Ljeto 2014
+6
K 357
lussinpicollo
Pfaff
Narcis
Damir
kiki273
10 posters
Stranica 5 / 5. • 
1, 2, 3, 4, 5
Re: Ljeto 2014
by Gost čet 21 kol 2014 - 21:27
Noćas dar-mar od vremena a pred večer igra boja i oblaka
Gost- Gost
Re: Ljeto 2014
by Pfaff pet 22 kol 2014 - 11:05
Već 12 sati bez kiše... Wow!
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11493
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
lussinpicollo- Broj postova : 126
Age : 23
Lokacija : Mali Lošinj
Registration date : 14.02.2014
Re: Ljeto 2014
by Gost pet 22 kol 2014 - 14:03
... ne zazivajPfaff je napisao/la:Već 12 sati bez kiše... Wow!
... 
Gost- Gost
Re: Ljeto 2014
by Gost sub 23 kol 2014 - 8:05
Ni tiPfaff je napisao/la:... bez kiše... Wow!
dal mira, moral si ga zazivat ... 
Gost- Gost
Re: Ljeto 2014
by lussinpicollo sub 23 kol 2014 - 9:18
Na Lošinju počinje ispadati struja,tako da se bojim pitati što se događa u riječkoj okolici,a i Rijeci
lussinpicollo- Broj postova : 126
Age : 23
Lokacija : Mali Lošinj
Registration date : 14.02.2014
Re: Ljeto 2014
by Pfaff sub 23 kol 2014 - 10:20
Bilo je tako neobično, ono bez kiše i grmljavine. Čak san i loše spal...
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11493
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Ljeto 2014
by Gost sub 23 kol 2014 - 11:42
Ništa nije bilo, ispadalo se i izgrmilo dok je došlo do Rijekelussinpicollo je napisao/la:... tako da se bojim pitati što se događa u riječkoj okolici,a i Rijeci
Čuj to! Ja san spal do sedan i pol k'o zaklan (verovatno perche smo šli spat jako kasno, mislin da je bilo oko 3 i pol)Pfaff je napisao/la:... Čak san i loše spal...
Gost- Gost
Re: Ljeto 2014
by Pfaff sub 23 kol 2014 - 13:04
Čuj, četiri ure! Taman između dve bočice...dida je napisao/la:
Čuj to! Ja san spal do sedan i pol k'o zaklan (verovatno perche smo šli spat jako kasno, mislin da je bilo oko 3 i pol)
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11493
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
<-> 
lussinpicollo- Broj postova : 126
Age : 23
Lokacija : Mali Lošinj
Registration date : 14.02.2014
Re: Ljeto 2014
by kiki273 pon 1 ruj 2014 - 14:43
Ode nam ljeto, a s njim i Smiljan Visković u penziju;
LEGENDA METEOROLOGIJE U MIROVINI: INTERVJU
Smiljan Visković: Važno je tko daje vremensku prognozu
Državna hidrometeorološka služba ima ljude koji su završili odgovarajuće škole, ima podatke s meteoroloških postaja i instrumenata koji su standardizirani i u to se može imati povjerenja. Sve drugo osobno ne bih ozbiljno uzimao u obzir, kaže umirovljeni sinoptičar Pomorskog meteorološkog centra u Rijeci
M eteorolog Smiljan Visković, sinoptičar Pomorskog meteorološkog centra u Rijeci ovoga je ljeta prognostičke karte »objesio o klin« i otišao u mirovinu. Legendarni glas s Radio Rijeke, koji je postao sinonim za vremensku prognozu za Primorje, Liku, Gorski kotar i Istru, odlazi nakon puna četiri desetljeća rada.
– Počeo sam raditi još 1973. godine, također ljeti, dakle radio sam punih četrdeset i jednu godinu.
Vrtnja oko fronte
U mirovinu ste otišli usred ljeta koje je poput prognoza po kojima vas slušatelji nekako najviše pamte – promjenjivo – sunce, kiša, za svakoga ponešto.
– Ovo ljeto je doista bilo u znaku promjenjivog vremena. Inače, sama prognoza promjenjivo ni nama meteorolozima nije baš draga, ali i u okviru nje mogu se dati neki elementi za koje smo sigurniji. Primjerice, hoće li biti toplije ili hladnije, hoće li biti vjetra, hoće li to biti bolja varijanta promjenjivog, s više sunca ili pak oblačna varijanta promjenjivog vremena. Uvijek nastojimo iz naših matematičkih i fizičkih izračuna izvući maksimum i što potpuniju informaciju.
