magnata Silvia Berlusconija.
Bunker ne namjerava sahraniti Broja Jedan, Grunfa, Sir Olivera, Debelog šefa, Jeremiju, Alana Forda, Boba Rocka i ostale članove, pristalice i suparnike neuništive TNT grupe.
"Crtat ću dok sam živ. Grupa TNT je uvijek živa. I kad nije na okupu", svoje čestite momke brani Max Bunker.
Neke od velikih misli nezaboravnog stripa:
1. "Bolje nešto od nečega, nego ništa od ničega." (Grunf)

2. "Ako želite pobijediti u trci, morate prvi proći kroz cilj."

3. "Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti." (Broj 1)

4. "Ne predaj se nikad, osim kad moraš."

5. "Bolje živa kukavica nego mrtvi heroj!" (Grunf)

6. "Alane, bjež’mo, njih je dvojica, a mi smo sami!"

7. "Tko spava, nije budan." (Alan Ford)

8. "Bolji je nečastan bijeg nego častan poraz."

9. "Bolje herojski ustuknuti nego kukavički pobijediti." (Grunf)

10. "Bolje ispasti budala nego iz vlaka." (Grunf)

11. "Bolje je živjeti sto godina kao milijunaš, nego sedam dana u bijedi." (Bob Rok)

12. "Tko izgubi dobitak, dobije gubitak." (Grunf)

13. "Prokletstvo, ovaj zid je glatak poput glatkog zida."

14. "Mi ništa ne obećavamo i to ispunjavamo – stranka istine"

15. "Ovde počiva onaj koga više nema." (epitaf)

16. "Ovdje ležim ja a stojiš ti, a bilo bi bolje da ležiš ti a stojim ja" (epitaf)

17. "Mene će naviše pogoditi moja vlastita smrt!"

18. "Bolje biti bogat nego ne biti"

19. "Dolje oni živio ja" - grafit na zidu

20. "Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na vlastitu. ...

Bacon and eggs
(po domaću: špeh z jajima)

VICEVI IZ TREĆE DOBI ZA ČITATELJE TREĆE DOBI

Preveo iz knjige „Rentner Witze“ izdavača Justusa Klingenhubera D. K.

Uredio Ž. P.

„Doktore, imam 80 godina i oženio bih se s jednom dvadesetogodišnjakinjom.“

„Upozoravam vas da bi to moglo biti vrlo riskantno po zdravlje!“

„Pa što? Ako umre naći ću si drugu!“.

*

„Sutra imam godišnji sastanak maturanata, nas devedesetogodišnjaka.“

„Koliko vas se obično sakupi?“

„Zadnjih nekoliko godina dođem jedino ja!“

*

Dvije umirovljenice sastaju se u čekaonici svoje ambulante svakog ponedjeljka.

„Zašto nisi došla prošlog ponedjeljka?“ – pita jedna

„Bila sam bolesna!“ – odgovori joj druga.

*

„Gospodine doktore, je li možda moja debljina nasljedna?“

„Koliko kilograma imaju vaši roditelji?“

„Podjednako otac i majka, zajedno s urnom po tri kilograma.“

*

„Gospodine doktore, a koliko će ta operacija koštati?“

„Nemojte o tome razmišljati, to je briga vaših nasljednika.“

*

„Dragi mužiću, kupila sam ovu crvenu haljinu. Kako ti se sviđa?“

„S njom možeš privući samo jednog bika.“

„Pa upravo to sam i htjela!“

*

„ Gospođo, klupa na koju ste sjeli upravo je obojena!“.

„Kako, molim?“ – upita nagluha gospođa.

