Riječka pruga kroz povijest

Povijest kolodvora Rijeka

Dolaskom mađara i mađarskog kapitala izgrađena je pruga od Karlovca do rijeke koju su inicirali riječki ungarezi. Središnja vlast u Budimpešti je imala namjeru od Rijeke stvoriti kozmopolitski emporij.
Interes mađarske uprave bio je usredotočen na izgradnju lučkih postrojenja, skladišta i gatova. Smještaju ogromne zgrade skladišta pred samo pročelje grada, kojim Rijeka gubi izgled mediteranskog ugođaja.
Mađarska je vlast preko željeznice nastojala nametnuti svoj snažan utjecaj na mađarizaciju stanovništva, jer je u Rijeci trajno nastanila željezničko činovništvo i stručnjake. Odmah nakon Austro-Ugarske nagodbe 1867. godine, Ugarska je dala prednost izgradnji odvojka Karlovac – Rijeka, koji je otvoren 23. listopada 1873. Na veće izgradnje se dugo čekalo i grad je čekao 15 godina na gradnju kolodvora jer je od 1873. za putnički promet služila drvena baraka. Početak gradnje nove željezničke postaje došao je tek 1889. godine, projekt je bio povjeren glavnom inženjeru Državnih ugarskih željeznica Ferenzu Pfaffu. Kao đak budimpeštanske Politehnike istakao se kao arhitekt, specijalist za željezničke kolodvore. Kao šef odjela za visokogradnju kod mađarskih željeznica, Pfaff je projektirao Prometni paviljon za Milenijsku izložbu i Glavni kolodvor u Zagrebu koji je gradio u isto vrijeme kad i riječki. Mada ima dosta dodirnih točaka između dvije zgrade, zagrebački kolodvor ima izgled kolodvora metropole dok je riječki u svom gabaritu previše paviljonski u odnosu na arhitekturu Krešimirove ulice. I sam smještaj je nespretan jer mu se prilazi sa boka. Riječki kolodvor sastoji se od središnjeg velikog paviljona povezanog niskim krilima s dva bočna do kojih se opet nadovezuju po dva manja.
Prema prostoru, kojim je raspolagao, Pfaff je jako dobro rješio tu građevinu uvukavši je diskretno za širinu jedne ulice prema moru, tako da taj prostor stvara dojam lažnog trga. I što je najljepše, nije negirao potez pružanja velikih platana uz cestu što daje zdanju stanovitu otmjenost u susretu sa putnikom.
Sa obje strane kolodvora mađarske su željeznice sagradile i dvije stambene zgrade za svoje činovnike. Primjena kamena na unutrašnjem pročelju, okrenutom prema kolosjecima, velike polukružne arkade na sva tri kata i toranj za spiralno postavljeno stubište, govore da je to djelo odličnog ekeltika. Prednja pročelja, okrenuta prema Krešimirovoj ulici, podosta su zatvorena ali djeluju elegantno.
Zanimljivo je da je gradnja kolodvora započeta u ožujku 1889., a zgrada je dovršena koncem 1890., te je s novog kolodvora, bez velike pompe, kenuio prvi vlak br.805 2. siječnja 1891. godine u 5 sati i 35 minuta u pravcu Pivke (Slo). Izvođač radova, riječki inženjer Venceslao Celligoi, u kratkom roku je izvršio svoju dužnost i 1. sječnja 1891. predao željezničku zgradu.

Izvor: ''Kako čitati grad, Rijeka jučer, danas“ prof. Radmile Matejčić

thomcro je napisao/la:Riječka riva nakon WWI.
https://2img.net/h/i212.photobucket.com/albums/cc259/thomcro/fotke%20001/P1080037.jpg

Note:
Preneseno iz monografije "Promet u Istri"!

Ovo su 1930-te godine. Vidi se stanica hidroaviona.

Fascinantno! Slika je nastala neposredno nakon WW2. Obnova luke čini se nije ni počela. Oštećenja na Bečkom i Budimpeštanskom pristaništu potječu od torpednih glava koje su nacisti ukopavali u obalne zidove u pravilnim razmacima. Efekt je bio užasan. Najmanja šteta sastojala se u tome da su stakla svih prozora u gradu koja su gledala na luku bila polomljena od zračnog tlaka.
Zapravo je čudo da je riječka luka uopće obnovljena.
Slutim da je brod potopljen ispred Budimpeštanskog pristaništa bivši bananac, u ratu minopolagač, a kasnije Galeb.
More je puno ulja.
Primijećujete li da na kolodvoru praktično nema vagona? Nacisti su čitav vozni park odvukli u Njemačku.
Skladišta na gatu De Franchesci bila su odveć oštećena da bi preživjela.
Sliku treba i dalje proučavati.

Trol_Rijeka je napisao/la:Slika je nastala neposredno nakon WW2. Obnova luke čini se nije ni počela. Sliku treba i dalje proučavati.