Riječanima ste najpoznatiji po vašim javljanjima na radiju, gdje ste dva puta dnevno davali iscrpnu vremensku prognozu za Primorje, Istru, Liku i Gorski kotar. Koliko je to bio važan dio vašeg posla i hoće li vam nedostajati?
– Sigurno da hoće. Posao u meteorologiji je lijep i atraktivan i čovjek ga brzo zavoli. Iako, moram priznati da je i mirovina jedna jako lijepa stvar i treba i u njoj uživati. Pogotovo kad imate neke ciljeve i znate što ćete raditi.
Što ćete raditi?
– Do sad je bilo meteorologija, pa filozofija. Sada će biti obrnuto. Izdao sam do sad nekoliko knjiga, u kojima sam pisao o smislu života, vrlinama i slično. Također, sad ću imati više vremena koje ću posvetiti supruzi, djeci, unucima i prijateljima.
Kakva je bila zadnja prognoza vremena koju ste dali na Radio Rijeci?
– Mislim da je bila nešto u stilu – malo lijepog vremena pa onda dolazak fronte. Dolazak i prolazak metorološke fronte kod nas meteorologa je glavni događaj – kad će, hoće li, neće. I kad to sve izračunate, date prognozu i onda, naprimjer, usred noći zagrmi, zadovoljni ste jer je prognoza bila točna.
Budući da ste prognoze davali na radiju, a ne televiziji, koliko vas Riječani prepoznaju?
– Prepoznaju me po glasu. Često na šalterima, u dućanima i slično, čim kažem dobar dan uglavnom odmah znaju tko sam. A onda slijedi i neizbježno pitanje – kakvo će biti vrijeme, ha ha.
Frka i strka
Takvi kontakti su, pretpostavljam, uglavnom ugodni. Ljudi iz nekog razloga vole meteorologe.
– To je istina. Pretpostavljam da je to zbog toga što dajemo informacije koje su ljudima bitne, po kojima planiraju neke svoje aktivnosti, poslove i slično. I ja uvijek slušam prognozu i uvijek ću je slušati. Prognoze dajem i za sedam-osam dana unaprijed, kada, što se tiče pouzdanosti prognostičkog materijala mislim da to ima smisla, da se ljudi po tome ravnaju. Osim toga ljudima je meteorologija nekako simpatična i prilično je rijetko zanimanje pa otud i takav stav prema meteorolozima.
Jeste li nekad imali i nekih neuobičajenih situacija za vrijeme radijskih javljanja?
– U uredu smo kolega ili ja sami s kompjutorima. Kad se javimo to mora zvučati glatko i smireno, kao da je uvijek sve u najboljem redu, a nije svaki put tako. Događa se da vam neposredno pred javljanje nedostaju neki podaci ili iskrsne neki problem. A morate se javiti točno u određeno vrijeme. Pet minuta kasnije je već prekasno. Tako sam jednom trčao s monitorom s jednog kompjutora na drugi, a bilo je i raznih drugih poteškoća, no svaki put sam se na vrijeme javio slušateljima i dao prognozu. Inače, tijekom osmosatnog dežurstva sinoptičar ima zaista pune ruke posla, uz četiri radijska javljanja tu je i osamnaest pisanih izvještaja koje svakodnevno treba poslati, uz, naravno, izradu same prognoze.
Mogućnost pogreške
Koliko se meteorologija izmijenila od početka do kraja vaše karijere?
– U ovih četrdeset godina bio sam svjedok jednog burnog i vrlo brzog razvoja meteorologije. Kada sam počeo, bilo je to u Splitu, onda je prognoza vremena izgledala tako da bi se dežurni sinoptičari skupili oko samo dvije karte analize. Osnovno je pitanje u meteorologiji – gdje će ciklona. U ono vrijeme metode nisu bile objektivne, već je to bila subjektivna metoda, odnosno najčešće je prognoza bila ono što je šef rekao da će se dogoditi. Sutradan bi ga neki dočekali »na nož«, ako je bila pogrešna. No, s vremenom se počela razvijati numerička prognoza, s jednostavnim modelima koji su opet vrlo često davali pogrešne rezultate, ali su se s godinama sve više razvijali i postajali mnogo točniji.
