TURISTIČKA SENZACIJA Jadranom ćemo od proljeća putovati hidroavionima!

Od proljeća 2014. godine turisti i Hrvati koji vole tijekom odmora 'pobjeći' na Jadran, moći će putovati duž cijele obale na potpuno novi način!
Naime, European Costal Airlines njemačko-hrvatska je tvrtka koja u Hrvatsku prva donosi prijevoz hidroavionima. Iako s radom tek kreću u proljeće 2014. godine, njihove letjelice već su spremne za prve avanturiste i one kojima se ne čeka satima na autobuse i katamarane.
ECA će svoje luke imati u Rijeci, Puli, na Malom Lošinju i u Dubrovniku, a njihovoj stranici stoji detaljna karta letova na kojoj možete vidjeti točno koliko vam minuta treba s jedne lokacije na drugu.
Prednost cijelog sistema prijevoza hidroavionima je, ističu na službenoj stranici brzina i kvaliteta usluge.
Umjesto putovanja od nekoliko sati koja uključuju presjedanja, čekanja i mučenja s prtljagom, ECA nudi mjesto u malome avionu u koji stane do 19 ljudi i mogućnost da si "sami isplanirate cijeli odmor".
Osim prijevoza putnika, tvrtka nudi i druge usluge. Naime, hidroavione će koristiti i kao privatnu službu za spašavanje i popravak plovila, te će ga koristiti i kao prijevoz za hitne slučajeve, ljudi ili dobara.
Osim toga, nude i razgledavanja Hrvatske iz zraka, što je, kažu, jedinstven doživljaj, posebno iskustvo i prilika da se Hrvatska doživi na pravi način. Također je dostupan i tečaj letenja hidroavionom ili brodom.
ECA koristi hidroavione "Goose" (Grumman Goose G21) i Havilland Twin Otter, koji se već desetljećima koriste u iste svrhe u cijelome svijetu. U planu im je, također, izgraditi prvu luku za hidroavione u Puli.
Cijelu stvar ECA planira već 15 godina, a službeno su pokrenuli tvrtku 2000. godine, te su još uvijek u procesu razvijanja. No, po svemu sudeći, ovo će biti idealan način za turiste, ali i domaće avanturiste, da uzbudljivo, brzo i lako proputuju cijeli Jadran.

Takve najave dolaze već deset godina. Ostaje da vidimo hoće li se napokon ostvariti. Čak su prije sedam, osam godina bili krenuli sa letenjem, ali nije dugo trajalo.

Nakon punih 13 godina priprema i svladavanja brojnih birokratskih prepreka, u Dalmaciji će se uskoro uspješno realizirati jedna velika investicija i jedinstveni projekt. Riječ je o stvaranju mreže pristaništa za hidroavione u Dalmaciji i na otocima, čime će znatno bolje i kvalitetnije biti povezane sve važnije destinacije na Jadranu. Kompanija European Coastal Airlines (ECA) u svibnju iduće godine počinje s komercijalnim letovima s hidroavionima
O tome smo razgovarali s direktorom marketinga tvrtke ECA Janom Albersom, njemačkim državljaninom koji je već nekoliko godina na privremenom radu u Splitu.
Naglasimo da je ECA tvrtka iza koje stoji njemački kapital, formalno osnovana u Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu, a glavni direktor je Klaus Dieter Martin koji je cijelog života u zrakoplovstvu i sam je pilot sa 17 tisuća sati leta i licencom za let na najvećim avionima tipa Boeing i Airbus.

U projekt će se u prve dvije godine uložiti ukupno 300 milijuna kuna, a u planu je otvaranje 400 novih radnih mjesta. Već prošle godine je investirano 30 milijuna kuna uglavnom njemačkog kapitala.

Komercijalni letovi počinju 1. svibnja 2014. godine i za sada je dogovoreno sedam lokacija za pristaništa hidroaviona. To su Divulje kraj Splita, Split, Hvar, Vis, Lastovo, Korčula i Dubrovnik. Cijena pojedinog leta bit će od 190 do 290 kuna, a najdulji let od Splita do Korčule trajat će samo 25 minuta.

Terminali, redom smješteni na atraktivnim lokacijama, bit će zanimljivi i kao uređeni ugostiteljski prostori s čitavim nizom mogućnosti. Cijena gradnje jednog terminala koji je zamišljen kao ponton, jest oko osam milijuna kuna.