„Zeleno!“

*

„Gospodine, budite bez brige, jamčim vam da ćete doživjeti i osamdesetu.“

„Pa ja već imam osamdeset godina…“

„Eto, pa što sam vam rekao!“

*

„Doktore, možete li mi to reći hrvatski? Ne razumijem latinski.“

„U svojoj dobi trebali biste već znati i jedan mrtvi jezik.“

*

Devedesetogodišnjak svom sluzi:

„Jesi li mi za vikend nabavio neku po mom ukusu.“

„Jesam,već je u krevetu i nadam se da ćete biti zadovoljni sa svojom vršnjakinjom.“

*

„Zašto ste u oporuci odredili da se vaš pepeo rasipa na nogometno igralište?“

„Zato da bi me moji unuci posjećivali poslije smrti.“

*

Osamdesetogodišnjak ljut izlazi iz lifta:

„Opet jedna telefonska govornica iz koje su huligani ukrali telefon!“

*

U američkoj ordinaciji:

„Doći ćete opet na kontrolni pregled za tjedan dana.“

„Da nije nešto opasno?“

„Bez brige, da je opasno tražio bih da već danas platite račun.“

*

„Zašto pužeš pod stolom?“ – pita baka djeda u restoranu.

„Tražim svoju žvaku.“

„Vrlo važno za jednu žvaku.“

„Ali na njoj je zalijepljeno moje zubalo.“

*

„Konačno sam uspjela odučiti svom muža da stalno grize nokte.“

„Pa kako ti je to uspjelo nakon toliko godina?“

„ Sakrila sam mu zubalo.“

*

„U povjerenju ću ti priznati da već trideset godina ljubim istu ženu.“

„Vjerojatno je tvoja supruga zbog toga vrlo sretna.“

„Ni govora, ubila bi me da to sazna.“

*

„Žao mi je što vam to moram reći, vašoj ženi je preostalo samo još mjesec dana života.“

„Pa što? Ako sam izdržao četrdeset godina, mogu još mjesec dana.“

*

Muž ženi za zlatni pir priznaje:

„Znaš, u ovih pedeset godina nasadio sam rogove mnogim muževima.“

„A ja sam, dragi, samo jednom jedinom.“

*

„Mama, mogu li se danas igrati s bakom?“

„Možeš, samo je poslije toga opet zakopaj.“

*

„Bako, kuda ideš s tim biciklom?“

„Na groblje.“

„A tko će vratiti bicikl?“

*

„Dragi, s tim novim naočalama uopće mi se ne sviđaš.“

„Ali ja uopće nemam naočale.“

„Znam, ali ja ih imam.“

Tetovaža



Ono na glagoljici je navodno prijevod!

>
> *LJEČNIČKA OTPUSNA PISMA POVIJESTI BOLESTI, DOKUMENTIRANO U HRVATSKIM
> BOLNICAMA*
>
>
> PACIJENTICA NEMA GRČEVE, NITI KOČENJA, NO NJEZIN SUPRUG TVRDI DA JE BILA VRLO VRUĆA U KREVETU PROŠLE NOĆI.

> KAD JE PRIMLJEN, NJEGOVO PREBRZO SRCE JE STALO I VEĆ SE OSJEĆAO BOLJE.
>
> PACIJENT IMA BOL U GRUDIMA AKO LEŽI NA LIJEVOJ STRANI PREKO CIJELE GODINE.
>
> DRUGOG DANA KOLJENO JE BILO BOLJE, A TREĆEG JE POTPUNO NESTALO.
>
> PACIJENTICA JE SVE VRIJEME U SUZAMA I STALNO PLAČE, TAKOĐER DJELUJE I DEPRESIVNO.
>
> NAIZGLED ZDRAV, ORONUO 69 GODIŠNJI MUŠKARAC, MENTALNO ŽIVAHAN, ALI ZABORAVAN.
>
> PACIJENT JE ODBIO AUTOPSIJU.
>
> PACIJENT NIJE VRŠIO SAMOUBOJSTVA U PROŠLOSTI.
>
> PACIJENT JE ZABORAVIO SVOJA BIJELA KRVNA ZRNCA U DRUGOJ BOLNICI.
>
> PACIJENT JE NEURAČUNLJIV S URINALNOM UČESTALOŠĆU.
>
> OKLIZNULA SE NA LEDU I IZGLEDA DA SU JOJ NOGE OTIŠLE U SUPROTNIM SMJEROVIMA, PROŠLOG PROSINCA.
>
> PACIJENT JE NAPUSTIO BOLNICU OSJEĆAJUĆI SE MNOGO BOLJE, OSIM PRVOBITNIH PROBLEMA.