Koliko su danas pouzdani?
– Kada sam stigao u Rijeku, 1992. godine, mislim da je otprilike jednom mjesečno bila takva greška da bi mi, da vam pravo kažem, drugi dan bilo slabo kad bih vidio da je vrijeme skroz drugačije od najavljenog. Ali tada su se još kombinirale subjektivne i objektivne metode. Nije ni čudo da je u to doba postojao niz viceva o meteorolozima. Kako su se razvijali pouzdaniji modeli, tako su i vicevi polako nestali. Današnji modeli su naprosto fantastični.
Znači li to da je posao danas lakši?
– Mnogo je složeniji, zahtjevniji i odgovorniji. Nekad, kad bi pogriješili, ljudi bi se nasmijali i to je bilo to. Danas se pogreške ne priznaju, ali ih je mnogo manje. Za svaku riječ koju kažete morate imati čvrsto uporište u više modela i dijagrama koje ste koristili da dođete do rezultata. Kada se prognozira vrijeme na nešto dulji rok, od pet-šest, ponekad i do devet dana, ipak se koristimo određenim ogradama, treba imati u vidu da što je dulji rok na koji se odnosi prognoza to je i točnost prognoze u pravilu manja.
Meteorologijom se danas bave i mnogi amateri, pa imamo mnoštvo meteo-portala, a i u medijima se sve više stvara fama oko vremenskih uvjeta, naročito onih ekstremnih. Koristi li sve to meteorolozima ili vam odmaže u poslu?
– To pokazuje kolika je važnost meteorologije, ali još više važnost struke. Imamo mnoštvo meteoroloških udruga, ali pitanje je kakvo je njihovo znanje i stručnost. Uvijek savjetujem ljudima da gledaju tko daje prognozu. Državna hidrometeorološka služba ima ljude koji su završili odgovarajuće škole, ima podatke s meteoroloških postaja i instrumenata koji su standardizirani i u to se može imati povjerenja. Sve drugo osobno ne bih ozbiljno uzimao u obzir.
Globalno zatopljenje
Koliko se kroz vašu karijeru samo vrijeme promijenilo? Vidite li na ovom našem području posljedice globalnog zagrijavanja?
– Vrijeme postaje sve ekstremnije i to se jasno može vidjeti. Ako pogledate temperature, na primjer, u zadnjih petnaestak godina, vidi se da se pojavljuju novi maksimumi i jedan trend zatopljenja. Globalno zatopljenje djeluje. To je utvrdila i o tome čitavu svjetsku javnost kroz niz radova obavijestila i Svjetska meteorološka organizacija. To je vrlo ozbiljan problem i velika opasnost pred našom civilizacijom. Kod nas se ono manifestira i manifestirat će se sve većim različitim odstupanjima i sve većim ekstremima. Ne znači da će biti samo toplije, nego atmosfera ima više energije i onda je manifestira na razne načine i oblike. Na primjer, kroz udare bure, kroz prolazna jača zahlađenja, kroz više plime i tako dalje.
Pamtite li posebno neke od tih ekstremnih vremenskih situacija i uvjeta?
– Zadnjih godina ih je sve više. Tako je bilo maksimalnih temperatura, najjačih udara bure na Krčkom mostu, najviše plime u Bakarskom zaljevu, otkad se mjeri.
POŠTEN I KOREKTAN PROFESOR
Manje je poznato da ste, paralelno s radom na prognozi vremena, dobar dio karijere posvetili i obrazovanju učenika i studenata.
– Ukupno sam trideset i pet godina predavao meteorologiju te oceanografiju na srednjim školama i Pomorskom fakultetu u Splitu i Rijeci. Kako s godinama obaveze sve teže padaju, tako već nekoliko godina ne predajem na Pomorskom fakultetu, gdje me je naslijedio kolega Ivan Novak.
Kakav ste odnos imali prema studentima i učenicima?
– Mislim da sam bio pošten i korektan. Biti profesor je jako lijepo i uživao sam prenoseći znanje novim generacijama.
Znanstvenik ste, a u svojim knjigama se bavite vjerom. Odakle ta kombinacija, takav pomalo nespojiv pristup?