Da, treba je proučavati. Za početak treba obratiti pozornost na avion (koji samo što ne izleti iz ekrana).
To je saveznički laki bombarder, vjerojatno B-26 Marauder ili možda Martin Maryland, pretpostavljam iz sastava Balkan Air Force.
Slika je nastala za vrijeme bombardiranja riječke luke krajem rata.

Stanley, imam par primjedbi na tvoje teze. Nadam se da su kreativne. Zrakoplov je mislim britanski po oznakama na krilima (Crveno-bijelo-plava kokarda). Nema onu karakteričnu bijelu zvijezdu US-AF. To me čudi jer sam zrakoplov ne doima se kao da je proizveden u UK. Slika je mislim nastala poslije 3. svibnja 1945. odnosno ulaska JA u Rijeku. Luka je već razorena što su nacisti obavljali krajem travnja 1945. i uoči samog povlačenja. U to doba je već prestalo savezničko bombardiranje jer se Rijeka nalazila u zoni operacija JA. Nakon rata i prvih mjeseci nakon rata po sporazumu maršala Tita i savezničkog komandanta Sredozemlja feldmaršala Alexandera saveznički zrakoplovi imali su pravo nadlijetanja sjeverozapadnog dijela jugoslavenskog teritorija, uključujući i tek formiranu Zonu B Julijske krajine. Snimak ne djeluje kao da je nastao u borbenim uvjetima. Nema djelovanja njemačke protuzračne obrane. Nema ni požara-dima u gradu. Zrakoplov iz kojega je fotografirano blizu je ovome što je u kadru i nema lovačke zaštite. Mislim da je riječ o rutinskom letu kakvih je bilo puno nakon kapitulacije Njemačke. Na koncu, u uvjetima borbenog djelovanja nema vremena za fotografiranje ovakve vrste, a fotografija je čini se nastala isključivo iz fotografskih pobuda.

Zrakoplovak je Martin A30 A Baltimore, američke proizvodnje, ali je korišten samo kod Britanaca i dobavljan je preko lend-lease programa. Prepoznatljiv je po karakterističnim četvrtastim usisnicima zraka na motornim gondolama:



Inače, točno je da je Rijeka bila oslobođena, ali nemojmo zaboraviti da je rat još uvijek trajao pa su dragi saveznici voljeli znati što se zbiva...

Upravo o tome i govorim. Nacisti krajem travnja 1945. razaraju luku. JA ulazi u Trst 1. svibnja, u Rijeku 3. svibnja, rat još traje i saveznici nadlijeću riječku regiju ne temelju sporazuma Tito-Alexander. Inače su masovna bombardiranja Njemačke prestala već u ožujku 1945. jer više nije bilo dovoljno nerazorenih gradova koji bi opravdali uporabu savezničkog zrakoplovstva, a i zone njemačke obrane već su bile preuske za djelovanje bombardera. (Berlinčani su osjetili razliku kada ih je prestalo tući angloameričko zrakoplovstvo, a djelovanje je počela sovjetska artiljerija. Razlika je imala razorni psihološki učinak).

Upravo pronađeno u kutijama na tavanu! Po nekim procjenama ukućana, slike imaju blizu 100 godina, s obzirom na vagone i odore željezničara, ali neki od vas bi mogli puno bolje znat.
Ova prva neodoljivo podsjeća na stanicu MEJA s obzirom na pozadinu, ali mi se nekako ne slaže sa drugom tako da sam u nedoumici o kojoj točno stanici se radi

NP-549 je napisao/la:Ova prva neodoljivo podsjeća na stanicu MEJA s obzirom na pozadinu, ali mi se nekako ne slaže sa drugom tako da sam u nedoumici o kojoj točno stanici se radi

Zar ne bi onaj natpis na kolodvoru na drugoj fotki mogao biti upravo MEJA ?

Odlične fotke !!!

Sad sam se igrao u PSP-u i gotovo sam siguran (95%) da na natpisu pise "Meja".

Inace, prekrasne stare fotke. Obozavam taj sepija izgled.

Barney

Barney je napisao/la:Sad sam se igrao u PSP-u i gotovo sam siguran (95%) da na natpisu pise "Meja".

Koje tehnike koristiš? Jel' nešto CSI?!
A jesi ti skinuo cijelu fotku? Tamo desno, skriveno od pogleda forumaša stoji ovo:


Ja sam jedno 30% (triccet posto) siguran da nije Meja i 100% da je. :skok :

NP-549 je napisao/la:Upravo pronađeno u kutijama na tavanu! Po nekim procjenama ukućana, slike imaju blizu 100 godina, s obzirom na vagone i odore željezničara, ali neki od vas bi mogli puno bolje znat.
Ova prva neodoljivo podsjeća na stanicu MEJA s obzirom na pozadinu, ali mi se nekako ne slaže sa drugom tako da sam u nedoumici o kojoj točno stanici se radi
...