Glavno pristanište i početna pozicija za većinu letova bit će Gradska luka Split u kojoj će biti izgrađen terminal i pristanište za hidroavione.

'Za ovaj projekt trebalo je mnogo priprema. Ne biste vjerovali kakve smo sve birokratke prepreke savladali, a bilo je gotovo i duhovitih situacija. Primjerice, na nekim lokacijama zapravo se i nije precizno znalo tko je odgovoran za pojedinu luku ili pristanište - grad, županija ili država. U tom procesu i postupku za ishođenje koncesije, mi smo zapravo to odgonetnuli', rekao je Albers.

Najvažnije pristanište u splitskoj luci, koja je glavni tranzitni centar na istočnoj obali Jadrana, bit će na Matejuški, odmah do ribarske lučice. Na toj lokaciji u prvoj fazi će se sagraditi manje pristanište sa svom potrebnom infrastrukturom.

Druga i posebno važna lokacija je u Divuljama kraj Trogira i tamo će tvrtka ECA izgraditi bazu za održavanje. Baza će biti i centar edukacije i uvođenja nove tehnologije uz podršku švicarske tvrtke RUAG.

Važnost razvoja te baze jest i u budući ambicioznim planovima tvrtke koja planira u drugoj fazi, osim u Hrvatskoj, širenje i u Grčkoj i Italiji. Albers navodi da je u Divuljama i pristanište Resnik, druga važna točka za transfer putnika direktno sa splitskog aerodroma na otoke.

Distanca od pristanišne zgrade na aerodromu do pristaništa za hidroavione jest pola kilometra i na raspolaganju putnicima bit će i minibus kompanije ECA.
'Nova radna mjesta, među kojima će na odgovarajućim pozicijama biti zaposleni i invalidi, jedna su od prednosti projekta koji bi trebao usporiti trend depopulacije i iseljavanja s otoka. Bolja povezanost otoka s kopnom jedini je način potvrde jadranske orijentacije vaše zemlje', kazao je Albers.

Pristanište u Dubrovniku bit će u luci Gruž. Tvrtka za sada ima dva hidroaviona, a završetkom procesa ishođenja svih mogućih dozvola i dokumentacije, išlo bi se u nabavku još najmanje pet hidroaviona DeHavilland Twin Otter DHC-6. Kapacitet im je 19 sjedišta, a mogu osim na vodenu površinu, slijetati i na pistu. Tvrtka već za 2015. godinu planira širenje na Šibenik, Zadar, Mali Lošinj, Pulu i Anconu.

Posebnu težinu ima činjenica da projekt neće imati sezonski karakter i ECA će održavati linije tijekom cijele godine.

'Još nedavno nam je izgledalo da smo daleko od cilja, ali sada kada možemo reći da imamo veliku podršku, primjerice, kapetana Matošića te splitskog i hvarskog gradonačelnika, priprema projekta ulazi u završnu fazu', zaključio je Albers.

Nakon prvog komercijalnog leta hidroaviona na liniji Split Resnik - Jelsa prije samo šest tjedana, njemačka tvrtka European Coastal Airlines (ECA) nastavlja s ekspanzijom na našoj obali, kao i iskorakom prema unutrašnjosti

Tako je od 8. kolovoza ECA, uz Jelsu i Split, svoju mrežu terminala proširio i na Rab te Zagreb. Sada svakodnevno hidroavioni povezuju i te dvije destinacije. Let između Splita i Raba traje 45 minuta, što je trenutačno najdulji let. Nakon toga hidroavion polijeće za Zagreb i slijeće na klasični aerodrom.

Let Rab - Zagreb malo je kraći i traje 37 minuta. Cijena je leta, primjerice, od Splita do Raba 47 eura.

Na taj način otoci Rab i Hvar preko međunarodnog aerodroma u Zagrebu zapravo postaju povezani s cijelim svijetom. Njemački investitori u prvi plan stavljaju i činjenicu da je Zagreb jedini glavni grad u Europi koji je hidroavionima povezan s otocima i obalom.