– Ako pogledate ovaj svijet vidite jednu Složenu Tvorevinu. Atom je vrlo složeni uređaj, molekula još složenija, stanica živog bića još složenija, živa bića još složenija... Vi vidite jednu Veličanstvenu Tvorevinu... A iza toga vidite jedan Veliki Um. Vidite Boga.
Izvor: Novi list
LEGENDA METEOROLOGIJE U MIROVINI: INTERVJU
Smiljan Visković: Važno je tko daje vremensku prognozu
Državna hidrometeorološka služba ima ljude koji su završili odgovarajuće škole, ima podatke s meteoroloških postaja i instrumenata koji su standardizirani i u to se može imati povjerenja. Sve drugo osobno ne bih ozbiljno uzimao u obzir, kaže umirovljeni sinoptičar Pomorskog meteorološkog centra u Rijeci
M eteorolog Smiljan Visković, sinoptičar Pomorskog meteorološkog centra u Rijeci ovoga je ljeta prognostičke karte »objesio o klin« i otišao u mirovinu. Legendarni glas s Radio Rijeke, koji je postao sinonim za vremensku prognozu za Primorje, Liku, Gorski kotar i Istru, odlazi nakon puna četiri desetljeća rada.
– Počeo sam raditi još 1973. godine, također ljeti, dakle radio sam punih četrdeset i jednu godinu.
Vrtnja oko fronte
U mirovinu ste otišli usred ljeta koje je poput prognoza po kojima vas slušatelji nekako najviše pamte – promjenjivo – sunce, kiša, za svakoga ponešto.
– Ovo ljeto je doista bilo u znaku promjenjivog vremena. Inače, sama prognoza promjenjivo ni nama meteorolozima nije baš draga, ali i u okviru nje mogu se dati neki elementi za koje smo sigurniji. Primjerice, hoće li biti toplije ili hladnije, hoće li biti vjetra, hoće li to biti bolja varijanta promjenjivog, s više sunca ili pak oblačna varijanta promjenjivog vremena. Uvijek nastojimo iz naših matematičkih i fizičkih izračuna izvući maksimum i što potpuniju informaciju.
Riječanima ste najpoznatiji po vašim javljanjima na radiju, gdje ste dva puta dnevno davali iscrpnu vremensku prognozu za Primorje, Istru, Liku i Gorski kotar. Koliko je to bio važan dio vašeg posla i hoće li vam nedostajati?
– Sigurno da hoće. Posao u meteorologiji je lijep i atraktivan i čovjek ga brzo zavoli. Iako, moram priznati da je i mirovina jedna jako lijepa stvar i treba i u njoj uživati. Pogotovo kad imate neke ciljeve i znate što ćete raditi.
Što ćete raditi?
– Do sad je bilo meteorologija, pa filozofija. Sada će biti obrnuto. Izdao sam do sad nekoliko knjiga, u kojima sam pisao o smislu života, vrlinama i slično. Također, sad ću imati više vremena koje ću posvetiti supruzi, djeci, unucima i prijateljima.
Kakva je bila zadnja prognoza vremena koju ste dali na Radio Rijeci?
– Mislim da je bila nešto u stilu – malo lijepog vremena pa onda dolazak fronte. Dolazak i prolazak metorološke fronte kod nas meteorologa je glavni događaj – kad će, hoće li, neće. I kad to sve izračunate, date prognozu i onda, naprimjer, usred noći zagrmi, zadovoljni ste jer je prognoza bila točna.
Budući da ste prognoze davali na radiju, a ne televiziji, koliko vas Riječani prepoznaju?
– Prepoznaju me po glasu. Često na šalterima, u dućanima i slično, čim kažem dobar dan uglavnom odmah znaju tko sam. A onda slijedi i neizbježno pitanje – kakvo će biti vrijeme, ha ha.
Frka i strka
Takvi kontakti su, pretpostavljam, uglavnom ugodni. Ljudi iz nekog razloga vole meteorologe.
– To je istina. Pretpostavljam da je to zbog toga što dajemo informacije koje su ljudima bitne, po kojima planiraju neke svoje aktivnosti, poslove i slično. I ja uvijek slušam prognozu i uvijek ću je slušati. Prognoze dajem i za sedam-osam dana unaprijed, kada, što se tiče pouzdanosti prognostičkog materijala mislim da to ima smisla, da se ljudi po tome ravnaju. Osim toga ljudima je meteorologija nekako simpatična i prilično je rijetko zanimanje pa otud i takav stav prema meteorolozima.