Što nas pokušavaš popalit? Full nedoumica!!!

kobler je napisao/la:A jesi ti skinuo cijelu fotku? Tamo desno, skriveno od pogleda forumaša stoji ovo:

Očito smo Barney i ja počeli analizirati pogrešan natpis na kolodvoru ... priznajem, ovo tvoje je jednostavnije za pročitati, ali i dešifriranje onog našeg natpisa ima svoje draži ...

Problem je što sam 4um resajza fotu ako je veća od 750x ... pixela pa onda nedostaje dio na desnoj strani.

Ispričavam se ako sam zazvučao grubo. To mi nije namjera.
Ja sam jednostavno sejvao obje fotke. Na forumu se ne vidi desni dio, ali kad skineš - skineš sve i sve se vidi.
Zato mi je čudno bilo što @Barney ide proučavati, a zar ne vidi dio gdje mu sve piše?
Isto s @NP-om: onjoš ima i original - zar ne vidi?
Zato mi se učinilo da se zezate.

Oficijelno priznajem da sam moron! :surprise:

Istina, na originalnoj slici prikazanoj na forumu se ne vidi desni kraj, ali se sigurno vidi kad se stvar kopira u neki od programa za obradu fotografija. E, sad. Kad sam ja to kopirao uopce nisam prvo sagledao cijelu sliku nego sam odmah isao gledat onaj jedva vidljiv natpis na celu stanice. I da prostite, je... sam se jedno deset minuta s ravnanjem, korekcijom perspektive, nijenjanjem broja boja, ostrenjem, pilanjem i stvarno sam se osjecao kao da sam CSI. :stars:

Ali na kraju sam dobio da pise "Meja", i moram priznat da je to bilo pravo zadovoljstvo. Puno vece nego samo procitati dobro vidljiv znak na desnoj strani.

Barney

Pa vi ste ko mala dica. Naravno da je MEJA, kad lijepo piše (nisam znao da ovaj forum nema mogućnost da se sa onim dole scroll-om miče lijevo-desno, a nisam htio smanjivat fotke). Stvar je u prvoj slici !!!!!!!! Ne pašu mi prva i druga slika. Em je na jednoj šljunak po sredini pruge, na drugoj nije, razmak od kraja do prvog kolosijeka je drugačiji, i još neki detaljčići. Po pričama, vlak se prevrnuo jednom u Plasama. Pošto slika ima možda i 100 godina onda bi moglo bit to, jer još nije bilo one ispravljačke stanice i onih stanova na ulazu sa Riječke strane (obrnuti ulaz je Riječki za one koji neznaju),

Barney je napisao/la:... i moram priznat da je to bilo pravo zadovoljstvo. Puno vece nego samo procitati dobro vidljiv znak na desnoj strani.
Barney

Zar to nije i neki zakon kompjuteraškog pristupa (Kad sve propadne, pročitaj uputstvo)?

Sve je OK. Ali daj još jednom pročitaj što si napisao u prvom postu.

NP-549 je napisao/la:... Ova prva neodoljivo podsjeća na stanicu MEJA s obzirom na pozadinu, ali mi se nekako ne slaže sa drugom tako da sam u nedoumici o kojoj točno stanici se radi

Meni zvuči kao da za PRVU (prevrnuti vagoni) ZNAŠ da je Meja, a muči te druga!!!

"neodoljivo podsjeća na stanicu MEJA" u prijevodu znači da nisam siguran da li je ili nije Meja, a ne slaže mi se sa drugom zato jer sam za drugu 100% siguran da je MEJA. Ispričavam se na jezičnim akrobacijama.
Dakle, idem ponovo: Da li netko od forumaša može prepoznati o kojoj se stanici radi na prvoj slici, jer iako okolinom podsjeća na stanicu MEJA, ne slaže se u nekoliko detalja sa drugom slikom gdje je prikaza zgrada i okoliš Ž.S. Meja.

Je sad jasnije?

Ljudi, slučajno sam naletio na jednu zbirku u našoj Sveučilišnoj knjižnici. Neprocjenjivo!

SVKRi ZBIRKA link

Phalanx je napisao/la:Ljudi, slučajno sam naletio na jednu zbirku u našoj Sveučilišnoj knjižnici. Neprocjenjivo!

SVKRi ZBIRKA link

Isuse, fotografije prilikom izgradnje pruge, nevjerojatno.!!

Dio tih fotografija ima i u monografiji "110 godina riječke pruge" ali dio vidim prvi put!

U nastavku prenosim nekoliko mojih postova, koje sam zadnjih par tjedana objavio na zeljeznice.net

Skrad prije mnogo desetljeća ...
Lujzijana i pruga lijepo vijugaju

Skrad za oštrooke ... pronađite prugu



Ista lokacija, isto pitanje, za one malo manje oštrooke