Također ističu zadovoljstvo zbog daljnjeg razvoja gradnje terminala te pripadajuće infrastrukture na obali i otocima, jer smatraju da ta činjenica najbolje demantira sve sumnje oko budućnosti projekta. ECA za ovu godinu najavljuje još nekoliko gradova u hidroavionskoj mreži. Sljedeća je na redu Pula, u koju će prvi hidroavion sletjeti s Raba za oko mjesec dana.
Zanimalo nas je što je s gradom Zadrom koji je isto bio najavljen u mreži letova. Nedavno je bilo i određenih polemika u gradu na tu temu. Čelni ljudi tvrtke potvrdili su nam da još traju pregovori s čelnim ljudima grada Zadra i Zadarske županije. Podršku projektu dao je dožupan Rudolf Dvorski i ECA očekuje da bi, nakon dogovora, mogli početi s operacijama i u zadarskoj Gradskoj luci. Budući da se dio trajektnog prometa seli u luku u Gaženicu, doći će do rasterećenja prometa u toj luci u centru grada.

Prije mjesec dana, hidroavion je eksperimentalno prvi put sletio i u splitsku gradsku luku kako bi predstavnici Lučke kapetanije i Lučke uprave procijenili mogućnost gradnje terminala i u centru Splita. No to je već dalja budućnost, jer takav će projekt biti izvediv kada se izgrade vanjski vezovi za velike kruzere kako bi se luka rasteretila prometa brodica s kruzera.

Do kraja godine, njemački investitori planiraju pokrenuti prvu međunarodnu liniju kako bi povezali dvije strane Jadrana – Split s talijanskom Anconom.

Turistički stručnjaci ističu kako je promotivna vrijednost ovog projekta za Hrvatsku nemjerljiva. Naime, let od Jelse, Splita do Raba podrazumijeva prelet najljepšeg dijela hrvatske obale na kojem se nalaze čak četiri lokacije pod zaštitom UNESCO-a. Od starogradskog polja, primjera grčke parcelizacije agera, preko Splita i Dioklecijanove palače, Trogira i do katedrale u Šibeniku, pa još preko Kornata, Zadra i Nina do Raba. Tome više ništa ne treba dodati.
PUTNIKA IMA, A RAST ĆE I BROJ ZAPOSLENIKA
U prvih mjesec i po dana letenja na relaciji Resnik - Jelsa, popunjenost hidroaviona već je 60 posto, a od toga su čak 75 posto hrvatski državljani. U ECA-u su posebno zadovoljni tim podatkom. Za sada su od prošlogodišnjih petero zaposlenih došli već do 55 zaposlenih. Iduće godine u ovo vrijeme najavljuju do 200 zaposlenih, a krajnji je cilj oko 400 zaposlenih u Hrvatskoj.

Otrio sam to na linku pa za više podataka otiđite na njega
Rijeka, 20. studenog 2014.
Nakon više od 90 godina, u riječku je luku sletio i iz nje poletio hidroavion. Danas je naime održan prezentacijski let na relaciji mali Lošinj – Rijeka – Mali Lošinj kojim se otvaraju nove mogućnosti povezivanja otoka i gradova Kvarnera hidroavionskim vezama u komercijalnom putničkom prijevozu.



Hidroavion tvrtke European Coastal Airlines (ECA) poletio je iz Malog Lošinja i nakon samo dvadeset minuta leta na visini od 500 metara nad morem, sletio ispred riječke luke. Iz Rijeke je hidroavion poletio u 12.30 sati, s Adamićevog gata u riječkoj luci prema Malom Lošinju, gdje će se održati 2. susret župana s gradonačelnicima i načelnicima.
Europski obalni avioprijevoznik European Coastal Airlines za sada komercijalnim letovima povezuje Zagreb - Rab te Split i Jelsu na otoku Hvaru, a u planu im je širenje otvaranjem linija za Pulu, Mali Lošinj, Cres, Krk i Rijeku te Italiju.
Trenutno letove obavljaju s tri hidroaviona, u svakom je 19 sjedala. Riječ je o hidroavionima koji za polijetanje i slijetanje na vodu koriste plovnice, ali imaju i kotače te mogu sletjeti i na tlo. Tako će i današnji let iz Rijeke završiti na aerodromu Mali Lošinj./Ivica Nikolac/

Sjećam se prije nekoliko godina kada je jedno razdoblje letio hidroavion na liniji za Split. Izgledalo je kao da ulazimo u neka nova, moderna vremena. Ali ne! Čim sam vidio onu smiješnu kontejner-prodavaonicu karata i, slično tako, montažnu splav-pristanište, oprao me tipično pulski pesimizam. I stvarno, iz raznoraznih razloga, obnova hidroavionskog prometa naprasno je stala i postala tek mutno sjećanje. Tipična "jedan korak naprijed, dva nazad" epizoda drugog desetljeća XXI. stoljeća. Prethodnu hidroavionsku epizodu našeg grada prekinule su puno ozbiljnije stvari, kao što je izbijanje Drugog svjetskog rata.