Jeste li nekad imali i nekih neuobičajenih situacija za vrijeme radijskih javljanja?
– U uredu smo kolega ili ja sami s kompjutorima. Kad se javimo to mora zvučati glatko i smireno, kao da je uvijek sve u najboljem redu, a nije svaki put tako. Događa se da vam neposredno pred javljanje nedostaju neki podaci ili iskrsne neki problem. A morate se javiti točno u određeno vrijeme. Pet minuta kasnije je već prekasno. Tako sam jednom trčao s monitorom s jednog kompjutora na drugi, a bilo je i raznih drugih poteškoća, no svaki put sam se na vrijeme javio slušateljima i dao prognozu. Inače, tijekom osmosatnog dežurstva sinoptičar ima zaista pune ruke posla, uz četiri radijska javljanja tu je i osamnaest pisanih izvještaja koje svakodnevno treba poslati, uz, naravno, izradu same prognoze.
Mogućnost pogreške
Koliko se meteorologija izmijenila od početka do kraja vaše karijere?
– U ovih četrdeset godina bio sam svjedok jednog burnog i vrlo brzog razvoja meteorologije. Kada sam počeo, bilo je to u Splitu, onda je prognoza vremena izgledala tako da bi se dežurni sinoptičari skupili oko samo dvije karte analize. Osnovno je pitanje u meteorologiji – gdje će ciklona. U ono vrijeme metode nisu bile objektivne, već je to bila subjektivna metoda, odnosno najčešće je prognoza bila ono što je šef rekao da će se dogoditi. Sutradan bi ga neki dočekali »na nož«, ako je bila pogrešna. No, s vremenom se počela razvijati numerička prognoza, s jednostavnim modelima koji su opet vrlo često davali pogrešne rezultate, ali su se s godinama sve više razvijali i postajali mnogo točniji.
Koliko su danas pouzdani?
– Kada sam stigao u Rijeku, 1992. godine, mislim da je otprilike jednom mjesečno bila takva greška da bi mi, da vam pravo kažem, drugi dan bilo slabo kad bih vidio da je vrijeme skroz drugačije od najavljenog. Ali tada su se još kombinirale subjektivne i objektivne metode. Nije ni čudo da je u to doba postojao niz viceva o meteorolozima. Kako su se razvijali pouzdaniji modeli, tako su i vicevi polako nestali. Današnji modeli su naprosto fantastični.
Znači li to da je posao danas lakši?
– Mnogo je složeniji, zahtjevniji i odgovorniji. Nekad, kad bi pogriješili, ljudi bi se nasmijali i to je bilo to. Danas se pogreške ne priznaju, ali ih je mnogo manje. Za svaku riječ koju kažete morate imati čvrsto uporište u više modela i dijagrama koje ste koristili da dođete do rezultata. Kada se prognozira vrijeme na nešto dulji rok, od pet-šest, ponekad i do devet dana, ipak se koristimo određenim ogradama, treba imati u vidu da što je dulji rok na koji se odnosi prognoza to je i točnost prognoze u pravilu manja.
Meteorologijom se danas bave i mnogi amateri, pa imamo mnoštvo meteo-portala, a i u medijima se sve više stvara fama oko vremenskih uvjeta, naročito onih ekstremnih. Koristi li sve to meteorolozima ili vam odmaže u poslu?
– To pokazuje kolika je važnost meteorologije, ali još više važnost struke. Imamo mnoštvo meteoroloških udruga, ali pitanje je kakvo je njihovo znanje i stručnost. Uvijek savjetujem ljudima da gledaju tko daje prognozu. Državna hidrometeorološka služba ima ljude koji su završili odgovarajuće škole, ima podatke s meteoroloških postaja i instrumenata koji su standardizirani i u to se može imati povjerenja. Sve drugo osobno ne bih ozbiljno uzimao u obzir.
Globalno zatopljenje
Koliko se kroz vašu karijeru samo vrijeme promijenilo? Vidite li na ovom našem području posljedice globalnog zagrijavanja?
– Vrijeme postaje sve ekstremnije i to se jasno može vidjeti. Ako pogledate temperature, na primjer, u zadnjih petnaestak godina, vidi se da se pojavljuju novi maksimumi i jedan trend zatopljenja. Globalno zatopljenje djeluje. To je utvrdila i o tome čitavu svjetsku javnost kroz niz radova obavijestila i Svjetska meteorološka organizacija. To je vrlo ozbiljan problem i velika opasnost pred našom civilizacijom. Kod nas se ono manifestira i manifestirat će se sve većim različitim odstupanjima i sve većim ekstremima. Ne znači da će biti samo toplije, nego atmosfera ima više energije i onda je manifestira na razne načine i oblike. Na primjer, kroz udare bure, kroz prolazna jača zahlađenja, kroz više plime i tako dalje.
Pamtite li posebno neke od tih ekstremnih vremenskih situacija i uvjeta?
– Zadnjih godina ih je sve više. Tako je bilo maksimalnih temperatura, najjačih udara bure na Krčkom mostu, najviše plime u Bakarskom zaljevu, otkad se mjeri.
POŠTEN I KOREKTAN PROFESOR
Manje je poznato da ste, paralelno s radom na prognozi vremena, dobar dio karijere posvetili i obrazovanju učenika i studenata.
– Ukupno sam trideset i pet godina predavao meteorologiju te oceanografiju na srednjim školama i Pomorskom fakultetu u Splitu i Rijeci. Kako s godinama obaveze sve teže padaju, tako već nekoliko godina ne predajem na Pomorskom fakultetu, gdje me je naslijedio kolega Ivan Novak.
Kakav ste odnos imali prema studentima i učenicima?
– Mislim da sam bio pošten i korektan. Biti profesor je jako lijepo i uživao sam prenoseći znanje novim generacijama.
Znanstvenik ste, a u svojim knjigama se bavite vjerom. Odakle ta kombinacija, takav pomalo nespojiv pristup?
– Ako pogledate ovaj svijet vidite jednu Složenu Tvorevinu. Atom je vrlo složeni uređaj, molekula još složenija, stanica živog bića još složenija, živa bića još složenija... Vi vidite jednu Veličanstvenu Tvorevinu... A iza toga vidite jedan Veliki Um. Vidite Boga.
Izvor: Novi list
______________________________________
U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj zimsko razdoblje traje do 31.3. Hrvatska kao da je u polarnom krugu, pa zimsko razdoblje traje do 15.4.
kiki273- Administrator
- Broj postova : 5590
Age : 49
Lokacija : Rijeka
Registration date : 28.02.2008 -
Re: Ljeto 2014
by lussinpicollo pon 1 ruj 2014 - 15:16
Moj djed će napokon moći čuti vrijeme normalno 
lussinpicollo- Broj postova : 126
Age : 23
Lokacija : Mali Lošinj
Registration date : 14.02.2014
Re: Ljeto 2014
by kiki273 pon 1 ruj 2014 - 16:04
Nažalost, uz svu opremu, znanje i iskustvo prognoze dhmz-a su često jako krive, dok razni amateri na raznim meteo portalima daju puno točnije prognoze. O načinu i vremenskom razdoblju prikupljanjainformacije o količini oborin bolje da ne komentiram.
______________________________________
U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj zimsko razdoblje traje do 31.3. Hrvatska kao da je u polarnom krugu, pa zimsko razdoblje traje do 15.4.
kiki273- Administrator
- Broj postova : 5590
Age : 49
Lokacija : Rijeka
Registration date : 28.02.2008 -
Re: Ljeto 2014
by Pfaff pon 1 ruj 2014 - 19:02
Kad pogledam kroz prozor, zaključujem da bi se ova tema mogla i zaključati!
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11493
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Ljeto 2014
by Gost pon 1 ruj 2014 - 19:25
... naj mi reć da ima naznaka OBG-aPfaff je napisao/la:Kad pogledam kroz prozor ...
...
Gost- Gost
Re: Ljeto 2014
by Pfaff pon 1 ruj 2014 - 19:47
To ne, ali ljetnih temperatura i "kupališnih" situacija, bojim se, neće više biti...dida je napisao/la:... naj mi reć da ima naznaka OBG-aPfaff je napisao/la:Kad pogledam kroz prozor ...
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11493
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Stranica 5 / 5. • 1, 2, 3, 4, 5
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.