Zlatno doba
U Puli tijekom 1930-ih godina bilježimo zlatno doba za civilno zrakoplovstvo. Već od 1925. talijanska zrakoplovna kompanija S.I.S.A. (Società italiana dei servizi aerei) bazirana u Trstu pokreće niz hidroavionskih linija koja obuhvaća i onu Venecija – Brioni. Godine 1930. s Briona se moglo letjeti i za Opatiju. Poseban je hidroavion (dezignacija I-Pola) na Brionima bio u vlasništvu Karla Kupelwiesera, te je u privatnom aranžmanu letio za Veneciju i natrag. Kompaniju S.I.S.A. je 1934. progutala talijanska državna zrakoplovna kompanija Ala Littoria.

Dana 1. studenoga 1934., inauguracijskim letom Pula – Venecija (u trajanju oko 50 minuta) pokrenut je niz hidroavionskih linija koji je povezivao Pulu s Jadranskim gradovima u dva smjera: Trst – Pula – Mali Lošinj – Zadar – Lastovo – Drač – Brindisi (dvaput tjedno), Trst – Pula – Mali Lošinj – Zadar – Ancona i Rijeka – Pula – Venecija (svaki dan osim nedjelje). Od 1935., hidroavion, najvjerojatnije tipa CANT Z.506, polijetao je s otoka Sv. Katarina, a putnici su s rive dovoženi brodom do prijašnjeg austro-ugarskog vojnog uzletišta. Tko si je ova putovanja mogao tada dozvoliti, druga je tema.

Hidroavionska postaja
Godine 1937., pored mosta za otok Uljanik, inaugurirana je mala hidroavionska postaja naziva Ernesto Grammaticopulo, kružni objekt s prodavaonicom karata, čekaonicom i drugim prostorijama. Objekt je nestao u anglo-američkim bombardiranjima. Tada je i jedna linija letjela za Rim, od Trsta, preko Pule i Ancone. Od lipnja 1941., tijekom Drugoga svjetskog rata, ove su linije prestale letjeti.

Još jedna zanimljivost veže Pulu i civilne hidroavione. Već 2. listopada 1931., u luku je sletio Umberto Maddalena, golemi Dornier Do X raspona krila 48 i dužine 40 metara. Letjelicu su nekoliko dana zaredom mogle posjećivati i obilaziti grupe građana. Kad govorimo o radu Zračne luke Pula (pista na Valturskom polju), ona će pričekati još koje desetljeće i početi s civilnim prometom pod Jugoslavijom.

Do X je bio i u Rijeci

Čaplja
Hidroavion tipa CANT Z.506C Airone (čaplja), proizveden u Trstu (Cantieri Aeronautici e Navali Triestini) od 1935., tromotorac za civilnu i vojnu upotrebu. Dužina: 19 metara. Raspon krila: 26 metara. Maksimalna brzina: 370 km/h. Dolet: cca. 2.000 kilometara. Broj putnika: 14.
link

Uvijek se pitam, kad bi to kod nas i profunkcioniralo, kako osigurati uzletno-sletni koridor da se u njemu ne nađe kakva brodica, jedrilica, jet-ski, daskaš ili entuzijast na luftmadracu. Zaista, kolika duljina vode je potrebna ovima da uzlete/slete?

Pa bila je ona firma koja je imala letove prije nekih 10-tak godina. Jedino je, ak se ne varam, isplativost bila problem.

ICE-3M je napisao/la:Pa bila je ona firma koja je imala letove prije nekih 10-tak godina. Jedino je, ak se ne varam, isplativost bila problem.

Europski obalni avioprijevoznik (ECA) je prizemljila inspekcija prije 6 godina i nakon 2-3 sljedeće je stavio ključ u bravu.
A i isplativost je, po meni, bila upitna, kad je let Divulje - Jelsa bil skuplji nego Frankfurt - Split.